Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svatko može uređivati.

458.197 članaka na srpskohrvatskom

O projektu Wikipedija je enciklopedijski projekt slobodnog sadržaja na internetu na više od 300 jezika koji razvijaju dobrovoljci. Članke na njoj može mijenjati svatko s pristupom internetu. Pritom je neophodno držati se pravila i smjernica koje je usvojila zajednica. Prvobitna verzija projekta započeta je 15. 1. 2001, a izdanje na srpskohrvatskom jeziku 16. 1. 2002. U ovom trenutku Wikipedia ima 61.784.546 članaka, od kojih je 458.197 na srpskohrvatskom. Dosad su na Wikipediji na srpskohrvatskom 193.392 korisnika izradila račun, a od toga su 164 aktivna. Dobrodošle su rasprave o sadržini članaka na odgovarajućim stranicama za razgovor. One služe razmjeni mišljenja i ukazivanju na greške da bi se postojeći članci poboljšali i upotpunili.

Istaknuti članak Vombat U faunu Australije ubrajaju se mnoge jedinstvene životinje; oko 83% sisavaca, 89% gmazova, 90% riba i kukaca i 93% vodozemaca koji nastanjuju ovaj kontinent je endemično za Australiju. Visoka razina endemičnosti je rezultat duge zemljopisne izoliranosti ovog kontinenta, tektonske stabilnosti i zbog neobičnog utjecaja promjene klime na tlo i biljke tijekom vremena. Jedinstvena osobina australske faune je relativna rijetkost viših sisavaca (placentala). Zato tobolčari - grupa sisavaca koji svoje mlade podižu u džepu, uključujući oposume, koale, klokane i druge - zauzimaju mnoge ekološke niše koje placentali zauzimaju drugdje u svijetu. Australija je dom dvije od pet poznatih vrsta jednootvornih sisavaca (monotermata), a tu žive i brojne otrovne vrste poput čudnovatog kljunaša, pauka, štipavaca, meduza, školjkaša i raža. Jedinstveno, u Australiji živi više otrovnih nego neotrovnih vrsta zmija. Dolazak Maora u Australiju prije više od 40.000 godina, a kasnije i Europljana 1788. godine, je dosta utjecao na faunu. Lov, uvođenje vrsta koje tu nisu prije živjele te prenamjena zemljišta uključujući i uništavanje staništa, su doveli do izumiranja mnogih vrsta. Neke od njih su rajski papagaj, Chaeropus ecaudatus i Potorous platyops. Nestabilno tlo još uvijek ugrožava mnoge vrste. Da bi zaštitila svoju faunu, australska vlada je osnovala mnoga zaštićena područja. (Cijeli članak...) Recentni istaknuti članci: Dmitrij Šostakovič · Catwoman · Karl XII od Švedske Arhiva · Više izabranih članaka... Na današnji dan 622. – Muhamed i njegovi sljedbenici završili hidžru iz Meke u Medinu kako bi izbjegli vjerski progon. 1868. – Hrvatski sabor, u kojemu su većinu držali mađaroni, izglasao prihvaćanje Hrvatsko-ugarske nagodbe, potvrdivši tako subordinaciju hrvatskih zemalja Ugarskoj unutar Austro-Ugarske. 1902. – Rodio se Ruholah Homeini, iranski politički i vjerski vođa te osnivač moderne, Islamske Republike Iran. 1960. – Porinut je danas neaktivni USS Enterprise, prvi nosač aviona na atomski pogon. 1973. – Gvineja Bisau (zastava na slici) jednostrano proglasila nezavisnost od Portugala, koja će biti priznata sljedeće godine. Ostali događaji: 23.9. • 24.9. • 25.9.

Vijesti Integrirani modul svemirske letjelice Chandrayaan-3 19. / 20. 9. – Azerbejdžan poveo vojnu ofanzivu protiv samoproglašene Republike Arcah uz zabrinutost međunarodne zajednice za moguće humanitarne posledice za stanovništvo ove blokirane jermenske enklave. 10. 9. – Košarkaška reprezentacija Njemačke po prvi puta u historiji postala svjetski prvak, pobijedivši Srbiju u finalu. Ranije istoga dana, Kanada je osvojila svoju prvu medalju na Svjetskim prvenstvima pobijedivši Sjedinjene Države u utakmici za broncu. 9. 9. – Oluja Daniel je uzrokovala poplave oko središnjeg Sredozemlja i rušenje dviju brana u Libiji u okolici Derne, ostavivši više od 11.300 mrtvih. 3. 9. – Nakon krvavih okršaja Eritrejaca u gradu Tel Aviv, između onih koji podržavaju i onih koji se protive sadašnjoj vladi Eritreje, izraelski premijer Benjamin Netanjahu najavio plan deportacije svih afričkih migranata u Izraelu. Europski glavni gradovi kulture za 2023. godinu su Elefsina, Temišvar i Veszprém. (godišnji događaj) Arhiva · Uredi Novosti na Wikipediji 1. 9. do 30. 9. 2023. – po drugi puta se održava uređivački maraton u pisanju i proširivanju članaka o LGBT+ temama Wiki voli EuroPride. 1. 4. do 21. 6. 2023. – po treći puta organizirala kampanja i natjecanje Wikimedia CEE Spring. 1. 2. do 31. 3. 2023. – održalo se globalno takmičenje u pisanju i proširivanju članaka o temama Feminizma i folklora. 15. 1. do 5. 2. 2023. – držala se globalna kampanja #1Lib1Ref fokusirana na obogaćivanje Wikipedijskih članaka pouzdanim izvorima. 1. 12. 2022. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku uvela transliterator latinice u ćirilicu! 1. 11. do 30. 11. 2022. – održalo se drugo izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije! Shodno se po prvi puta održao i na inkubiranom Wikivodiču! Uredi

Slika sedmice Šablon:Slika nedelje/38, 2023.

Sadržaj Prirodne i matematičke nauke: astronomija i astrofizika – biologija – geologija – geografija – ekologija – informatika – matematika – medicina – statistika – fizika – hemija Društvene nauke: antropologija – arheologija – bibliotekarstvo – demografija – istorija – vojne nauke – jezik i lingvistika – kognitivna nauka – muzikologija – obrazovanje – pedagogija – psihologija – sociologija – filozofija – defektologija Politika, pravo i društvo: država – društvo – ekonomija – javni poslovi – mediji – političke nauke – pravo – preduzeća – prirodno okruženje – slobodni softver – trgovina – urbanizam Religija i mitologija: ateizam – kršćanstvo – islam – judaizam – misticizam – mitologija – religija – teologija – agnosticizam – rimski pape Liste: biografije – godišnji kalendar – dnevni kalendar – internetski domeni – države – narodi – kategorije – ljudi – kalendari – liste – članci koje svaka Wikipedia treba imati Primenjene nauke i tehnike: alat – avijacija – arhitektura – poljoprivreda – komunikacija – energetika – elektronika – industrija – informatika – internet – inženjerstvo – javni poslovi – medicina – slobodni softver – softver – tehnologija – telekomunikacije – transport Životna svakodnevica i slobodno vrijeme: enigmatika – zabava – zdravlje – internet – kuhinja – seksualnost – rekreacija – sport – praznici – turizam – hobi Umjetnost i kultura: arhitektura – dizajn – književnost – kultura – mediji – muzika – narodne izreke – ples – teatar – skulptura – slikarstvo – umjetnost – film – grafika – poezija Uredi

Srodni projekti Wikipedijom rukovodi Fondacija Wikimedia, nekomercijalna organizacija koja upravlja i mnogim drugim projektima: W(j)ečnik Rječnik i tezarus Wikiknjige Udžbenici i knjige u javnom vlasništvu Wikicitat Zbirka citata Wikiteka Slobodna biblioteka Wikivrste Popis vrsta Wikivijesti Slobodni izvor vijesti Ostava Multimedijalno skladište Meta-Wiki Koordinacija Wikimedijinih projekata