1891

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 18. vijek19. vijek20. vijek
Decenija: 1860-e  1870-e  1880-e  – 1890-e –  1900-e  1910-e  1920-e
Godine: 1888 1889 189018911892 1893 1894
1891. po kalendarima
Gregorijanski 1891. (MDCCCXCI)
Ab urbe condita 2644.
Islamski 1308–1309.
Iranski 1269–1270.
Hebrejski 5651–5652.
Bizantski 7399–7400.
Koptski 1607–1608.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1946–1947.
Shaka Samvat 1813–1814.
Kali Yuga 4992–4993.
Kineski
Kontinualno 4527–4528.
60 godina Yin Metal Zec
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11891.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1891 (MDCCCXCI) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom, odn. redovna godina koja počinje u utorak po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).


Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

Nikola Pašić
  • 23. 2. (11. 2. po j.k.) - Nikola Pašić prvi put predsednik srpske vlade (Srbija, pod Obrenovićima 1891-92; pod Karađorđevićima 1904-05, 1906-08, 1909-11, 1912-18; Kraljevina SHS 1921-24, 1924-26).
  • 24. 2. - Novi ustav Brazila po uzoru na SAD: federalizacija, laicizam (suspendovan 1930). Maršal Deodoro da Fonseca sutradan izabran za predsednika.

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

  • 4. 3.? - Izbori u austrijskim zemljama, u Češkoj pobedili Mladočesi.
  • 4. 3. - Izmenjen Zakon o seoskim dućanima u Srbiji, ograničena vrsta robe koja se može prodavati.
  • 6. 3. - Bitka kod Pozo Almontea je ubedljiva pobeda čileanskog kongresa nad predsednikovim snagama, koja mu donosi kontrolu nad severom zemlje.
  • 10. 3. - Francuzi započinju pohod protiv Samori Tureovog Carstva Wassoulou u zapadnoj Africi.
  • 9 - 12. 3. - Velika mećava u Engleskoj, 220 mrtvih, 14 brodova potonulo.
  • 14. 3. - U New Orleansu, Louisiana linčevano 11 Italijana pod optužbom da su ubili šefa policije - američka štampa to pozdravlja, u upotrebu ulazi reč "mafija".
  • 17. 3. - Britanski putnički brod SS Utopia potonuo nakon sudara u gibraltarskoj luci - poginule i nestale 562 osobe, uglavnom italijanski iseljenici u Ameriku.
  • 19. 3. - Zakon o uzrastu saglasnosti u Britanskoj Indiji je podiže sa 10 na 12 godina - neki nacionalisti, npr. Bal Gangadhar Tilak, se protive zakonu kao britanskom mešanju u indijske tradicije.
  • 19 - 20. 3. - Anglo-omanski ugovor o prijateljstvu i tajna deklaracija: Maskat i Oman je neformalni britanski protektorat do 1951-58.
  • 24. 3. - Tajni anglo-italijanski protokoli: Etiopsko Carstvo prepušteno italijanskoj sferi uticaja. Istog dana sa lokalnim poglavicama sklopljen italijanski protektorat nad Mogadishuom u Somaliji.
  • 27. 3. - Atentat bugarskih Makedonaca na premijera Stambolova u Sofiji, ubijen ministar Hristo Belčev - tamošnja štampa krivi Srbiju, koja prima bugarske emigrante. Bivši premijer Petko Karavelov će biti osuđen na pet godina zatvora.
  • 29. 3. - Iz Moskve proterano preko 20.000 Jevreja.

April/Travanj[uredi | uredi kod]

Baščaršija i sebilj (1911)
  • 1. 4. - Telefonska veza između Pariza i Londona otvorena za javnost, nakon što je prošlog meseca postavljen prvi telefonski kabl ispod La Manša.
  • 1. 4. - Osnovana Wrigley Company, žvake prodaje od sledeće godine.
  • 7. 4. - Francuski pukovnik Louis Archinard osvaja Samori Tureov grad Kankan u današnjoj Gvineji.
  • 7. 4. - Prvo "Beogradsko društvo za gimnastiku i borenje" preraslo u "Beogradsko gimnastičko društvo Soko".
  • 9. 4. - Osnovan nacionalistički Svenemački savez (ili Pangermanski savez).
  • 10. 4. - Etiopski car Menelik II šalje protestno pismo evropskim silama u kojem definiše ono što smatra granicama Etiopije; ove godine zauzima delove Ogadena.
  • 11. 4. (30. 3. po j.k.) - Tajni sporazum vlade i namesništva sa ex-kraljem Milanom: u zamenu za tri miliona franaka i proterivanje Natalije iz Srbije, napustiće Srbiju do Aleksandrovog punoletstva i odreći će se srpskog državljanstva.
  • 11. 4. - Zakon o šumama želi da spreči veliku seču šuma u Srbiji - bez uspeha.
  • 12. 4. - U Srbiji novi Zakon o štampi, kao i Zakon o javnim zborovima i udruženjima.
  • 14. 4. - Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji trgovačkih maraka.
  • april - Paul Gauguin se seli na Tahiti.
  • 23. 4. - Kongresna oklopljena fregata Blanco Encalada potopljena torpedom predsedničkih snaga u zalivu Caldera, 182 mrtvih - ovo je prvi put u historiji da je oklopni brod potopljen samohodnim torpedom.

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

  • 1. 5. - Fusillade de Fourmies: u francuskom mestu Fourmies, Nord policija ubila devet osoba na prvom obeležavanju Dana rada.
  • 1. 5. - "Krvavi Prvi maj" u mađarskom mestu Orosháza.
  • 1. 5. - Na Siciliji osnovani prvi zvanični Fasci Siciliani, radničko udruženje (ugušeni 1894).
  • 4. 5. - U Beogradu osnovana Železnička zadruga, radi kreditiranja železničkog osoblja.
  • 4. 5. - Fiktivni datum priče The Final Problem (objavljene 1893), pogibija profesora Moriartyja.
  • 5. 5. - Zvanično otvorenje Carnegie Hall-a u New York City-ju, Pjotr Iljič Čajkovski gostuje kao ravnatelj.
  • 6. 5. - Nemačka, Austrougarska i Italija sklopili treći ugovor o Trojnom savezu; član 7 potvrđuje odredbu italijansko-austrijskog pakta da će u slučaju ekspanzije jedne strane na Balkanu, druga dobiti kompenzaciju (izvor komplikacije u vreme Bosanske krize 1908, i Julske krize 1914).
Teslin transformator
Kinetoskop

Jun/Juni/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

  • 1. 8. - Dovršetak bosanske Južne pruge, dionica Konjic - Sarajevo; prijevoj Ivan Sedlo savladan zupčanicom.
  • 17. 8. - Bitka kod Lula-Rugara: ratnici Hehe razbili jedinicu nemačkih Zaštitnih trupa u Nemačkoj Istočnoj Africi, poglavica Mkwawa se održava još sedam godina.
  • 21. 8. - Bitka kod Concóna je najveća bitka čileanskog rata i ubedljiv poraz predsednika Balmacede, koji odgovara masovnim hapšenjima.
  • 28. 8. - Bitka kod Placille je odlučujuća pobeda čileanskog kongresa.
  • 31. 8. - Viceadmiral Jorge Montt postaje privremeni predsednik hunte u Santjagu, od decembra i predsednik Čilea (do 1896), dok se bivši predsednik Balmaceda krije u argentinskoj ambasadi.

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Replika zagrebačkog konjskog tramvaja

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

  • 1. 10. - Zvanično otvaranje Univerziteta Stanford u Kaliforniji.
  • 6. 10. - Wilhelm II. je četvrti i poslednji kralj Württemberga (do 1918).
  • 12. 10. (30. 9. po j.k.) - Ex-kralj Milan dao izjavu o izlasku iz srpskog državljanstva, obećava da se neće vraćati u Srbiju.
Ostaci "Javanskog čoveka"
  • jesen - Otto Lilienthal započeo letačke eksperimente (do pogibije 1896).
  • jesen - Glad u Rusiji: nakon sušnog vremena i podbačene letine, dolazi do gladi u delovima Rusije oko Volge, koja traje do sledećeg leta - politizacija društva.

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Spomenik Jamesu Naismithu

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Karte[uredi | uredi kod]

Rođenja[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1891.

Januar/Siječanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. "Vreme", 20. jul 1936
  2. 2,0 2,1 Ćorović, Vladimir. Istorija srpskog naroda - Poslednji Obrenović. rastko.rs
  3. Bošnjak, 2.7.1891[mrtav link]. digitalna.nb.rs (prist. 20.11.2016)
  4. George F. Kennan, The Fateful Alliance: France, Russia and the Coming of the First World War, p. 97
  5. Bascom Barry Hayes (1994). Bismarck and Mitteleuropa. Fairleigh Dickinson Univ Press. str. 437–. ISBN 978-0-8386-3512-4.