1903

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 19. vijek20. vijek21. vijek
Decenija: 1870-e  1880-e  1890-e  – 1900-e –  1910-e  1920-e  1930-e
Godine: 1900 1901 190219031904 1905 1906
1903. po kalendarima
Gregorijanski 1903. (MCMIII)
Ab urbe condita 2656.
Islamski 1320–1321.
Iranski 1281–1282.
Hebrejski 5663–5664.
Bizantski 7411–7412.
Koptski 1619–1620.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1958–1959.
Shaka Samvat 1825–1826.
Kali Yuga 5004–5005.
Kineski
Kontinualno 4539–4540.
60 godina Yin Voda Zec
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11903.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1903 (MCMIII) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom, odn. redovna godina koja počinje u srijedu po 13 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).


Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

  • 1. 1. - Kralj Edvard VII. proglašen indijskim carem.
  • 9. 1. - Argentina i Čile potpisali protokol o razoružanju, nakon perioda trke u pomorskom naoružanju.
  • 10. 1. - Poslednji vladar Sultanata Aceh, Alauddin Muhammad Da'ud Syah II, predao se Holanđanima; dugi Aceški rat se okončava sledeće godine.
  • januar - Sastanak albanskih plemenskih vođa u Lučkom Mostu (?) kod Đakovice - okrivljuju Srbe za reforme, odlučuju da ubiju najviđenije a ostale oteraju[1].
  • januar - Prikazan američki film Life of an American Fireman, prvi put iskorišćenja tehnika paralelne montaže.
  • 18. 1. - Prva radio-emisija iz SAD u Englesku, Marconijeva stanica prenela poruku predsednika Roosevelta kralju Edwardu VII.
  • 22. 1. - Hay–Herránov ugovor: SAD bi od Kolumbije uzele pojas zemlje na Panamskom zemljouzu u večni najam (Kolumbijci su odbili ratifikaciju).

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

  • 1. 3. - José Batlle y Ordóñez novi predsednik Urugvaja (1903-07 i 1911-15) - u prvom mandatu okončanje dugog građanskog rata i sekularizacija.
  • 2. 3. - Skupina zagrebačkih sveučilištaraca održala javnu skupštinu u kojoj je tražila financijsku samostalnost Hrvatske i Slavonije (→ Narodni pokret)[2].
  • 14. 3. - Senat SAD-a ratificira ugovor sa Kolumbijom.
  • mart - Počinju tzv. Radnički ratovi u Koloradu, niz štrajkova rudara zlata i srebra do sledeće godine, praćeni s dosta nasilja.
  • 18. 3. - Turska vlada odobrila nemačkom kapitalu gradnju pruge Konya - Bagdad (Bagdadska željeznica).
  • 25. 3. - Na novoj zgradi željezničke prometne uprave u zagrebačkoj Mihanovićevoj ulici postavljen natpis isključivo na mađarskom Magyar Királyi Államvasutak ("Mađarske kraljevske željeznice"), protivno Nagodbi[2].
  • 27. 3. - Masovne studentske demonstracije u Zagrebu protiv uvođenja mađarskog i njemačkog kao službenih jezika su ugušene od strane vojske.
  • mart - Albanci maltretiraju vučitrnske Srbe pod izgovorom potrage za oružjem[3].

April/Travanj[uredi | uredi kod]

  • 2. 4. - Krvavi sukob između studenata i policije u Španjolskoj
  • 3. 4. (kal.?) - U Beograd je uvezen prvi automobil.[4]
  • 5. 4. (23. 3. po j.k.) - U Beogradu demonstriraju trgovački pomoćnici, navodno protiv služiteljskih isprava; pridružuju im se i đaci i velikoškolci, dolazi do meteža sa žandarmima i vojskom, u pucnjavi gine pet osoba.
  • 7. 4. (25. 3. po j.k.) - "Puč od 25. marta" - kralj Aleksandar Obrenović prethodne večeri suspendovao ustav na 45 minuta kako bi raspustio Skupštinu i promenio neke zakone.
  • 8. 4. - Datum kada su ruske trupe trebale napustiti Mandžuriju - u Japanu će studenti demonstrirati zbog neaktivnosti svoje vlade.
  • 9. 4. - Rusifikacija Finske: car Nikolaj suspendovao ustav Velikog Vojvodstva, guverner Nikolaj Bobrikov dobija diktatorska ovlašćenja.
  • 10. 4. - U Kosovskoj Mitrovici ubijen ruski konzul Grigorij Ščerbina[5] - pobunjeni Albanci su u sukobu sa Osmanskom državom i srpskom rajom nakon što je Porta započela s nasilnim uvođenjem reformi.
Kolodvor u Zaprešiću
  • 11. 4. - Početak narodnog pokreta u Hrvatskoj: na kolodvoru u Zaprešiću izvješena mađarska državna zastava, u sukobu sa seljacima poginuo po jedan s obe strane[2] - dolazi do antimađarskih nemira širom Hrvatske.
  • 14. 4. - Bugari ubijaju 165 muslimana u Makedoniji (?).
  • 16. 4. - Demonstracije u Zagrebu zbog događaja u Zaprešiću.
  • 19 - 21. 4. - Kišinjevski pogrom Jevreja u ruskoj Besarabiji nakon krvne klevete.
  • 28. 4. - 1. 5. - Solunski atentati: bugarska anarhistička grupa "Solunske čamdžije" podmetnule nekoliko bombi u osmanskom Solunu.
  • 28. 4. - Manzikertski zemljotres na istoku Turske, 3.500 mrtvih.
  • 29. 4. - Deo grada Frank u današnjoj kanadskoj provinciji Alberta, zatrpan velikim klizištem stenja, poginulo 70-90 ljudi.

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

Solunski atentati: ruševine Osmanske banke u Solunu
  • april/maj - Osnovan "SK Soko" najstariji fudbalski klub u Srbiji (od 1913 FK BASK).
  • 1. 5. - Kralj Edward VII. u poseti Francuskoj, na koju će francuski predsednik Émile Loubet uzvratiti 6. jula - put ka Entente cordiale.
  • 4. 5. - Goce Delčev poginuo u čarki sa Turcima blizu Banice kod Sera.
  • 15. 5. - Streljan Victoriano Lorenzo, jedan od liberalnih lidera panamskog teatra kolumbijskog Rata hiljadu dana (1899-1902) - veliko nezadovoljstvo u Panami.
  • maj - U Francuskoj prikazan film La Vie et la passion de Jésus-Christ, jedan od prvih dugometražnih filmova (44 minuta).
  • 19. 5. - Osnovana Buick Motor Company (od 1908. deo General Motors).
  • 20. 5. - Masovne demonstracije u Kraljevini Hrvatska-Slavonija protiv bana Hedervarija dovode do proglašenja opsadnog stanja u Zagrebu i demonstracija Slavena na ostalim područjima Austro-Ugarske [6]. Nemogućnost povratka državne kontrole nad kraljevinom rezultira kratkotrajnim unapređenjem bana na poziciju premijera Ugarske 27. 6. 1903.
  • 24. 5. - Kreće auto-trka Pariz-Madrid, poginulo osam osoba pa je trka prekinuta u Bordou, a vlasti su zaplenile vozila.
  • 24. 5. - U Stuttgartu osnovano Nemačko motociklističko udruženje, od 1911. automobilski klub ADAC.
  • 30. 5. - 1. 6. - Vrhunac demonstracija u Zagrebu, u akciju stupa i stajaća vojska.
  • maj - Sekretar Carigradske patrijaršije razgovarao sa mitropolitima u Bosni (podsticaj vladi da obnovi pregovore sa srpskim narodnim prvacima).

Jun/Juni/Lipanj[uredi | uredi kod]

Majski prevrat
Petar I Karađorđević

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

Prvi Tour de France
Wardenclyffska kula
  • 14. 7. - Teslina Wardenclyffska kula izbacuje električna pražnjenja narednih dana - ali J. P. Morgan ne nastavlja finansiranje i kula više neće funkcionisati.
  • jul - Veliki generalni štrajk u južnoj Rusiji, tj. Transkavkaziji i Ukrajini (Kijev, Odesa, Tbilisi, Baku), sa preko 200.000 radnika.
Ford Model A

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

Pio X.

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Izgrađena Zgrada Uprave fondova, danas Narodni muzej u Beogradu (slika iz 1914-15)
  • 1. 9. - Makedonski pobunjenici digli u zrak mađarski parobrod, 29 mrtvih.
  • 16. 9. - Britanski državni sekretar za kolonije Joseph Chamberlain podneo ostavku jer u vladi nema podršku za uvođenje carina.
  • 21. 9. (8. 9. po j.k.) - Izbori u Srbiji, velika većina za radikale.
  • 29. 9. - Pruska je prvi entitet koji zahteva obavezne vozačke dozvole.
  • ca. septembar - U Turskoj se uvodi agnam, porez na krupnu stoku, što izaziva negodovanje Srba; Turci kupe oružje iz srpskih sela Donjeg Kolašina i pljevaljske kaze.

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

  • 1. 10. - Nemac Reinhold Burger patentirao termos bocu.
  • 1. 10. - Prvi moderni World Series, finale američkog bejzbola.
  • 2. 10. - Sporazum iz Mürzstega između Austrougarske i Rusije za reformsku akciju u Kosovskom, Bitoljskom i Solunskom vilajetu Osmanskog carstva (Austrougarska je zainteresovana za prodor u Solun, u čemu su joj prepreka Srbija i Crna Gora).
  • 6. 10. - U Zagrebu osnovan HAŠK, Hrvatski akademski športski klub.
  • 10. 10. - Emmeline Pankhurst i njene kćerke osnovale Ženski društveni i politički savez radi kampanje za žensko pravo glasa u Britaniji.
  • 14. 10. - Čelnik ruske Kavkaske administracije knez Grigorij Golicin ranjen u atentatu jermenskih nacionalista Hnčaka.
  • 15. 10. - Osnovan Muzej grada Beograda.
  • 20. 10. - Arbitraža povlači granicu između Aljaske (teritorija SAD) i Kanade, čije inostrane poslove vodi V. Britanija - smatra se da nezadovoljstvo u Kanadi podstiče tamošnji nacionalizam.

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Let braće Wright

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Rođenja[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1903.

Januar/Siječanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Nobelova nagrada za 1903. godinu[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Bataković. Kosovo Chronicles, Part Two. rastko.rs
  2. 2,0 2,1 2,2 Dobrovšak 2008, 499
  3. Istorija srpskog naroda, knj. 6 tom 1, str. 284
  4. "Politika", 7. april 1939
  5. Više: Ubistvo konzula Ščerbine[mrtav link], Živorad Janković, pravoslavlje.spc.rs
  6. Croatia Revolt Spreads. query.nytimes.com
  7. Feliks Kanic, Srbija - Zemlja i stanovništvo, SKZ Beograd 1985, str. 341
  8. Јазавац пред судом. rastko.rs
  9. „Telegram from Orville Wright in Kitty Hawk, North Carolina, to His Father Announcing Four Successful Flights, 1903 December 17”. World Digital Library. 1903-12-17. Pristupljeno 2013-07-22. 
Literatura