1938

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ovo je članak o godini 1933.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 19. vijek20. vijek21. vijek
Decenija: 1900-e  1910-e  1920-e  – 1930-e –  1940-e  1950-e  1960-e
Godine: 1935 1936 193719381939 1940 1941
1938. po kalendarima
Gregorijanski 1938. (MCMXXXVIII)
Ab urbe condita 2691.
Islamski 1356–1357.
Iranski 1316–1317.
Hebrejski 5698–5699.
Bizantski 7446–7447.
Koptski 1654–1655.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1993–1994.
Shaka Samvat 1860–1861.
Kali Yuga 5039–5040.
Kineski
Kontinualno 4574–4575.
60 godina Yang Zemlja Tigar
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11938.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1938 (MCMXXXVIII) po gregorijanskom kalendaru bila je redovna godina koja počinje u subotu (link pokazuje godišnji kalendar).

1938:
123456789101112
RođenjaSmrti

Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

  • 1. 2. - Jak zemljotres u Bandskom moru, Nizozemska Istočna Indija, praćen cunamijem, ali nema žrtava.
  • 4. 2. - Promene u Trećem Rajhu:
  • 5. 2. - Poslednji sastanak Hitlerovog kabineta. Walther Funk je novi rajhsministar za ekonomiku umesto Göringa (narednog meseca za utehu dobija feldmaršalsku palicu).
  • 4. 2. - "Snežana i sedam patuljaka" kreće u redovnu distribuciju u SAD, daleko najgledanije ostvarenje ove godine.
  • 5 - 7. 2. - Bitka kod Alfambre je ubedljiva nacionalistička pobeda severno od Teruela, u valjda poslednjoj konjičkoj bici na zapadu Evrope.
  • 6. 2. - Izabrana 23 senatora KJ: 17 mandata za JRZ i 6 za bivšu SDK.
  • 6. 2. - Slučaj Butenko: sovjetski diplomata u Rumuniji Fjodor Butenko nestao iz Bukurešta - SSSR optužuje Rumuniju za ubistvo, mada se Butenko kasnije javio iz Italije kao prebeg. Ovim se otežava položaj Čehoslovačke, jer bi SSSR mogao uputiti pomoć samo preko Rumunije.[7]
  • 6. 2. - Sovjetski dirižabl SSSR-V6 Osoaviahim udario u brdo, na putu da pomogne Papanjinovoj arktičkoj ekspediciji - stradalo 13 od 19 ljudi.
  • 8. 2. - Nakon što je vlada odustala od Konkordata, Sveti arhijerejski sinod SPC ukinuo sankcije političarima povodom izglasavanja istog 1937. Istog dana je donesen Kraljevski ukaz kojim je objavljena amnestija i obustava progona protivnika Konkordata.[8]
  • 8. 2. - Železara Zenica isporučila prvu pošiljku domaćih železničkih šina normalnog koloseka - 20 vagona šina za prugu Vršac-Pančevo.
  • 9. 2. - Požar na svadbi u Sretnicama kod Mostara, 31 žrtva.
  • 10. 2. - Rumunski kralj Karol II, uzima diktatorska ovlašćenja nakon što je antisemitski premijer Octavian Goga dogovorio izborni sporazum sa liderom Gvozdene garde Codreanuom; na čelu koncentracione vlade "nacionalne sloge" je patrijarh Miron.
  • 10. 2. - Prva predstava dečijeg Rodinog pozorišta u Beogradu (navodno nazvano po rodi koja je krajem prošle godine sletela na Paviljon "Cvijeta Zuzorić"[9]).
  • 12. 2. - Austrijski kancelar Kurt von Schuschnigg u Berchtesgadenu primoran pod pretnjom invazije da prihvati veće učešće nacista u vladi.
  • 12. 2. - Demonstracije protiv predavanja Dimitrija Ljotića u Šibeniku, u sukobu sa žandarmerijom poginuo jedan mladić.[10]
  • 13. 2. - Na Tehničkom fakultetu otvoren prvi Salon arhitekture u Beogradu.[11]
  • 14. 2. - Britanci posvetili pomorsku bazu u Singapuru, sa najvećim suvim dokom na svetu (morali ga dići u vazduh 1942. pred japanskim zauzećem).
  • 14. 2. - Nadbiskup Stepinac odbacuje ideju katoličkih protestnih zborova po pitanju Konkordata.[12]
Patrijarh srpski Gavrilo

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

Anšlus: Hitler govori u Beču
Glasački listić na austrijskom plebiscitu
  • 9. 3. - Austrijski kancelar Šušnik najavio za 13. mart plebiscit o nezavisnosti Austrije; pravo glasa imaju stariji od 24 godine, što je nepovoljno za naciste.
  • 9. 3. - Centralna televizija SSSR počela redovno emitovanje u Moskvi.
  • 10. 3. - 10. dodjela Oscara: najbolji film je The Life of Emile Zola, tri nagrade od 10 nominacija.
  • 10. 3. - Prikazan film Jezebel sa Bette Davis.
  • 11. 3. - Austrijski kancelar Šušnik daje ostavku usled gomilanja nemačkih trupa na granici i nemira u zemlji.
  • 12. 3. - Anšlus: Nemačka vojska ušla u Austriju, novi kancelar Seyss-Inquart sutradan proglašava aneksiju (potvrđeno referendumom 10. 4.). Austrija (Österreich, "Istočni rajh") postaće Ostmark ("Istočna marka" ili "krajište").
  • 2 - 13. 3. - Velika čistka — Treći Moskovski proces, "Proces desno-trockističkom bloku", Suđenje 21-om: tri zatvorske i 18 smrtnih kazni - Buharin, Rikov, Krestinski, Rakovski, Jagoda i dr. (streljani 15. 3., takođe i Kamilo Horvatin, član CK KPJ).
  • 13. 3. - Léon Blum ponovo postaje premijer Francuske, na manje od mesec dana - obećava pomoć Čehoslovačkoj, šalje opremu republikanskoj vladi u Španiji.
  • 13. 3. - Rusifikacija: ruski jezik postaje obavezan predmet u svim neruskim školama u SSSR.
Nikolaj Buharin
  • 13. 3. - Bokser Dragan Miletić umro u Beogradu od posledica sinoćnjeg nokauta.[14]
  • 14. 3. - Hitler trijumfalno stiže u Beč.
  • 16 - 19. 3. - Jako bombardovanje Barselone, gine preko 1.000 civila
  • 17. 3. - Poljski ultimatum Litvaniji za uspostavljanje diplomatskih odnosa - Litvanija pristaje na odnose ali se ne odriče ni prava na region Vilniusa.
  • 18. 3. - Meksički predsednik Lazaro Cardenas nacionalizovao naftne resurse i postrojenja, što će izazvati spor sa SAD i Britanijom; biće osnovan Pemex.
  • 20. 3. - Otkriveni asteroidi 1517 Beograd i 1675 Simonida (astronom Milorad B. Protić).
  • 24. 3. - U Japanu donesen Zakon nacionalne mobilizacije, ekonomija se stavlja u ratni režim, kontrola nad organizacijama i medijima.
  • 27. 3. - U beogradskom Muzeju kneza Pavla otvorena velika Izložba italijanskog portreta kroz vekove.
  • 27. 3. - Podravinu pogodio jak potres, materijalne štete ima i u Zagrebu.
  • 27. 3. - Tajanstveni nestanak italijanskog fizičara Majorane na brodu između Palerma i Napulja.
  • 27. 3. - Završeni parlamentarni izbori u Bugarskoj, prvi od 1931. i prvi na kome su učestvovale žene (samo aktivno pravo, bez neudatih žena).
  • 28. 3. - Sastanak Hitlera i Konrada Henleina u Berlinu: čehoslovačkoj vladi postavljati neprihvatljive zahteve.
  • 30. 3. - U Splitu porinut razarač "Zagreb", prvi ratni brod izrađen u domaćem brodogradilištu.
  • 30. 3. - U Italiji kreiran čin Prvi maršal Imperije koji nose samo kralj i Musolini, čime se izjednačuju u komandi nad vojskom.

April/Travanj[uredi | uredi kod]

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

  • 24. 3. - 1. 5. - Bitka za Xuzhou: Japanci uspevaju zauzeti grad, ali većina kineskih trupa se uspeva probiti iz okruženja.
  • 3 - 9. 5. - Hitler u poseti Italiji.
  • 3. 5. - Uhapšen Stanislav Kosior, zamenik predsednika sovjetske vlade i bivši šef ukrajinske partije (streljan sledećeg februara).
  • poč. maja - Josip Broz u Sloveniji formirao Privremeno rukovodstvo KPJ (zvanična verzija?).
  • 11. 5. - U Nemačkoj potpisan zakon o gradnji kanala Rajna – Majna – Dunav.
  • 12. 5. - Japanci zauzeli luku Amoj (Xiamen), deo plana za blokadu Kine.
  • 14. 5. - Prikazan film The Adventures of Robin Hood sa Errolom Flynnom.
  • 14. 5. - Mussolinijev govor u Đenovi: Streza je mrtva, Italija se drži Osovine.
  • 15. 5. - Meksička država San Luis Potosi proglasila neustavnom vladu preds. Cardenasa - pobunu predvodi Saturnino Cedillo.[18]
  • maj - U Zenici je puštena u rad i četvrta Simens-Martenova peć, najveća, kapaciteta 30.000 tona (prethodne tri ukupno 50.000).[19]
  • maj - "Lovćen" je plovio međubalkanskom turističkom linijom Sušak - Konstanca.[20]
  • maj - "Majska provala" na Tehničkom fakultetu u Beogradu, zaplenjen komunistički štampani materijal,[21] uhapšeno mnogo studenata (među kojima Rifat Burdžević).
  • maj - Devalviran francuski franak.
  • 21. 5. - Delimična mobilizacija u Čehoslovačkoj nakon glasova o gomilanju nemačke vojske na granici, Francuska i Britanija upozoravaju Nemačku.
  • 21. 5. - Masakr u Tsujami: jedan Japanac ubio 30 svojih suseljana blizu Tsujame (do 1982. najgore masovno ubistvo koje je počinio pojedinac).
  • 22. 5. - U Beogradu prvi put priređene automobilske i motociklističke trke (ulice Dušanova i Strahinića bana), pobednik je Boško Milenković.
  • 23. 5. - U Roterdamu ubijen šef Organizacije ukrajinskih nacionalista Jevhen Konovalec. Nasleđuje ga Andrij Melnik, lider umerene struje (Banderina frakcija se izdvaja 1940).
  • 25. 5. - Sovjetski ambasador u SAD Trojanovski izjavljuje da je SSSR spreman da brani Čehoslovačku (SAD i Britanija ignorišu).
  • 25. 5. - Španski građanski rat: nacionalisti bombardovali Alicante, preko 300 poginulih civila.
  • 26. 5. - Hitler polaže kamen-temeljac fabrike Volkswagen u selu Fallersleben u donjoj Saksoniji.
  • 28. 5. - Na Beogradskom sajmištu otvorena Prva međunarodna vazduhoplovna izložba, narednih dana je postavljena i kula za skakanje padobranom. Izložbu je posetila i nemačka bombarderska grupa na čelu sa gen. Försterom.[22]
  • 28. 5. - Hitler drži konferenciju sa generalima: naređuje pojačanje snage vojske i vazduhoplovstva i gradnju fortifikacija na francuskoj granici.

Jun/Juni/Lipanj[uredi | uredi kod]

Spomenik Neznanom junaku

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

  • 1. 7. - Osnovan Stadt des KdF-Wagens bei Fallersleben, naselje za radnike Volkswagena, od 1945. Wolfsburg.
  • 2. 7. - Osvećena nova fabrika za elektrolizu bakra u Boru. Istog dana objavljeno da je vlada KJ donela uredbu o podizanju topionice olova u Zvečanu i cinka u Šapcu - nije dozvoljen izvoz rude ni koncentrata olova a cinka ograničeno.[27]
  • 2. 7. - Masakr na brodu "Rad" u Antverpenu: mornar ubio zapovednika i još trojicu i ranio dvojicu.
  • 3. 7. - Britanska parna lokomotiva Mallard postavila svetski rekord - 202 km/h.
  • 3. 7. - Francuzi postavili garnizon na Paracelskim ostrvima istočno od Vijetnama.
  • 5. 7. - Premijer Stojadinović pustio u rad hidrocentralu "Sveti Andrej" na Treski, snage 4,4 MW.
  • 5. 7. - Komitet o neintervenciji u Španski građanski rat postiže sporazum da se povuku svi strani dobrovoljci - vlade Nemačke i Italije ignoriraju.
  • 6 - 15. 7. - Evijanska konferencija: nijedna evropska zemlja ne želi primiti nemačke Jevreje, Amerika bi primila samo 27.370.
  • 7. 7. - Turske trupe ušle u Aleksandretu, po sporazumu sa Francuzima.
  • 10. 7. - Osvećena restaurirana Katedrala u Reimsu.
  • 11. 7. - Jugoslovensko-turska konvencija o preseljenju 25.000 albanskih porodica u Tursku tokom 1939-44.
  • 12. 7. - Prvi voz na pruzi uskog kolosjeka Bileća - Nikšić, prvoj željezničkoj vezi Crne Gore sa ostatkom zemlje (radi do 1976).
  • 14. 7. - Howard Hughes postavio novi rekord - avionom oko sveta za 91 sat.
  • 14. 7. - U Italiji objavljen Manifest rase, priprema za antisemitske rasne zakone.
  • 16. 7. - Japan objavio da se odriče Olimpijade 1940 u Tokiju, zatim dodeljene Helsinkiju.
  • 18. 7. - Douglas Corrigan preleteo Atlantik do Irske - poleteo iz Njujorka i navodno greškom krenuo na istok umesto na zapad u Kaliforniju, zbog čega je dobio nadimak Wrong Way Corrigan.
  • 20. 7. - Počeo redovan saobraćaj motornim vozovima uskotračnom prugom Beograd-Dubrovnik - 16,5 sati po redu vožnje[28][29] umesto 24 (skupi su i poluprazni,[30] ukinuti maja 1940.[31]).
  • 21. 7. - U Buenos Airesu potpisan mir između Bolivije i Paragvaja, nakon Rata za Čako 1932-35: Paragvaj dobija 3/4 tj. 52.000 kv.km severnog Čaka (očekivana nafta je otkrivena tek 2012).
  • 22. 7. - Poljski avion Lockheed 14-H Super Electra pao u Rumuniji - 14 mrtvih.
  • 23. 7. - Španski republikanci zaustavili na liniji XYZ nacionalističko napredovanje ka Valensiji, republikanskoj prestonici.
  • 23. 7. - Prva međunarodna utakmica ženskoga nogometa u Zagrebu, došle gošće iz Češke.[32][33]
  • 24. 7. - Dvokrilac pao na aeromitingu blizu Bogote, ukupno 53 mrtvih.
  • 25. 7. - Republikanci započinju za njih katastrofalnu Bitku na Ebru, najdužu bitku Španskog građanskog rata (do novembra).
  • 25. 7. - Od Irgunove bombe gine 43 Arapa na pijaci u Haifi.
  • 25. 7. - Franz Josef II. postaje knez Lihtenštajna (do 1989).
  • 28. 7. - Pobuna protiv grčkog diktatora Metaxasa u Haniji na Kritu brzo ugušena.
  • 28. 7. - U Brazilu ubijen romantizovani bandit Lampião (kraj "socijalnog banditizma" Cangaço).
  • 28. 7. - Avion Hawaii Clipper nestao na putu iz Guama u Manilu sa 15 osoba (šest putnika i devet članova posade).
  • 29. 7. - 11. 8. - Bitka kod jezera Hasan, prvi od Sovjetsko-japanskih pograničnih sukoba - Japanci upali na sovjetsku teritoriju.
  • ca. 30. 7. - Završen autoput Beograd - Novi Sad.[34]
  • 31. 7. - Solunski sporazum između Bugarske i Balkanskog pakta (Jugoslavija, Rumunija, Grčka, Turska): Bugarskoj dozvoljeno ponovno naoružavanje.
  • 31. 7. - Republikanci započinju neuspešnu opsadu Gandese u Kataloniji (do novembra).
  • 31. 7. - Finale evropske zone Davis Cupa u Berlinu: Njemačka - Jugoslavija 3:2.

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

  • 1. 8. - Sedište Dunavske komisije prelazi iz Beča u Beograd.[35]
  • 3. 8. - Britanska Runcimanova misija stigla u Prag radi posredovanja između čehoslovačke vlade i partije sudetskih Nemaca - vrši veći pritisak na vladu.
  • 8. 8. - Počela gradnja uskotračne pruge Banja Luka - Tuzla - Valjevo - Beograd, počevši od deonice Banja Luka - Čelinac.[36]
  • 14. 8. - Vlatko Maček došao u Beograd na razgovore sa šefovima Udružene opozicije, pozdravljen je od mase Beograđana.
  • avgust - Osnovan Koncentracioni logor Mauthauzen u Austriji.
  • 17. 8. - Po Hitlerovom dekretu, SS-Verfügungstruppe (dispozicione trupe SS) nisu deo ni vojske ni policije, već su na raspolaganju Fireru (od 1940. Waffen-SS).
  • 18. 8. - Načelnik nemačkog generalštaba gen. Ludwig Beck daje ostavku jer se ne slaže sa otvaranjem rata protiv Čehoslovačke - ali Hitler je pridobio ostale generale; novi načelnik je gen. Franz Halder.
  • 21. 8. - Dimitrije Ljotić povređen na konferenciji u Preljini kod Čačka, dva seljaka ranjena vatrenim oružjem.
  • 22. 8. - Bledski sporazum između Mađarske i zemalja Male Antante (Čehoslovačka, Rumunija, Jugoslavija): Mađarskoj je dozvoljeno ponovno naoružavanje.
  • 22. - 25. 8. - Mađarski regent Miklós Horthy u poseti Nemačkoj, prisustvuje reviji ratne mornarice kod Kila i velikoj paradi u Berlinu.
  • 24. 8. - Josip Broz u Moskvi (hotel "Luks").
  • 24. 8. - Arapski napadači ubili britanskog komesara u Dženinu, Waltera Moffatta.
  • 24. 8. - Incident Kweilin: Japanci oborili putnički avion DC-2 iznad Kine - prvi takav događaj u istoriji.

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Palata Glavne pošte u Beogradu
  • septembar - Dersimski masakr: dovršavaju se operacije protiv kurdskih pobunjenika u provinciji Dersim (Tunceli).
  • 18. 9. - Britanija i Francuska neće ratovati zbog Čehoslovačke, SSSR će ispuniti svoje obaveze ako to učini i Francuska.
  • 19. 9. - Anglo-francuski predlog: ustupiti Sudete Nemačkoj, neutralizovati ostatak Čehoslovačke.
  • 19. 9. - Mussolini posetio pogranično mesto Planina, izražava prijateljstvo sa jugoslovenskim narodom.
  • 21. 9. - Neuobičajeni uragan pogađa Novu Englesku u SAD, preko 700 mrtvih.
  • 22. 9. - General Jan Syrovy čehoslovački premijer nakon ostavke Milana Hodže. U razgovoru sa Čemberlenom, Hitler traži okupaciju Sudeta do 1. oktobra; Čemberlen se privremeno predomislio, Česima savetuje mobilizaciju.
  • 23. 9. - Mobilizacija čehoslovačke armije; Poljska gomila vojsku na čehoslovačkoj granici - SSSR ih upozorava da ne napadaju.
  • 24. 9. - U 01:30 Čemberlen i Hitler završavaju razgovore o Sudetima, prihvatanjem Hitlerovih zahteva (Godesberg Memorandum), što u početku svi ostali odbijaju.
  • 29/30. 9. - Minhenski sporazum - bez učešća Čehoslovačke odlučeno da Sudeti pripadnu Nemačkoj.
  • 30. 9. - Premijer Neville Chamberlain se vraća u London i izjavljuje da se vratio iz Nemačke sa "mirom za naše doba".

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

Početak rasturanja Čehoslovačke
Spomenik miru u Marseju (inauguriran 1941)

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Španija, novembar '38.
  • 21. 11. - Knez namesnik Pavle i kneginja Olga stigli u posetu Londonu.
  • 21. 11. - Ataturkova sahrana u Ankari, jugoslovenski odred je jedan od osam stranih koji učestvuju u defileu.
  • 25. 11. - Lavrentij Berija je novi ministar unutrašnjih poslova SSSR umesto Ježova (1938-45. i 1953.) - popuštanje Velike čistke.
  • 26. 11. - Prikazan film Angels with Dirty Faces.
  • 27. 11. - Sukob grupe pristalica HSS i žandarmerijske patrole u Primoštenu, četvoro (petoro) mrtvih.[41]
  • 27. 11. - Bačene dve bombe u Temišvarskom pozorištu, četvoro mrtvih - Gvozdena garda celog meseca vodi kampanju terora protiv Jevreja u Banatu i južnoj Transilvaniji.[42]
  • 29/30. 11. - Corneliu Zelea Codreanu i još 13 gardista ubijeno "u pokušaju bekstva" u Rumuniji. Na čelu garde ostaje ekstremista Horia Sima.
  • 30. 11. - Pokušaj generalnog štrajka u Francuskoj nije uspeo.
  • 30. 11. - Zasedanje fašističkog parlamenta u Italiji, u "spontanim" manifestacijama se zahtevaju "Tunis, Džibuti, Korzika!" - dolazi do zategnutosti sa Francuskom i nereda u Tunisu.
  • 30. 11. - Emil Hácha novi čehoslovački predsednik.
  • 30. 11. - Letak, navodno odobren od Vlatka Mačeka, poziva Zagrepčane da ne ističu državne zastave na Dan ujedinjenja[43].

Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Dom hrvatskih likovnih umjetnika
  • 1. 12. - U Zagrebu otvoren Dom likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikoga Oslobodioca, poznat i kao Meštrovićev paviljon. Prva izložba je "Pola vijeka hrvatske umjetnosti", otvorena 18. prosinca. Slikar Ljubo Babić je vodio kampanju protiv izložbe i paviljona.[44]
  • 1. 12. - U Moskvi prikazan film "Aleksandar Nevski".
  • 2. 12. - Kindertransport: prva grupa jevrejske dece stiže u Englesku, do izbijanja rata ih stiže blizu 10.000.
  • 6. 12. - Nemačko-francuska izjava smatra međusobne granice konačnim.
  • 7. 12. - Knez Pavle u poseti Francuskoj.
  • 8. 12. - Himmlerov cirkular o borbi protiv "ciganske napasti" (→ Porajmos).
  • 9/10. 12. - U Stojniku kod Aranđelovca ubijen Miloje Ignjatijević Koreja, poslednji šumadijski hajduk.[45]
  • 10. 12. - U Stokholmu dodeljene Nobelove nagrade; Enrico Fermi se ne vraća u Italiju, već odlazi u SAD a Richard Kuhn će dobiti nagradu tek posle rata, jer je zbog kontroverze oko Carla von Ossietzkog Nemcima zabranjeno da primaju Nobelove nagrade.
  • 11. 12. - Parlamentarni izbori: Stojadinovićeva JRZ 54,1 % glasova i 304 poslanika, Udružena opozicija (srpske i hrvatske opozicione stranke na čelu sa Vlatkom Mačekom) 44,9 % glasova i 68 poslanika, Ljotićev "Zbor" 1 % glasova, bez poslanika. Opozicija ostvarila uspeh u Savskoj i Primorskoj banovini, što vlast objašnjava "Mačekovim terorom".[46] JRZ je dobila većinu u 234 sreza, Udružena opozicija u 120 a Ljotić u dva.[47] U Valjevu ubijeni socijalista Miljko Korać i radnik Dragan Nikolić.[48]
  • 11/12. 12. - Automobil naleteo na grupu seljaka u Batajnici, više stradalih, uključujući jednog putnika automobila koji je ustreljen.[49]
  • 12. 12. - Knez Pavle Karađorđević na naslovnoj strani američkog magazina "Time" (potpis: "If I only had more time!")
Nova Rajhskancelarija u Berlinu
  • 15. 12. - Osnovan Front nacionalnog preporoda kao jedina partija u Rumuniji.
  • decembar - Adolf Hitler je "Čovek godine" časopisa Time (najuticajnija osoba godine).
  • decembar - Prestanak aktivnosti Zelene internacionale[50], čije je sjedište bilo u Pragu - reaktivirana 1947.
  • 17. 12. - Nemački fizičar Otto Hahn otkriva nuklearnu fisiju.
  • 19. 12. - Velika hladnoća u Evropi zahvatila i Jugoslaviju: u Glamoču -22, u Splitu juče -5.
  • 20. 12. - Vladimir Zvorikin konačno dobio patent za ikonoskop, 15 godina nakon prijave.
  • 21. 12. - Milan Stojadinović dao ostavku, odmah dobio mandat za novu vladu i sastavio je istog dana.
  • 21. 12. - Savet Reis ul Uleme i Ulema Medžlisa u Sarajevu zabranio sklapanje brakova muslimana sa nemuslimankama pred Šerijatskim sudovima.[51]
  • 22. 12. - Kod Južne Afrike ulovljena riba coelacanth, za koju se mislilo da je izumrla.
  • 22. 12. - Objavljeno da Italija otkazuje sporazum sa Francuskom iz 1938. (koji, doduše, nije ni bio ratifikovan).
  • 23. 12. - Franko započinje uspešnu Katalonsku ofanzivu - do februara pada cela pokrajina sa Barselonom.
  • 24. 12. - Prikazan film The Dawn Patrol sa Errolom Flynnom.
  • 24/25. 12. - Sudar vozova na jugu rumunske Besarabije - 85 mrtvih, 320 povređenih.
  • 28. 12. - Prekinuti diplomatski odnosi između Irana i Francuske, pod izgovorom satiričnih članaka (reč za "mačku" i "šaha" se izgovara "ša" na francuskom, obnovljeni u martu).

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Walther P38
  • U Beogradu ima 2.530 putničkih i 582 teretna automobila.[52]
  • Prosečna osigurana nadnica u Jugoslaviji 1938. iznosi 23,64 dinara.
  • Pištolj Walther P38.
  • Konrad Zuse napravio programabilni mehanički računar Z1.

Rođenja[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

April/Travanj[uredi | uredi kod]

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

Jun/Juni/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Decembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1938.

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Nobelova nagrada za 1938. godinu[uredi | uredi kod]

Spoljne veze[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. "Vreme", 3. jan. 1938, str. 5
  2. "Politika", 30. dec. 1937
  3. Vreme, 14. jan. 1938, str. 5
  4. The Legal Status of the Jews in Romania Arhivirano 2016-03-04 na Wayback Machine-u. romanianjewish.org
  5. Politika, 27.1.1938., str. 5. digitalna.nb.rs (pristup 1.3.2016.)
  6. Vreme, 27.1.1938., str. 5. digitalna.nb.rs (pristup 1.3.2016.)
  7. Igor Lukes (23 May 1996). Czechoslovakia between Stalin and Hitler: The Diplomacy of Edvard Bene%s in the 1930s. Oxford University Press. str. 335–. ISBN 978-0-19-988025-6. 
  8. "Vreme", 11. feb. 1938, str. 4
  9. Vreme, 31. dec. 1937, str. 5
  10. "Vreme", 14. feb. 1938, str. 4
  11. "Vreme", 14. feb. 1938, str. 5
  12. "Vreme", 15. feb. 1938, str. 5
  13. "Politika", 27. feb. 1938
  14. "Vreme", 14. mart 1938, str. 1 i 5.
  15. "Vreme", 10. apr. 1938
  16. "Vreme", 20. apr. 1938, str. 4 i 21. apr. str. 4
  17. "Politika", 27. april 1938
  18. "Vreme", 25. maj 1938, str. 1 i 4
  19. "Vreme", 18. i 23. maj 1938
  20. "Vreme", 22. maj 1938
  21. "Politika", 23. maj 1938
  22. "Politika", 30. maj 1938
  23. "Vreme", 21. jun 1938
  24. Politika, 24. jun 1938, str. 5-6. digitalna.nb.rs
  25. "Politika", 1. avg. 1938
  26. "Vreme", 26. jun 1938, str. 5
  27. "Vreme", 2. jul 1938
  28. "Vreme", 20. jul 1938, str. 12 digitalna.nb.rs (Digitalna narodna biblioteka Srbije)
  29. "Vreme", 28. jul 1938
  30. "Politika", 19. jan. 1939
  31. Politika, 16. maj 1940, str. 20. digitalna.nb.rs
  32. "Politika", 26. jul 1938
  33. Stipica Grgić. Kratka povijest ženskoga nogometa u Hrvatskoj/Jugoslaviji u međuratnom razdoblju
  34. "Politika", 31. jul 1938
  35. "Politika", 15. jul 1938
  36. "Vreme", 9. avg. 1938
  37. "Politika", 10. sept. 1938
  38. Politika, 9. okt. 1938, str 15
  39. Vreme, 18. okt. 1938, str. 4 i 19. okt. str. 7
  40. "Politika", 19. nov. 1938
  41. Vreme, 30. nov. 1938, str. 4
  42. Mihai Visan, Mihaela Martin. The Banat Jews during the War Dictatorship
  43. Vreme, 3. dec. 1938, str. 5. digitalna.nb.rs
  44. Vreme, 22. nov. 1938, str. 7
  45. Vreme, 12. dec. 1938, str. 8
  46. Vreme, 12. dec. 1938, str. 5. digitalna.nb.rs
  47. Vreme, 18. dec. 1938, str. 5. digitalna.nb.rs
  48. "Vreme", 10. mart 1940, str. 7
  49. "Politika", 13. dec. 1938
  50. Vreme, 31. dec. 1938, str. 3
  51. Vreme, 22. dec. 1938, str. 7
  52. "Vreme", 19. maj 1938
  53. "Politika", 29. jul 1938