1959

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | >
<< | < | 1955. | 1956. | 1957. | 1958. | 1959. | 1960. | 1961. | 1962. | 1963. | > | >>

1959. po kalendarima
Gregorijanski 1959. (MCMLIX)
Ab urbe condita 2712.
Islamski 1378–1379.
Iranski 1337–1338.
Hebrejski 5719–5720.
Bizantski 7467–7468.
Koptski 1675–1676.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 2014–2015.
Shaka Samvat 1881–1882.
Kali Yuga 5060–5061.
Kineski
Kontinualno 4595–4596.
60 godina Yin Zemlja Svinja
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11959.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1959 (MCMLIX) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak (link pokazuje kalendar) po gregorijanskom kalendaru.

1959:
123456789101112
RođenjaSmrti

Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

Kastro i drugovi u Havani
  • 4. 1. - Léopoldvillski neredi u Belgijskom Kongu: nakon zabranjenog mitinga dolazi do nereda sa, zvanično, 49 žrtava - Dan mučenika u DR Kongo, prekretnica ka nezavisnosti.
  • ca. 4. 1. - FNRJ: zabranjeno postavljanje saveznih službenika nakon 30. juna u pokušaju zaustavljanja rasta birokratije. (New York Times)
  • 7. 1. - Kontejnerizacija: u Alamedi je napravljen prvi obalski kran za kontejnere[1].
Charles de Gaulle

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

  • 1. 2. - Na referendumu u Švajcarskoj odbijeno žensko pravo glasa - doduše, kantoni Vaud i Neuchâtel ga ipak uvode ove godine.
  • 1/2. 2. - Pogibija D'jatlovljeve grupe: devet studenata koji su trekovali na severnom Uralu stradali iz nejasnih razloga (pronađeni 26. februara).
  • 2. 2. - SAD odobravaju FNRJ 5 miliona dolara kredita za kupovinu 40 dizel lokomotiva. (NYT)
The Day the Music Died: obilježje

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

Dalaj Lama na ispitu
  • 1. 3. - Kiparski arhiepiskop Makarios III se vratio na Kipar posle tri godine izgnanstva.
  • 3. 3. - Lansiran Pioneer 4, prva američka sonda u heliocentričnoj orbiti.
  • 3. 3. - Proglašeno vanredno stanje u britanskom protektoratu Nyasaland (Malawi).
  • 7. 3. - Tito se vratio u Beograd nakon duge posete zemljama Azije i Afrike.
  • 7. 3. - Mosulski ustanak: arapski nacionalisti, pristalice Nasserove UAR pokrenuli pobunu protiv iračke vlade, koja je odmah razbijena.
  • 9. 3. - Pojavila se lutka Barbika (Barbie).
  • 10. 3. - Počinje Tibetanski ustanak protiv kineskih vlasti, iz straha da će Dalaj Lama biti otet - ugušen do 23-eg.
  • 14. 3. - Iz Tirane povučen jugoslovenski ambasador Milatović[4].
  • mart - Austrijski parlament podržao odluku koruških vlasti o prekidu upotrebe slovenačkog u osnovnim školama; demonstracije u Mariboru.
  • 18. 3. - Predsednik SAD Dwight D. Eisenhower potpisao zakon o ulasku Havaja u Uniju.
  • 21. 3. - Papa Ivan XXIII. briše riječ perfidis ("nevjerujući" a ne perfidni) iz molitve za pokrštavanje Židova, zbog mogućeg nesporazuma.
  • 24. 3. - Irak se povukao iz proameričkog Bagdadskog pakta.
  • 26. 3. - Sporazum o postavljanju 30 američkih raketa Jupiter, dva eskadrona, na jugoistoku Italije (operativne 1961).
  • 28. 3. - NR Kina je raspustila vladu Tibeta - u današnjem Tibetanskom autonomnom regionu to se obeležava kao Dan oslobođenja kmetova (zapravo oslobođeni 17. jula).
  • 29. 3. - Barthélemy Boganda, premijer francuske Centralnoafričke republike, poginuo u avionskom udesu.
  • 29. 3. - Prikazan film Some Like It Hot.
  • 30. 3. - Dalaj Lama XIV prešao u Indiju.
  • 30. 3. - Sunagawska borba: okružni sud u Tokiju presudio da stacioniranje američkih snaga u zemlji nije ustavno, što Ustavni sud obara u decembru.

April/Travanj[uredi | uredi kod]

Valle de los Caídos
  • 1. 4. - Zvanična inauguracija spomeničkog kompleksa Valle de los Caídos ("Dolina palih") u Španiji.
  • 2. 4. - Louis Armstrong svira u Beogradu tokom evropske turneje.
  • 6. 4. - 31. dodjela Oscara, najbolji film Gigi, ukupno devet nagrada iz isto toliko nominacija; najbolji strani film je Mon Oncle Jacquesa Tatija.
  • 4. 4. - U Zenici osuđena grupa od 11 proustaških "zaverenika". (NYT)
  • 9. 4. - Program Mercury: predstavljena prva sedmorica američkih astronauta.
  • 10. 4. - Japanski krunski princ Akihito se oženio pučankom Michiko Shoda (carski par 1989-2019).
  • 15. 4. - Prvi broj kruševačkog časopisa "Bagdala".
  • 15. 4. - Oboleli državni sekretar SAD John Foster Dulles dao ostavku, umire sledećeg meseca.
  • april - Međusobne osude špijuna u Albaniji (dvojica na smrt) i FNRJ.[5]
  • 15 - 26. 4. - Fidel Castro u neuspešnoj "ofanzivi šarma" u SAD.
  • 16 - 22. 4. - U Kairu se sastao prvi Arapski naftni kongres, kome prisustvuju i Venecuela i Iran, razgovaraju o politici koordinacije.
JAT-ova "Karavela" (1973)
  • 19. 4. - Centralna proslava 40-godišnjice KPJ u Beogradu, Tito podnosi referat na svečanoj sednici CK SKJ. Traži da se rehabilituje stotina jugoslovenskih komunista stradalih u Staljinovim čistkama.[6]
  • 23 - 26. 4. - Četvrti kongres Saveza sindikata Jugoslavije.
  • 25. 4. - Prvi brodovi prolaze Morskim putem Saint Lawrence, od Montreala do jezera Ontario - okeanski brodovi sada mogu ploviti i Velikim jezerima (zvanično otvaranje 26. juna).
  • 26. 4. - Francuski mlaznjak Sud Aviation Caravelle ulazi u saobraćaj (do 1972. izrađeno 282 komada).
  • 27. 4. - Drugi nacionalni narodni kongres: Liu Shaoqi postaje ceremonijalni predsednik NR Kine (do 1968), dok Mao Tse-tung ostaje na čelu partije.

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

  • 1. 5. - Unija Gana-Gvineja preimenovana u Uniju Afričkih Država (Mali se pridružio 1961, razišla se 1962).
Dulji se Jadranska magistrala
  • 3. 5. ? - Jadranska magistrala: otvara se dionica od Novog Vinodolskog do Zadra.
  • 4. 5. ? - Ukinuto pravo Jugoslovenima da donose robe vrednosti do $165 i primaju pakete vrednosti do $65 svaka tri meseca bez carine (borba protiv crne berze)[4].
  • 4. 5. - Na Beverly Hillsu dodeljene prve Grammy nagrade (Gramophone Award).
  • 4. 5. - Francuski novi val: u Cannesu prikazan film Les Quatre Cents Coups.
  • 6. 5. - Južnovijetnamski zakon 10-59 omogućuje smrtnu kaznu za uništavanje poljoprivrednih alatki ili članstvo u nekim organizacijama, npr. Viet Cong.
  • 9. 5. - Jugoslovenski Crveni krst izveštava da će se 50 ranjenih alžirskih pobunjenika lečiti u zemlji. (NYT)
  • 11. 5. i 19. 5. - Studentski neredi u Zagrebu odn. Skoplju povodom lošeg kvaliteta prehrane.
  • 12. 5. - Predsednik Tito dobio na poklon (drugi?) tom Vojne enciklopedije.
  • maj - Sovjeti odustaju od prošlogodišnjeg ultimatuma, u kome su tražili povlačenje zapadnih sila iz Berlina.
  • maj - Svetski šahovski šampionat za žene u Plovdivu: Verica Nedeljković je druga, Milunka Lazarević 6.
  • maj - Počinje nova runda Laoškog građanskog rata.
  • 16. 5. - Jugoslavija prihvata opšte principe GATT-a, ograničeno pridruženo članstvo odobreno 25-og.
  • 17. 5. - Počela agrarna reforma na Kubi, na čelu instituta za reformu je Che Guevara.
  • 17. 5. - Kod Lisabona inaugurirano Svetilište Krista Kralja, po ugledu na statuu iz Rio de Janeira.
  • 19. 5. - Narodna armija Vijetnama osnovala Grupu 559 za transport i logistiku između severa i juga zemlje - tzv. Hồ Chí Minhov put služi do kraja rata 1975.
  • 24. 5. - Haićanski predsednik François Duvalier doživeo jak infarkt i komu - tokom oporavka zamenjuje ga šef Tonton Macoute Clément Barbot, koji zatim završava u zatvoru i gine 1963. kao neuspeli pobunjenik.
  • 25. 5. - Hruščov otputovao u Albaniju - nesporazumi i nepoverenje (→ Sovjetsko-albanski raskol).
  • 28. 5. - Dva majmunčeta, Able i Miss Baker, su prva živa bića koja su se vratila iz svemira, sa američkom raketom PGM-19 Jupiter.

Jun/Juni/Lipanj[uredi | uredi kod]

  • 2. 6. - Ekvadorska vojska guši nerede u Guayaquilu, pominje se 500 mrtvih.
  • 3. 6. - Samouprava za Singapur pod britanskom vlašću. Premijer je Lee Kuan Yew (do 1990).
  • 14. 6. - Dominikanska Republika: emigranti upadaju u zemlju, uz Kastrovu pomoć, u nameri da zbace diktatora Truhilja ali bez uspeha.
  • 15. 6. - Francuski ambasador povučen iz Beograda zbog prijema pobunjeničkog alžirskog premijera Abbasa.
  • jun? - FNRJ: smanjen broj dela za koje se izriče smrtna kazna, doživotna robija zamenjena sa 20 godina, ukinuta kazna ograničavanja građanskih prava, pooštrene kazne za ekonomske prestupe.[7]
  • 20. 6. - Pošto su Sovjeti odustali od slanja prototipa i plana atomske bombe, NR Kina započinje Projekt 596 - prvu bombu detoniraju 1964.
  • 20. 6. - Kod Lauffena u udesu autobusa stradalo 45 ljudi.
  • 23. 6. - Seán Lemass je irski premijer (do 1966) umesto Éamona de Valere koji postaje predsednik (do 1973) - Lemass je prigušio nacionalističku retoriku u vezi Severne Irske, gde IRA vodi neuspešnu Graničnu kampanju.
  • 24. 6. - Američki zajam od 9 miliona dolara za termocentralu na Kosovu, u julu još 15 miliona za hidrocentralu na Trebišnjici.
  • 25. 6. - SSSR predložio uspostavljanje zone bez nuklearnog oružja na Balkanu i u Jadranskom moru.
  • 26. 6. - TWA Flight 891: avion pao kod Milana nakon udara munje - 68 žrtava.
  • 28. 6. - Delegacija Vlade Popovića, iz Odbora za ekonomske odnose sa inostranstvom, kreće na turneju dobre volje u 10 zemalja Latinske Amerike[4].
  • 28. 6. - Etiopska pravoslavna tevahedo Crkva je dobila autokefalnost od aleksandrijske patrijaršije.
  • 29. 6. - U saveznoj skupštini FNRJ objavljeno da je žetva bila rekordna i da neće biti potrebe za uvozom pšenice.[8][9]
  • 30. 6. - U FNRJ usvojen zakon o medicinskom osiguranju za poljoprivrednike (konkretna primena na republičkom nivou).

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

Pramčana zastava SAD sa 49 zvjezdica

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

Ilički neboder (poslije 2007)
Tito i Che Guevara
Tito i Haile Selasije u Kopru
  • 15. 8. - Haile Selasije u poseti Jugoslaviji.
  • 17. 8. - Izdat album Kind of Blue Miles Davisa, možda najprodavaniji džez album ikad i jedan od najuticajnijih na kasniju muziku.
  • 19. 8. - Organizacija bliskoistočnog ugovora (METO ili Bagdadski pakt), postaje Organizacija centralnog ugovora (CENTO - Ujedinjeno Kraljevstvo, Turska, Iran i Pakistan) - mali značaj.
  • 21. 8. - Havaji primljeni u SAD kao 50. i za sada poslednja država.
  • 22. 8. - Otvoren Ilički neboder u Zagrebu.
  • 25. 8. - Na jugoslovensku inicijativu potpisan Sporazum o okončanju vojne pomoći SAD (trajala od 1952)[13].
  • 26. 8. - Lansiran automobil Mini.
  • 27. 8. - Železnička nesreća ekspresa Sarajevo-Zagreb na mostu u Zalužanima, 18 mrtvih.

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

  • 2. 9. - Otvoren zagrebački Most slobode.
  • 9. 9. - Niko Nestor iz Struge prvi je Jugosloven koji je preplivao La Manš, za 12 h i 6 min.
  • 12. 9. - Prvi nuklearni ledolomac "Lenjin" na probnoj plovidbi.
  • 12. 9. - Prva epizoda western serije Bonanza - 431 epizoda u 14 sezona.
  • 13. 9. - Prvi ljudski objekt na Mesecu: sovjetska Luna 2 je namerno pala na površinu.
  • 14. 9. - Indijski premijer Nehru stiže u posetu Kabulu - na jednoj večeri, prve dame Afganistana se pojavljuju bez vela, koji više nije obavezan.
  • 15. 9. - Ustanovljeni diplomatski odnosi između Jugoslavije i Liberije.
  • septembar - Operativne su prve američke interkontinentalne balističke rakete, Atlas.
  • 15 - 25. 9. - Poseta Nikite Hruščova Sjedinjenim Državama.
  • 16. 9. - Predstavljen Xerox 914, prva uspešna komercijalna mašina za fotokopiranje.
  • 16. 9. - De Gaulle predlaže samoopredeljenje za "alžirske populacije".
  • 16. 9. - Predsjednik Sabora NR Hrvatske Vladimir Bakarić kaže da će Stepincu biti dozvoljeno da se vrati na položaj nakon odsluženja kazne 1961. (NYT)
  • 20. 9. - Velenje u Sloveniji proglašeno gradom.
  • 20. 9. - U Rijeci porinut tanker M/T Petar Zoranić od 25.330 DWT istisnine (u kratkoj službi 1960).
  • 25. 9. - Budistički monah smrtno ranio premijera Šri Lanke Solomona Bandaranaikea. Njegova udovica Sirimavo će biti premijer u tri navrata 1960-2000.
  • 26. 9. - Tajfun Vera/Isewan najjači je koji je pogodio Japan: stradalo je preko 5.000 ljudi i nanesena velika šteta ekonomiji.
  • 30. 9. - Nikita Hruščov stigao u posetu NR Kini: napeta atmosfera, ovo se smatra početkom Kinesko-sovjetskog raskola.

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

Velika dvorana naroda
Muzej Guggenheim u New Yorku
  • 21. 10. - Otvorena zgrada Muzeja Guggenheim u New Yorku, projekt Franka Lloyda Wrighta.
  • 21. 10. - Bivši Castrov komandant avijacije Pedro Luis Díaz Lanz, sada prebeg, bacao iz bombardera letke na Havanu - u pucnjavi na zemlji je stradalo nekoliko ljudi. Camilo Cienfuegos je istog dana u Camagueyu, po Castrovom naređenju, uhapsio comandantea Hubera Matosa koji se protivio skretanju ka komunizmu.
  • 21. 10. - Deset indijskih rezervnih policajaca stradalo u okršaju sa Kinezima u Ladahu (Dan policijskih mučenika u Indiji).
  • 27. 10. - Jugozapadni Meksiko pogođen najgorim pacifičkim uraganom, stradalo je 1.800 ljudi.
  • 28. 10. - Sporazum o instaliranju 15 američkih raketa Jupiter u Turskoj.
  • 29. 10. - Umro kralj Laosa Sisavang Vong, nasleđuje ga sin Sisavang Vatthana - poslednji kralj, zbačen 1975.
  • 29. 10. - Komandant kubanske armije, jedan od glavnih revolucionara, Camilo Cienfuegos nestao sa avionom.
  • 29. 10. - Prva pojava lika Asterix.
  • 29. 10. - Mihail Talj pobeđuje na čelendžer turniru u Jugoslaviji (Bled-Zagreb-Beograd).
  • 30. 10. - PGP RTB objavio prvu ploču - "Zvižduk u osam" Đorđa Marjanovića.
  • 31. 10. - Lee Harvey Oswald izjavio u moskovskoj ambasadi SAD da se želi odreći državljanstva - neke novine su prenele vest o prebegu bivšeg marinca.

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Izgrađena Palata Federacije

Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

  • 1. 12. - Potpisan Antarktički ugovor - 12 zemalja se obavezalo da će Antarktik biti naučno područje (na snazi od 1961).
  • 1. 12. - Prikazan sovjetski film "Balada o vojniku".
  • 2. 12. - Nakon pucanja brane Malpasset poginulo preko 400 ljudi u gradu Fréjus, na Azurnoj obali.
  • 2. 12. - Antikolonijalna konferencija Mediterana i Bliskog istoka u Beogradu.
  • 4. 12. - Poslednji kineski car Puyi pušten iz zatvora.
  • 13. 12. - Na predsedničkim izborima na britanskom Kipru pobedio arhiepiskop Makarios III.
  • 14. 12. - Istočnoevropski Savez za uzajamnu ekonomsku pomoć (SEV) usvojio je povelju.
  • 14 - 15. 12. - Američki rekordi: Joe Jordan se sa F-104 Starfighter popeo do 31.515 m, a Joseph W. Rogers sutradan sa F-106 Delta Dart leti 2.456 km/h.
Nabujala Neretva

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Spomenik bola i prkosa
  • Spomen-park Kragujevački oktobar: prvo obeležje je Gržetićev "Spomenik bola i prkosa".
  • Otvorena je Moderna galerija u Beogradu, Muzej savremene umetnosti dobija zgradu 1965.
  • Izrađen je Plavi voz za putovanja predsednika Tita.
  • Izvoz FNRJ iznosi 476 miliona dolara a uvoz 685 miliona - deficit je 34 miliona manji nego prošle godine.[25]
  • Procenjuje se da je od 1945. u FNRJ stiglo 277 miliona dolara u paketima i novčanoj pomoći od iseljenika (NYT 8. februar).
  • Poljoprivreda u FNRJ: 2.130.000 ha pod pšenicom (208.000 državne farme, 214.000 kooperacije, 1.710.000 privatnici), proizvedeno 4.130.000 tona. Državni sektor je favorizovan, ima znatno veće prinose po hektaru[26].
  • Izgrađena Hidroelektrana Gojak kod Ogulina.
  • Branko Zebec prešao iz Partizana u Zvezdu.
  • Obnovljena sportska kladionica u Jugoslaviji.
  • "Lepotica '59" je Romana Milutin iz Dubrovnika.
  • U pirotskom "Tigru" otvorena fabrika autoguma.
  • Izložbe jugoslovenskog savremenog slikarstva u Parizu i u SAD[27].
  • U RR Niš proizveden prvi tranzistorski radio aparat (prototip po Filipsovoj licenci je proizveden 1958 TESLA 59 TV, ali serijska proizvodnja počinje 1959).

1959. u temama[uredi | uredi kod]

Rukovodstvo FNRJ:

Suvadivska (nepr.)

Rođenja[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

April/Travanj[uredi | uredi kod]

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

Jun/Juni/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Decembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1959.

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Nobelova nagrada za 1959. godinu[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. PACECO Container Crane. asme.org
  2. "Yugoslavia Re-introduces Deportations without Trial", 14 January 1959. HU OSA 300-8-3-9418
  3. "Balkan Pact - A Few Facts", 23 February 1959. HU OSA 300-8-3-13186
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 Collier's Year Book za 1959. (Microsoft Encarta 2004)
  5. "Tirana Death Sentences on Albanian "Spies" for Yugoslavia", 12 May 1959. HU OSA 300-8-3-14245
  6. "Tito and Moscow: Return to Stronger Line will Rally Party and People", 20 April 1959. HU OSA 300-8-3-14255
  7. "Changes in Yugoslav Criminal Law", 6 June 1959. HU OSA 300-8-3-9447
  8. "1959 Yugoslav Cereal Production the Highest in History", 8 October 1959. HU OSA 300-8-3-9434
  9. "Yugoslav Agriculture since 1945", 14 July 1959. HU OSA 300-8-3-9442
  10. "Limitation (Abolition) of Private Medical Practice in Yugoslavia", 24 July 1959. HU OSA 300-8-3-9440
  11. 6. Pulski filmski festival Arhivirano 2018-08-11 na Wayback Machine-u. arhiv.pulafilmfestival.hr
  12. Prijem kubanske misije dobre volje, na čelu sa Ernestom Gevarom Sernom. foto.mij.rs
  13. Bajec, Dolničar, 1981, str. 158
  14. Bajec, Dolničar, 1981, str. 201
  15. "Reasoning behind New Agricultural Law in Yugoslavia", 22 October 1959. HU OSA 300-8-3-9431
  16. "Housing Reform in Yugoslavia", 28 October 1959. HU OSA 300-8-3-9430
  17. "Back-Stage Struggle among Yugoslav Ideologists", 4 January 1960. HU OSA 300-8-3-9467
  18. "Marshal Tito on Yugoslav Economy", 7 May 1962. HU OSA 300-8-3-9528
  19. "After the First Session of the Third Plenum of the Yugoslav Central Committee", 28 February 1966. HU OSA 300-8-3-9960
  20. "Some Current Problems of Yugoslav Economy", 25 November 1959. HU OSA 300-8-3-9427
  21. Bajec, Dolničar, 1981, str. 205
  22. Како је Лешак 1959. године припојен Косову (Петар Драгишић). stellapolarebooks.com 2. 5. 2023
  23. Na svečanosti povodom puštanja u rad velikog istraživačkog reaktora u institutu "Boris Kidrič", u razgovoru sa naučnicima i graditeljima reaktora u zgradi Direkcije Instituta. foto.mij.rs
  24. "Considerations behind Plenary Session of Yugoslav Central Committee", 20 November 1959. HU OSA 300-8-3-9429
  25. "Yugoslav Foreign Trade in 1959", 8 March 1960. HU OSA 300-8-3-15625
  26. "Yugoslav Economic Situation", 19 April 1962. HU OSA 300-8-3-9533
  27. Bajec, Dolničar, 1981, str. 321

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Osa Archivum Catalog Arhivirano 2022-04-09 na Wayback Machine-u. HU OSA; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest.
  • Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres.

Spoljne veze[uredi | uredi kod]