1971

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ovo je članak o godini 1971.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 19. vijek20. vijek21. vijek
Decenija: 1940-e  1950-e  1960-e  – 1970-e –  1980-e  1990-e  2000-e
Godine: 1968 1969 197019711972 1973 1974
1971. po kalendarima
Gregorijanski 1971. (MCMLXXI)
Ab urbe condita 2724.
Islamski 1390–1391.
Iranski 1349–1350.
Hebrejski 5731–5732.
Bizantski 7479–7480.
Koptski 1687–1688.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 2026–2027.
Shaka Samvat 1893–1894.
Kali Yuga 5072–5073.
Kineski
Kontinualno 4607–4608.
60 godina Yin Metal Svinja
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11971.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1971 (MCMLXXI) bila je redovna godina koja počinje u petak.

1971:
123456789101112
RođenjaSmrti

Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

  • 1. 1. - Počela obavezna primena poštanskog broja u SFRJ.
  • 1. 1. - Decentralizacija u SFRJ: ukinut Savezni investicioni fond, republike obavezne da same finansiraju sve investicione projekte na svojoj teritoriji[1].
  • 1. 1. - SKJ ima 1.049.334 članova, 62.348 manje nego godinu dana ranije.
  • 1. 1. - U SAD zabranjene TV reklame za cigarete.
  • 2. 1. - Katastrofa na stadionu Ibrox u Glasgowu: 66 navijača stradalo na stepeništu.
  • 3. 1. - Hladnoća i snijeg u Evropi, Sarajevo odsječeno snjegovima od preko dva metra[2], u samom gradu je 83 cm.
  • 5. 1. - Vijetnamski rat: stupio na snagu Cooper–Churchov amandman, kojim se ograničava upotreba američkih oružanih snaga u Jugoistočnoj Aziji van Južnog Vijetnama, uprkos predsednikovoj volji (npr. kopnene snage neće smeti ući u Laos sledećeg meseca).
  • 6. 1. - Njemački novinar Hans-Peter Rullmann osuđen u Beogradu na šest godina zatvora (pušten u lipnju).
  • 8. 1. - Urugvajski Tupamarosi oteli tamošnjeg britanskog ambasadora, drže ga do septembra.
  • 8 - 16. 1. - Prvi filmski festival FEST u Beogradu.
  • 12. 1. - U SAD debituje TV serija All in the Family - 205 epizoda u 9 sezona. Američke televizije ove godine sprovode "ruralnu čistku", programi sa seoskim temama su zamenjeni onima sa gradskim.
  • 15. 1. - Svečano inaugurirana Asuanska brana, Naserovo jezero se puni do 1976.
  • 15. 1. - U Kamerunu streljan vođa gerile Ernest Ouandié.
  • januar - Miloš Crnjanski dobio NIN-ovu nagradu za "Roman o Londonu".
  • 21/22. 1. - Vijetnamski komunistički komandosi napali kambodžansku bazu Pochentong i praktično uništili njeno vazduhoplovstvo - 69 uništenih i teško oštećenih letelica (Amerikanci će dati nove avione).
  • 23. 1. - Pod pritiskom štrajkova i demonstracija, poljski ministar unutrašnjih poslova Kazimierz Świtała podneo ostavku - posledica prošlomesečnog krvoprolića.
  • 23. 1. - Posledice operacije Zeleno more: više desetina Gvinejaca koji su pomogli portugalsku akciju prošlog novembra osuđeno na smrt.
  • 24. 1. - Devalvacija dinara sa 12,5 na 15 za američki dolar - uvoz svejedno raste, kao i inflacija[3].
Idi Amin
  • 25. 1. - Puč u Ugandi: predsednik Milton Obote zbačen tokom boravka u inostranstvu, vlast preuzima Idi Amin (do 1979).
  • 26. 1. - Komisija o valutnoj reformi Savezne skupštine prihvatila amandmane koji liberalizuju zakon o zajedničkim preduzećima sa stranim investitorima iz 1967.
  • 28. 1. - U hrvatskim i srpskim novinama objavljena "Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku" sedmorice hrvatskih književnika (V. Lukić, M. Pešorda, N. Martić, V. Koroman, M. Marjanović, V. Pavlović, S. Bašić).
  • 29. 1. - Disident Mihajlo Mihajlov optužen za kršenje zabrane objavljivanja, zbog pisma objavljenog u NY Timesu prošlog oktobra - neuobičajeni progon nepolitičke publikacije u inostranstvu.
  • 31. 1. - U bolnici na Sušaku izvršena je prva transplantacija bubrega u nas.
  • 31. 1. - 9. 2. - Apollo 14, treća uspešna ekspedicija na Mesec.
  • januar - Matica hrvatska se i formalno povukla iz projekta zajedničkog Rečnika srpskohrvatskog jezika[4][5]; "savez komunista i katolika" ističe ekonomska prava, te kulturalni i etnički identitet Hrvata[6].

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

  • 1. 3. - Eksplozija bombe u toaletu američkog Kapitola, Weathermeni preuzimaju odgovornost.
  • 1. 3. - Tenisač Željko Franulović je na svom vrhuncu, na osmom mjestu.
  • 2. 3. - 23. 5.[8] - U pariskom Grand Palais se održava izložba "Umetnost na tlu Jugoslavije od praistorije do danas" (L'Art en Yougoslavie de la préhistoire à nos jours); izložba će zatim biti preneta u sarajevsku "Skenderiju" (avgust-decembar).
  • 3 - 5. 3. - Istočnokanadska mećava, u Kvebeku poznata kao "Oluja stoleća".
  • mart - Javna rasprava o novim amandmanima na Ustav SFRJ na beogradskom Pravnom fakultetu. Filozof Mihailo Đurić smatra da je položaj Srba u Jugoslaviji već neodrživ i dovodi u pitanje granice između republika u slučaju stvaranja nacionalnih država (biće uhapšen i osuđen na robiju 1972).
  • 7. 3. - Sheikh Mujibur Rahman poziva mase Istočnog Pakistana da budu spremne na borbu za nezavisnost - pakistanske vojne vlasti odugovlače sa konstituisanjem parlamenta, jer je istočna Awami liga osvojila većinu mandata.
  • 8. 3. - "Meč stoleća": Joe Frazier porazio izazivača Muhammad Ali-ja.
  • 8. 3. - Osnovan hor Collegium musicum, akademski kamerni hor studenata Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu.
  • 10. 3. - Sjevernoirski sukob: ubojstvo trojice škotskih vojnika blizu Belfasta.
  • 12. 3. - Vojni puč u Turskoj, tzv. "puč memorandumom": premijer Süleyman Demirel prinuđen na ostavku - u zemlji je haotično stanje, sledi represija levice.
  • 18. 3. - Kamena lavina stvara veliki talas u peruanskom jezeru Yanawayin od koga strada najmanje 200 ljudi u rudarskom kampu.
  • 20. 3. - T. Rexov singl Hot Love je na vrhu engleske liste; njihov nastup na Top of the Pops ovog meseca se smatra okidačem za pokret Glam rock, koji traje do 1975-76.
  • 22. 3. - Alejandro Agustín Lanusse je novi vojni predsednik Argentine (do 1973) - pojačanje gerilske aktivnosti u zemlji.
  • 23. 3. - Nixonov sastanak sa predstavnicima mlečne industrije: mlekari će davati novac za njegovu kampanju 1972, u zamenu za federalne subvencije cene mleka (nelegalno).
  • 24. 3. - Strasbourškim sporazumom uspostavljena Međunarodna klasifikacija patenata (na snazi od 1975).
Spomenik mučeničkim intelektualcima na univerzitetu Dhaka

April/Travanj[uredi | uredi kod]

  • 1. 4. - Počinje upis narodnog zajma SR Srbiji za dovršetak pruge Beograd-Bar na 500 miliona dinara ("Zajam se vraća – pruga ostaje"), do novembra prikupljeno preko 900 miliona[1], izraz "srpskog ponosa" (NYT).
  • 1. 4. - Vlada UK ukida sva ograničenja na posedovanje zlata.
  • 1. 4. - Madagaskarska partija MONIMA podstiče niz farmerskih i studentskih protesta (Rotaka), koji će dogodine dovesti do pada predsednika Tsiranane i Prve republike.
  • 3. 4. - Pesma Evrovizije: pobeđuje numera iz Monaka, Krunoslav Slabinac je 14.
  • 4. 4. - Hrvatski proljećari preuzeli kontrolu nad zagrebačkim studentskim udruženjem[11].
  • 5. 4. - Erupcija Etne: zatrpana opservatorija iz 19. st, uništena žičara.
  • 5. 4. - U Francuskoj objavljen Manifest 343 u prilog reproduktivnih prava - taj broj žena priznaje da je imalo abortus, što je u to vreme bilo nelegalno; u junu sledi slična akcija u nemačkom Sternu, "Imale smo abortus!".
  • 5. 4. - Pobuna komunističke Janatha Vimukthi Peramuna na Cejlonu protiv leve vlade Sirimavo Bandaranaike; među zemljama koje šalju pomoć vladi je i Jugoslavija[5].
  • 7. 4. - Hrvatski teroristi (Miro Barešić i Anđelko Brajević) teško ranili jugoslovenskog ambasadora u Švedskoj, Vladimira Rolovića (umro 15. 4.).
  • 7. 4. - Lideri SK Hrvatske tvrde da postoji zavera protiv njih, spolja i iznutra[12].
  • 9. 4. - Charles Manson osuđen na smrt (dogodine svim osuđenicima na smrt u Kaliforniji kazna preinačena u doživotnu).
  • 10. 4. - Ping-pong diplomatija: nakon iznenadnog poziva, stonoteniska reprezentacija SAD stiže u NR Kinu.
  • 12. 4. - Palestinske organizacije se povlače iz Amana na sever Jordana.
  • 15. 4. - 43. dodjela Oscara: Patton je najbolji film, ukupno sedam nagrada od deset nominacija.
  • 15. 4. - Tito izjavljuje da su nacionalističke razlike među komunističkim liderima tolike, da će možda morati da obavi čistku kako bi očuvao nacionalno jedinstvo[13].
  • april - Glasine u Beogradu da SSSR daje finansijsku podršku ustaškom pokretu[5][14] i ohrabruje prosovjetska osećanja u Srbiji[5].
  • 16. 4. - U nakladi Matice hrvatske izlazi prvi broj "Hrvatskog tjednika" (do prosinca).
  • 16. 4. - U Zagrebu potpisan sporazum o saradnji jugoslovenskih i sovjetskih pisaca, napisan makedonskim jezikom (Sovjeti ranije, zbog Bugarske, nisu priznavali taj jezik)[15].
  • 17. 4. - U Bengaziju proglašena Federacija Arapskih Republika - Libije, Egipta i Sirije, potvrđena referendumom 1. septembra u sve tri zemlje (nije zaživela).
  • 19. 4. - SSSR lansirao Saljut-1, prvu svemirsku stanicu - u orbiti je do oktobra, imao je dve posade.
  • 19 - 23. 4. - Tzv. Operacija Dewey Canyon III: mirni antiratni protesti organizacije Vietnamski veterani protiv rata u Washingtonu, DC, stotine veterana bacaju svoje medalje na stepenice Kapitola.
  • 20. 4. - Swann v. Charlotte-Mecklenburg Board of Education: Vrhovni sud SAD presudio da se đaci mogu razvoziti autuobusom (busing) kako bi se promovisala rasna integracija u školama.
  • 21. 4. - Umro diktatorski predsednik Haitija François Duvalier - Papa Doc, nasleđuje ga sin Jean-Claude Duvalier - Baby Doc (do 1986).
  • 21. 4. - Nakon što je proglasio republiku, premijer Sijera Leonea Siaka Stevens postaje predsednik (do 1985).
  • 24. 4. - Cunami visine 85 metara na japanskim ostrvima Rjukju.
  • 26. 4. - Proglašeno ratno stanje u 11 od 67 turskih provincija usled talasa terora Turske narodne oslobodilačke armije.
  • 28 - 30. 4. - 17, zatvorena, sednica Predsedništva SKJ na Brionima o problemu nacionalizma u Hrvatskoj i Srbiji - oštra diskusija.
  • 30. 4. - Zabranjeno specijalno izdanje novina beogradskog univerziteta sa debatom o ustavnim amandmanima.

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

Erich Honecker
  • 3. 5. - Walter Ulbricht prinužen na ostavku kao generalni sekretar CK vladajuće istočnonemačke partije, ostaje šef države do smrti 1973; novi šef partije je Erich Honecker (do 1989).
  • 3. 5. - Zabranjeno rasturanje vanrednog broja "Studenta" od 30. 4., koji donosi stenograme diskusije i tekstove dokumenata sa Skupštine saveza novinara BU od 20 - 21. 4.
  • 5. 5. - Američki dolar plavi evropska tržišta valutama, naročito preti nemačkoj marki, centralne banke nekih zemalja obustavile trgovanje - razotkrivene su slabosti američke privrede, visok deficit i inflacija, kada bi svi zahtevali isplatu zlata za dolare, SAD bi bankrotirale[17]. Zapadna Nemačka odbija revalvaciju marke prema dolaru, koji pada 7,5% do avgusta (→ Nixonov šok).
  • 5 - 8. 5. - Drugi kongres samoupravljača Jugoslavije u Sarajevu: učestvovao 3.301 delegat, doneseno 29 rezolucija, neke će poslužiti pri donošenju ustava iz 1974, Tito kaže da je kongres najimpozantniji skup od Petog kongresa KPJ 1948[18].
  • 8. 5. - Umro Milentije Popović, predsednik Savezne skupštine i član Predsedništva SKJ.
  • 9. 5. - Arsenal FC osvojio duplu krunu.
II Kongres Samoupravljača, Sarajevo
  • 10. 5. - Premijera filma W. R. - Misterije organizma Dušana Makavejeva.
  • 11. 5. - Afera "Podravska Slatina" - "Politika" objavljuje da su pripadnici Matice hrvatske pokušali da rasture okupljanje boraca u Podravskoj Slatini, što "Glas Slavonije" poriče. Komisije SK Hrvatske zaključuje 30. 5. da nije bilo provokacija.
  • 12. 5. - Jak zemljotres u Turskoj, razoren grad Burdur; deset dana kasnije još jedan razara Bingöl, 1000 mrtvih.
  • 15. 5. - Kidnapovan izraelski ambasador u Turskoj, Efraim Elrom, pronađen mrtav 10 dana kasnije.
  • 15. 5. - "Korektivni pokret" ili revolucija u Egiptu: Anvar al Sadat čisti naserističke leve prosovjetske članove vlade, uhapšen potpredsednik Ali Sabri.
  • maj - Godišnja skupština Srpske književne zadruge - Ćosićev govor o ugroženom jugoslovenskom i srpskom jedinstvu.
  • maj - Sud u Sisku zabranjuje "Praxis" za maj-avgust, zbog članka Milana Kangrge protiv nacionalizma (Vrhovni sud Hrvatske će poništiti zabranu).
  • 18. 5. - Bugarska dobila novi ustav, tzv. Živkovljev (do 1991).
  • 23. 5. - Aviogenex let 130: avion pao kod Omišlja na Krku, pri sletanju na aerodrom Rijeka - poginulo 78 osoba, među kojima i hrvatski pjesnik Josip Pupačić sa ženom i kći, inače stradali britanski turisti.
  • 25. 5. - U Zagrebu zabranjen broj "Večernjih novosti" zbog karikature "Kafanski stol", uz obrazloženje da se njome "nanosi povreda časti i ugleda hrvatskog naroda i njegovih najviših predstavnika" (šahovničasti stolnjak).
  • 26. 5. - Studenti ljubljanskog filozofskog fakulteta protestuju zbog dugog pritvora trojice kolega od 24. 4., uhapšenih na demonstracijama protiv francuskog premijera.
  • 27. 5. - Totalno odumiranje flore i faune Palićkog jezera usled višedecenijskog ispuštanja otpadnih voda - sanacija traje šest godina.
  • 27. 5. - Sudar dva voza u nemačkom mestu Dahlerau, 46 mrtvih, uglavnom đaka.
  • 27. 5. - Ugovor o prijateljstvu Egipta i SSSR (poništen 1976).

Jun/Juni/Lipanj[uredi | uredi kod]

  • 2. 6. - 18. sednica predsedništva SKJ - osuđeni slučajevi nacionalizma i aktivnosti prosovjetskih elemenata.[19].
  • 3. 6. - Održano poslednje finale Kupa velesajamskih gradova (i još jedan plej-of u septembru za posedovanje trofeja) - od sledeće sezone ga zamenjuje Kup UEFA.
  • ca. 8. 6. - Jugoslovenski sekretarijat inostranih poslova protestovao SSSR-u zbog tamošnjih aktivnosti kominformističkih emigranata[20]
  • 9. 6. - Jugoslovenski ino. ministar Mirko Tepavac u poseti Kini (poboljšavanje odnosa).
  • 10. 6. - SAD okončale trgovački embargo NR Kini.
  • 10. 6. - Pokolj na Tijelovo u gradu Meksiku, ubijeni studenti demonstranti.
  • 11 - 19. 6. - EP u amaterskom boksu, Madrid: Mate Parlov europski prvak u poluteškoj kategoriji, Svetomir Belić srebrni u polusrednjoj.
  • 13. 6. - The New York Times počinje objavljivati "Pentagonske papire" koje mu je dostavio Daniel Ellsberg - otkrivene tajne aktivnosti SAD u Vijetnamu, Kambodži i Laosu, Džonsonova administracija je lagala javnost i Kongres.
  • 14. 6. - Norveška počinje proizvodnju nafte u Severnom moru.
  • 14. 6. - Jovan Pečenović imenovan za ambasadora u Albaniji, čime su okončane tenzije sa tom zemljom.
  • jun - Rumunski lider Nicolae Ceauşescu u poseti Kini i Severnoj Koreji, gde navodno dobija ideju za sopstveni kult ličnosti.
  • 16. 6. - Tito u "Galenici": "Jugoslaviju danas potresa propaganda neprijatelja, Jugoslaviju su poplavili špijuni", okretanje republika sebi (amandmani krajem meseca) ukloniće nacionalne trzavice.
  • 17. 6. - Američki predsednik Nikson objavljuje "Rat drogama".
  • 17. 6. - SAD i Japan potpisali sporazum o povratku prefekture Okinawa pod japanski suverenitet (1972), uz ostanak američkog vojnog prisustva.
  • 20. 6. - Proširena sednica Opštinskog Komiteta SK Prištine, govori se o iseljavanju pod pritiskom, diskriminaciji pri zapošljavanju, pritiscima na tursko stanovništvo da se na popisu izjasne kao Albanci.
  • 30. 6. - Nakon uspešne misije na Saljutu-1, tročlana posada Sojuza-11 stradala usled nedostatka kiseonika.
  • 30. 6. - New York Times Co. v. United States: Ustavni sud presudio da NYT može objaviti Pentagonske papire.
  • 30. 6. - Amandmani XX-XLII na Ustav SFRJ:
    • XX i XXI am. - "Povelja samoupravljanja": SFRJ je "...zajednica dobrovoljno ujedinjenih naroda i njihovih socijalističkih republika, kao i socijalističkih autonomnih pokrajina Vojvodine i Kosova koje su u sastavu Socijalističke Republike Srbije,..." (am. XX).
    • Ustanovljeno je Predsedništvo SFRJ (po troje iz republika i dvoje iz pokrajina (am. XXXVI) + Tito kao Predsednik Republike (am. XXXVII);
    • Ograničena savezna ovlašćenja u investicijama i zakonodavstvu; Veće naroda, Predsedništvo SFRJ i SIV obrazovani na bazi pariteta - Federacija funkcioniše samo dogovorom republika.

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

Jim Morrison
  • 1. 7. - U Jugoslaviji je registrovano 807.874 putničkih automobila[21].
  • 1. 7. - Ustav SAD dobija 26. amandman: pravo glasa sa 18 godina umesto 21.
  • 3. 7. - Jim Morrison pronađen mrtav u Parizu.
  • 3. 7. - U Jugoslaviji se održava jedna trka glisera, deo svetskog šampionata (Offshore powerboat racing).
  • 4. 7. - Sastanak Tita i hrvatskog rukovodstva u vili "Vajs" u Zagrebu ("hoćemo li opet imati 1941?").
  • 4. 7. - Michael S. Hart postavio kopiju Deklaracije nezavisnosti SAD na kompjuter ilinojskog univerziteta - to se smatra prvom E-knjigom i začetkom Projekta Gutenberg.
  • 6. 7. - Nicolae Ceauşescu iznosi "Julske teze": zaoštravanje režima, "mini kulturna revolucija".
  • 6. 7. - Nixonov govor u Kansas Cityju: prava trka u naoružanju se vodi u trgovini i tržištima, ekonomska snaga je ključ drugih vrsta snage; pet velikih centara ekonomske moći su SAD, Zapadna Evropa, Japan, SSSR i NR Kina (Japan i Evropa su potencijalni rivali)[22].
Spomenik borcima Kosmajskog odreda
Prva sednica predsedništva SFRJ

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

Apollo 15, lunarno vozilo
  • avgust - Rasni neredi u Camdenu u američkoj državi New Jersey, što se smatra početkom propadanja tog dotada prosperitetnog grada.
  • 5 - 7. 8. - Osnovan Južnopacifički forum (Pacific Islands Forum).
  • 9. 8. - Indija potpisala ugovor o prijateljstvu i saradnji sa SSSR.
  • 9. 8. - Sjevernoirski sukob: britanske bezbednosne snage pritvaraju bez suđenja stotine nacionalista; slede neredi sa 20 mrtvih, nekoliko hiljada ljudi beži u Republiku Irsku.
  • 14 - 20. 8. - Stenfordski zatvorski eksperiment - kontroverzni psihološki opit o odnosima zatvorenika i čuvara.
  • 15. 8. -  Bahrein nezavisan od UK.
  • 15. 8. - Niksonov šok: predsednik SAD Richard Nixon objavljuje da se dolari više neće razmenjivati za zlato po fiksnoj vrednosti, čime je praktično okončao međunarodni brettonwoodski sistem iz 1944; plate i cene u SAD su zamrznute na 90 dana kako bi se suzbila inflacija.
  • 18. 8. - Australija i Novi Zeland odlučili povući svoje trupe iz Vijetnamskog rata.
  • 20. 8. - Kambodžanski građanski rat: počinje operacija Chenla II, ofanziva kambodžanske vlade - u početku uspešna, ali komunisti odnose pobedu u decembru.
  • 22. 8. - General Hugo Banzer krvavim pučem preuzeo vlast u Boliviji (1971-78 kao diktator, 1997-2001 demokratski izabran); zbačeni Juan José Torres će biti ubijen 1976. u Argentini.
  • 23. 8. - Lewis F. Powell Jr., kasnije sudija Vrhovnog suda SAD, poslao prijatelju poverljivi memorandum u kome tvrdi da korporativna Amerika mora biti agresivnija u oblikovanju javnog mnenja; memorandum se smatra planom uspona konzervativizma pa i neoliberalizma (otkriven sledeće godine).
  • 23. 8. - U Ljubljani otvoren kongres Međunarodne federacije za obradu informacija.
  • leto - Manevri Varšavskog pakta - "Jug - 71" u Bugarskoj i "Opal - 71" u Mađarskoj[30] i Čehoslovačkoj (zebnje u Rumuniji i Jugoslaviji).

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

  • 2. 9. - Zvaničan kraj Ujedinjene Arapske Republike: deset godina nakon otcepljenja Sirije, Egipat je ponovo Arapska Republika Egipat. Zemlja dobija i novi ustav 11-og.
  • 3. 9. -  Katar nezavisan od UK.
  • 3. 9. - Dogovoren Sporazum četiri sile o Berlinu (na snazi od sledećeg jula): obnova veza u gradu, osnova za detant.
  • 3/4. 9. - "Vodoinstalateri" iz Bele kuće provalili u ordinaciju Daniel Ellsbergovog psihijatra, u nadi da će pronaći kompromitujuće informacije.
  • 4. 9. - Alaska Airlines Flight 1866: avion udario u planinu na Aljasci, 111 mrtvih.
Lin Biao
  • 13. 9. - Avion sa kineskim maršalom i Maovim označenim naslednikom Lin Biaom, i nekoliko članova njegove porodice, pao u Mongoliji, navodno nakon neuspelog pokušaja puča (Projekt 571).
  • 14. 9. - Počinje prva sezona Kupa UEFA (do 2008-09, zatim UEFA Europska liga).
  • septembar - Argentinska vojna vlada ekshumirala balsamovano telo Eve Perón iz tajnog groba u Milanu, Italija, i predala ga udovcu Juanu u Španiji.
  • 21. 9. - U Pakistanu proglašeno vanredno stanje.
  • 22 - 25. 9. - Leonid Brežnjev u poseti Jugoslaviji, prvoj od 1966. Reafirmirana Beogradska deklaracija iz 1955. i samostalnost jugoslovenske politike. Moskva je bila zabrinuta zbog rastućeg kineskog uticaja u Jugoslaviji i Rumuniji[32].
  • 26. 9. - Aktivisti počinju zauzimanje Kristijanije - nastaje autonomna anarhistička zajednica u Kopenhagenu.
  • 28. 9. - Mađarskom kardinalu Józsefu Mindszentyju dozvoljeno da napusti američku ambasadu u Budimipešti, u koju se sklonio još 1956.
  • 28. 9. - Radivoj Uvalić, novopostavljeni ambasador u Indiji, poginuo u saobraćajnoj nesreći u Iranu.
  • 29. 9. - Objavljeno da je iz zagrebačke galerije ukradeno sedam slika, uključujući Rembrandta i El Greca, procjenjenih na 325.000 dolara.
  • 29. 9. - Ciklon u indijskoj državi Orissa, strada 10.000 ljudi.
  • 30. 9. - Ian Paisley osnovao Demokratsku unionističku partiju u Severnoj Irskoj.
  • septembar i novembar - "Hrvatski tjednik" objavljuje delove "Zelene knjige" o navodnom monopolizovanju kreditiranja u Dalmaciji od strane beogradskih banaka.

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

Zastava 101
  • 1. 10. - Na programu "Beograd 202" počelo emitovanje studentskog radio programa "Index 202".
  • 1. 10. - U Orlandu, Florida otvoren Disney World; prvi tematski park je "Čarobno kraljevstvo" sa "Pepeljuginim dvorcem".
  • 2 - 9. 10. - Manevri "Sloboda 71" u centralnoj Hrvatskoj i susednim delovima BiH i Slovenije - učestvuje JNA i Teritorijalna odbrana. U isto vreme se u Mađarskoj održavaju sovjetski manevri[33].
  • 8. 10. - Posle više od godinu dana završena američko-južnovijetnamska Operacija Jefferson Glenn, zaštita instalacija u Hueu i Da Nangu.
  • 9. 10. - Prikazan film The French Connection.
  • 10. 10. - U Austriji je na izborima za Nacionalno vijeće SPÖ (Socijalistička stranka Austrije) prvi put dobila više od 50 posto glasova.
  • 10. 10. - Prva epizoda nagrađivane britanske serije Upstairs, Downstairs (68 epizoda u pet sezona).
  • 12. 10. - U Predstavničkom domu SAD usvojen Amandman o jednakim pravima (Equal Rights Amendment - ERA), što se odnosi na žene - dogodine i u Senatu.
Trg i kula Šahjad u Teheranu
Tito u poseti SAD
  • jesen - Objavljen Hrvatski pravopis, "Londonac".

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Model lendera Mars 3
30 godina JNA
  • 16. 12. - Uhapšeno 234 mladih u zagrebačkom studentskom domu, nakon četiri dana uličnih demonstracija[44].
  • 16. 12. - Kapitulirala je pakistanska vojska u Bangladešu i time je nezavisnost te zemlje faktički osigurana.
  • 17. 12. - Objavljen Bowiejev album Hunky Dory.
  • 18. 12. - Tito izjavljuje da je moglo doći do građanskog rata, da hrvatski pokret nije zaustavljen[45].
  • 18. 12. - Dovršena Hidroelektrana Krasnojarsk, tada najveća na svetu.
  • 18. 12. - Smithsonianski sporazum: Grupa 10 pristala da apresira svoje valute u odnosu na dolar i vežu ih uz fluktuaciju do 2,25% (ali već od 1973. plutajući kursevi).
  • 19. 12. - Pretpremijera A Clockwork Orange.
  • 20. 12. - Kolektivna ostavka Upravnog odbora i Predsjedništva Matice hrvatske.
  • 20. 12. - Penzioner i njegova unuka povređeni u eksploziji paketa koji su našli na ulici u Beogradu[46].
  • 20. 12. - Pošto je Yahya Khan dao ostavku, novi predsednik Pakistana je Zulfikar Ali Bhutto (1971-73, zatim premijer do 1977).
  • 21. 12. - Tito u Sarajevu: zadatak Armije je ne samo da brani zemlju od spoljne agresije, već i da brani naš socijalizam kada vidimo da je u opasnosti i da nema drugog načina da ga odbranimo[47].
  • 21. 12. - Osnovani Lekari bez granica.
  • 22. 12. - Devalvacija dinara sa 15 na 17 za američki dolar (sa ustavnim amandmanima, početak ispunjavanja zahteva "proljećara").
  • 23. 12. - Prikazan film Dirty Harry, prvi od pet sa tim likom.
  • pre 25. 12. - Glavni urednik "Ježa" Nikola Rudić i njegov pomoćnik Brana Crnčević smenjeni pod optužbom za srpski nacionalizam.
  • 27. 12. - Predstavnici republika i pokrajina se dogovorili oko novog deviznog sistema (rešenje "deviznog pitanja")[48].
  • 31. 12. - TV Beograd počinje emitovanje Drugog programa i to u boji (oba programa u boji od 1977).

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

  • Počela proizvodnja u Kombinatu aluminijuma Titograd.
  • Politikin zabavnik dobija hrvatsko i slovenačko izdanje.
  • U SFRJ ima 720.800 putničkih automobila, po jedan na 27 stanovnika (u 1954. bilo ih je 11.290 tj. 1/1.500); svaki 17. automobil bio je umešan u saobraćajnu nezgodu, smrtnost u saobraćaju je 10 puta veća nego u SAD[49].
  • Spomenik borcima Kosmajskog odreda.
  • Prema pisanju New York Timesa, u Zapadnoj Nemačkoj ima oko 12.000 hrvatskih azilanata, lider pokreta je radikalni desničar Branko Jelić, glavnina finansija njegove organizacije potiče od ucenjivanja iseljenika, nešto sredstava je možda dobio i od SSSR[50].
  • U logoru kod Trsta ima oko 3.000 izbeglica, 1.000 iz Mađarske, 600 iz SFRJ, 400 Poljaka, 300 Rumuna, 200 Bugara itd.[51]
  • Advent Corporation pustila na tržište Model 201, kasetofon sa Dolby B redukcijom šuma i hromoksidnim kasetama.
  • Broj monaha na Svetoj Gori je pao na 1.145, srednje starosti 55 godina, sa 9.900 u 1910.[52] (broj se uvećava na približno 2.000 u 21. veku).

1971. u temama[uredi | uredi kod]

Bangladeš
Bahrein
Katar
UAE

Rođenja[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

April/Travanj[uredi | uredi kod]

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

Jun/Juni/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1971.

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Nobelove nagrade[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 Kežić, Danijel (2011)PRUGA BEOGRAD–BAR 1952–1976 ISTORIJA FINANSIRANJA NAJVEĆEG INFRASTRUKTURNOG PROJEKTA U SOCIJALISTIČKOJ JUGOSLAVIJI Arhivirano 2017-12-01 na Wayback Machine-u. epub.ff.uns.ac.rs
  2. Copters Drop Food to Snowbound Rhone Communities. nytimes.com JAN. 4, 1971
  3. DIVISIONS PLAGUE YUGOSLAV LEADERS. nytimes.com APRIL 12, 1971
  4. SERBS AND CROATS IN LANGUAGE SPLIT. nytimes.com JAN. 31, 1971
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 Collier's Year Book za 1971 (Microsoft Encarta 2004)
  6. Croatian Nationalism Gets New Impetus. nytimes.com FEB. 10, 1971
  7. Daniel Yergin (11 September 2012). The Prize: The Epic Quest for Oil, Money & Power. Simon and Schuster. ISBN 978-1-4711-0475-6. 
  8. Bajec, Dolničar, 1981, str. 249
  9. Sharp Growth In Kosovo Population Arhivirano 2011-07-28 na Wayback Machine-u, OSA-RFE
  10. Muzej 25. maj: Jugoslavija od početka do kraja Večernje novosti. Savo Popović, 01.12.2012
  11. Belgrade Cautious in Trial of 4 Croats. nytimes.com AUG. 30, 1972
  12. Problems of Contemporary Yugoslavia Arhivirano 2011-07-28 na Wayback Machine-u, page 4, Slobodan Stanković, OSA-RFE
  13. Tito Threatens Purge in Unity Crisis. nytimes.com APRIL 16, 1971
  14. Moscow Supports Croat Separatists? Arhivirano 2011-07-28 na Wayback Machine-u, Slobodan Stanković, OSA-RFE
  15. Yugoslav-Soviet Controversy over Macedonian Language Arhivirano 2011-07-28 na Wayback Machine-u, Z.Antić, OSA-RFE
  16. Puštanje u pogon termocentrale Plomin. foto.mij.rs
  17. Robert O. Paxton; Julie Hessler (1 January 2011). Europe in the Twentieth Century. Cengage Learning. str. 547–. ISBN 0-495-91319-7. 
  18. Bajec, Dolničar, 1981, str. 260-1
  19. After the 18th Session of the Yugoslav Party Presidium Arhivirano 2011-07-28 na Wayback Machine-u, S.Stanković, OSA-RFE
  20. Belgrade Protests Against Soviet Support For Anti-Yugoslav émigrés Arhivirano 2011-07-28 na Wayback Machine-u, S.Stanković, OSA-RFE
  21. An Ever Growing Number of Private Automobiles in Yugoslavia Arhivirano 2011-07-28 na Wayback Machine-u, S. Stanković, OSA-RFE
  22. Remarks to Midwestern News Media Executives Attending a Briefing on Domestic Policy in Kansas City, Missouri. Arhivirano 2011-07-12 na Wayback Machine-u presidency.ucsb.edu
  23. Croatia Drafts Serbian Rights In Attempt to Ease Rivalries. nytimes.com JULY 18, 1971
  24. 18. Pulski filmski festival Arhivirano 2018-08-11 na Wayback Machine-u. arhiv.pulafilmfestival.hr
  25. Despot, Zvonimir (21.7.2010). Savka: U Srbu miting velikosrpske mržnje. blog.vecernji.hr (pristup. 18.9.2015.)
  26. Ozbiljna pretnja vojskom. novosti.rs. 26. januar 2003.(pristup. 27.4.2016.)
  27. Tito Re‐elected to a 5‐Year Term. nytimes.com JULY 30, 1971
  28. Bajec, Dolničar, 1981, str. 245
  29. Big Push in Exports Narrows Yugoslav Trade Gap. nytimes.com AUG. 16, 1971
  30. [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-11316.html Romania, The Warsaw Pact
  31. Osmatranje snimanja pojedinih kadrova filma "Bitka na Sutjesci". foto.mij.rs
  32. A Heavy Strain On the Party Line; Brezhnev and Tito. nytimes.com SEPT. 26, 1971
  33. After Tito—Who Can Keep Together The Serbs, Croats, Slovenes, Macedonians, Bosnian Moslems, Albanians, Hungarians and Montenegrins?. nytimes.com JAN. 16, 1972
  34. Michael Brecher; Jonathan Wilkenfeld (1997). A Study of Crisis. University of Michigan Press. str. 448–. ISBN 0-472-10806-9. 
  35. Tito's Washington Visit... Arhivirano 2011-07-28 na Wayback Machine-u, Zdenko Antić, OSA-RFE
  36. Yugoslav-Us Relations on The Eve of Tito's Visit to Washington Arhivirano 2011-07-28 na Wayback Machine-u, S.Stanković, OSA-RFE
  37. Kamberović, Husnija. Percepcija Hrvatskog proljeća u Bosni i Hercegovini. academia.edu
  38. Tito at 80: An Uncomplicated Marxist. nytimes.com MAY 25, 1972
  39. Croatian Capital Is Quiet After 4 Nights of Riots Stirred by Nationalist Resentment Against Belgrade. nytimes.com DEC. 17, 1971
  40. „Mme. Planinc Replaces... -- Crvenkovski Attacked”. Arhivirano iz originala na datum 2011-07-28. Pristupljeno 2017-10-30. 
  41. CROATIA PARTY SHIFT SAID TO CAUSE RIOT. nytimes.com DEC. 14, 1971
  42. Bajec, Dolničar, 1981, str. 244
  43. A Review Of Current Developments In Kosovo Arhivirano 2011-07-28 na Wayback Machine-u, page 7, OSA-RFE
  44. Croatian Charges Nationalists Hoped for Foreign Intervention. nytimes.com DEC. 18, 1971
  45. Clash With Croatians Reported Gravely Damaging Yugoslavia. nytimes.com DEC. 20, 1971
  46. Bomb Injures 2 in Belgrade. nytimes.com DEC. 27, 1971
  47. The Army is a Topic of Discussion in Yugoslavia Arhivirano 2011-07-28 na Wayback Machine-u, S.Stanković, OSA-RFE
  48. Yugoslavia Introduces Foreign Currency Market Arhivirano 2016-03-10 na Wayback Machine-u, Zdenko Antić, OSA-RFE
  49. An Increasingly Motorized Yugoslavia Has New Headache: Wild Turkish Drivers Dashing Home. nytimes.com JULY 24, 1972
  50. West Germany Is Haven. nytimes.com JAN. 28, 1972
  51. Trieste Is a Busy Crossroads and East‐to‐West Escape Hatch. nytimes.com FEB. 1, 1972
  52. What Happened on Mount Athos in 1910 – 1971. catalog.obitel-minsk.com May 20, 2019
Literatura
  • Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres.

Spoljne veze[uredi | uredi kod]