Glavna stranica

Inačica za tiskanje nije više podržana i može sadržavati pogreške u prikazu. Molimo ažurirajte oznake u pregledniku i rabite funkciju ispisa u pregledniku.

Dobro došli na Wikipediju

na hrvatskome jeziku!

Trenutačno uređujemo 213.842 članka.

Wikipedija je globalan, višejezičan projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.

I vi možete uređivati Wikipediju!

Prevlaka Suwałki ili koridor Suwałki rijetko je naseljeno područje jugozapadno od granice Litve i Poljske između Bjelorusije i ruske eksklave Kalinjingradske oblasti. Dobila je ime po poljskom gradu Suwałki u Podlaskom vojvodstvu. Područje je stratešku i vojnu važnost dobilo pridruživanjem Poljske i baltičkih država NATO-u.

Granica između Poljske i Litve određena je Suwałkijskim sporazumom 1920., no sporazum nije bio od velike važnosti u međuratnom razdoblju jer su se u to vrijeme poljske zemlje protezale sjevernije i istočnije, a tijekom hladnoga rata socijalistička Litva bila je dijelom Sovjetskog Saveza dok je komunistička Poljska pripadala Varšavskomu ugovoru pod vodstvom Sovjetskoga Saveza. Nakon raspada Sovjetskoga Saveza i Varšavskoga ugovora bivše socijalističke zemlje koje nisu pripadale SSSR-u i sve tri baltičke države pridružile su se NATO-u. To je stvorilo ranjivu točku unutar teritorija NATO-a jer bi obrana baltičkih država u možebitnomu vojnom sukobu s Rusijom mogla biti ugrožena ako ruska vojska uspije okupirati prostor prevlake. Okupacija toga područja odsjekla bi baltičke zemlje od drugih zemalja pripadnica NATO-a, a to bi njihovu obranu dugoročno učinilo gotovo nemogućom. Strahovanja NATO-a oko prevlake Suwałki pojačala su se nakon 2014. kada je Rusija anektirala Krim i pokrenula rat u Donbasu, a dodatno su se povećala nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022.

Pročitajte cijeli članak

•

Sudjelujte u izboru članaka

Arhiva Novosti

29. siječnja – Hrvatske skijašice Zrinka Ljutić i Leona Popović ostvarile najbolje rezultate u Svjetskomu skijaškomu kupu dosad, na slalomskoj utrci u Špindleruvu Mlynu: Ljutić je trećim mjestom osvojila prvo postolje za Hrvatsku u ženskoj konkurenciji nakon petnaest godina, a Popović je doskijala do petoga mjesta.
27. siječnja – Tema i glavna poruka 18. Noći muzeja: Muzeji su važni! Nakon dvije pandemijske godine, u 180 muzejskih i srodnih ustanova diljem Hrvatske održano je više od 450 kulturno-izložbenih programa.
27. siječnja – U Dicmu su na raskrižju dviju važnih rimskih cesta pronađeni ostatci carskoga slavoluka, jedinoga otkrivenog u europskim provincijama Rimskoga Carstva. Dijelovi natpisa sa slavoluka pokazuju kako je isti bio podignut u čast caru Trajanu.
26. siječnja – U Prištini je počeo prvi hrvatsko-kosovski gospodarski forum. Pedesetak hrvatskih poduzetnika iz javnog i privatnog sektora s kosovskim će kolegama razmijeniti poslovna iskustva s ciljem poboljšanja i razvoja gospodarske suradnje dviju država.
25. siječnja – U Hrvatskom saboru održana je burna rasprava o prijedlogu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. U središtu rasprave bilo je pitanje: čije će biti plaže?