Hrvatski branitelji

Izvor: Wikipedija
Spomenik braniteljima
Spomenik u Vodicama

Hrvatski branitelji su osobe koja su organizirano sudjelovale u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske.[1] Hrvatski branitelji se nakon Domovinskog rata organiziraju u veteranske braniteljske udruge.

Dragovoljci Domovinskog rata su dragovoljno stali u obranu Hrvatske 1991. i 1992., Hrvatsku obranili i zaustavili srpsko-crnogorsku agresiju prije međunarodnog priznavanja drzave. Utvrdili su obrambene položaje i time stvorili uvjete za priznanje države. Da su čekali poziv, Hrvatska bi bila okupirana.[2] Na početku velikorspske agresije Dragovoljci Domovinskog Rata otpor su pružili priključivajići se Hrvatskim obrambenim snagama i Zboru narodne garde.

Razredba[uredi | uredi kôd]

Među hrvatske branitelje spadaju pripadnici:

Zakoni i prava branitelja i njihovih obitelji[uredi | uredi kôd]

  • Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji[4]

Društvene mjere i programi[uredi | uredi kôd]

Registar hrvatskih branitelja[uredi | uredi kôd]

Opširniji članak: Registar hrvatskih branitelja

Registar hrvatskih branitelja ili, skraćeno, Registar branitelja je naziv za popis svih ljudi koji su kao pripadnici Hrvatske vojske, policije, raznih dragovoljnih hrvatskih postrojbi sudjelovali u obrani Hrvatske od velikosrpske agresije.

Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata[uredi | uredi kôd]

Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata je investicijski fond kojeg je uspostavila Vlada Republike Hrvatske i koji se nalazi pod utjecajem Vlade preko upravnog odbora od sedam članova. Svaki član upravnog odbora nominiran je od strane Vlade na mandat od četiri godine. Članstvo se može opozvati u bilo kojem trenutku odlukom Vlade RH, a mjesta su raspoređena na sljedeći način[5]

  • predsjednik: ministar RH nadležan za pitanja hrvatskih branitelja Domovinskog rata
  • predstavnik ministarstva nadležnog za gospodarstvo
  • predstavnik iz radnog tijela Hrvatskoga sabora matičnog za pitanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
  • 4 predstavnika hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata

Stipendije i školarine[uredi | uredi kôd]

Prednosti pri zapošljavanju[uredi | uredi kôd]

Hrvatski branitelji, djeca umrlih ii poginulih hrvatskih branitelja kao i članovi obitelji umrlih ili poginulih branitelja imaju prednost pri zapošljavanju u odnosu na nezaposlene hrvatske državljane s kojima dijele kvalifikacije (kompetencije) za isto radno mjesto. Ovo se osobito odnosi: "Javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima".[6]

Jednokratna pomoć[uredi | uredi kôd]

Pravo na dodjelu stana ili popusta na stambeni kredit[uredi | uredi kôd]

Hrvatski branitelji, članovi obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrv. branitelja kao i njihova djeca imaju pravo na povlašteni stambeni kredit (uz popust na kamatu, te na duljinu otplatnih rokova) ili na pravo na dodjelu stana. Ove povlastice regulirane su Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji, a visina povlastice za žive hrvatske branitelje ovisna je o duljini službe za vrijeme Domovinskog rata i razini invalidnosti. Prema zakonu, lokalne samouprave za novogradnju ne smiju naplatiti komunalno opremanje građevinskog zemljišta.[7]

Pravo na automobile za 100%-tne invalide[uredi | uredi kôd]

Prava koja su postojala prije, ali su sada ukinuta[uredi | uredi kôd]

  • (2006. – 2015.) Prednost na upisima na fakultete za djeca stradalnika i dragovoljaca, bez obzira na prijamni ispit
  • Oslobođenje od PDV-a pri uvozu automobila
  • (2014.) Smanjenje mirovina za 10% svim braniteljima koji imaju mirovine veće od 5 000 kuna, izuzev stopostotnih invalida
  • Opskrbnina zamijenjena Zajamčenom minimalnom naknadom
  • 1. siječnja 2015., amandmanom Zakona o mirovinskom osiguranju, mirovina se dijeli na 'opći' i 'posebni' dio

Pravo na besplatne udžbenike[uredi | uredi kôd]

Pravo na besplatne udžbenike ostvaruje redoviti učenik osnovne škole, redoviti učenik srednje škole, redoviti ili izvanredni student na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj:[8][9]

  1. dijete smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
  2. hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata
  3. dijete hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata
  4. dijete umrloga hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata
  5. hrvatski branitelj iz Domovinskog rata

Zaklada hrvatskih branitelja[uredi | uredi kôd]

Mirovine, doplatci, naknade i ostale pogodnosti[uredi | uredi kôd]

Mirovine, doplatci i naknade hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima regulirani su Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (2004)[10]

Statistike o mirovinama[uredi | uredi kôd]

Prema posljednjim podacima HZMO-a (2011.) stoji sljedeće:

  • 10 863 osoba prima povlaštenu mirovinu a u to spadaju djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe, a njihova prosječna mirovina iznosi 3525,03 kn
  • Oko 80% (od 10 863 osoba) njih prima invalidsku mirovinu koja u prosjeku iznosi 3147,81 kn.[11]

Prema podatcima za 2011. godinu stoji sljedeće:

  • Ima ukupno 64 494 osoba prima potporu:
  • Od tog broja je 12 236 obiteljskih mirovina (obitelji poginulih i nestalih) koje u prosjeku iznose 7863,18 kn
  • 52 001 mirovina je invalidskih i one u prosjeku iznose 5407,19 kn.[11]

Što se tiče pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, prema podatcima za 2011. godinu:

  • Ukupno 6 174 osoba koje primaju potporu
  • Od toga je 5 743 invalida s prosječnom mirovinom od 2800,79 kn
  • 431 mirovina je obiteljska (obitelji poginulih i nestalih) i one u prosjeku iznose 3607,67 kn.[11]

Kakvoća života[uredi | uredi kôd]

Studijom iz 2015.[12] utvrđeno je kako je od do kraja 2014. samoubojstvo počinilo 2734 branitelja, pri čemu ih je brojem najviše počinjeno u Zagrebu (320), a s obzirom na broj stanovnika u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Najranjivija skupina branitelja pritom su najteži ratni vojni invalidi. Utvrđeno je kako je prosječni životni vijek branitelja 51 godina, što je za 22 godine manje od opće populacije.[13]

Jakov Sedlar snimio je 2019. dokumentarni film 3069 o samoubojstvima hrvatskih branitelja. 3069 je službeni broj branitelji koji su počinili samoubojstvo u vrijeme kada je Sedlar započeo snimanje filma. Do rujna 2019. taj je broj porastao na 3246.[14]

Radi sprječavanja samoubojstava, uz Centar za krizna stanja i prevenciju suicida KBC-a Zagreb, u svakoj hrvatskoj županiji postoji područna jedinica i Centar za psihosocijalnu pomoć.[15]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Pristupljeno 6. prosinca 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Andrija Hebrang: ZLOČINI NAD CIVILIMA U SRPSKO-CRNOGORSKOJ AGRESIJI NA REPUBLIKU HRVATSKU, Udruga hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990.-1991 i Ogranak Matice hrvatske u Zadru, Zagreb-Zadar, 2013., str. 12-15., ISBN 978-953-247-890-5 nevaljani ISBN
  3. Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji: Članak 3., narodne-novine.nn.hr, pristupljeno 9. studenog 2020.
  4. http://www.zakon.hr/z/325/Zakon-o-pravima-hrvatskih-branitelja-iz-Domovinskog-rata-i-%C4%8Dlanova-njihovih-obitelji
  5. https://branitelji.gov.hr/fond-hrvatskih-branitelja-iz-domovinskog-rata/808 Imovina i upravni odbor
  6. http://www.zakon.hr/z/325/Zakon-o-pravima-hrvatskih-branitelja-iz-Domovinskog-rata-i-članova-njihovih-obitelji 4. PRAVO NA ZAPOŠLJAVANJE
  7. http://www.zakon.hr/z/325/Zakon-o-pravima-hrvatskih-branitelja-iz-Domovinskog-rata-i-članova-njihovih-obitelji 5. PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE
  8. http://www.propisi.hr/print.php?id=5981Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. veljače 2021. (Wayback Machine) postupak i način ostvarivanja prava na besplatne udžbenike za osobe iz članka 57. stavka 1. i stavka 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, pristupljeno 5. svibnja 2015.
  9. https://gov.hr/moja-uprava/branitelji/prava-branitelja-i-obitelji/besplatni-udzbenici/348
  10. http://www.zakon.hr/z/325/Zakon-o-pravima-hrvatskih-branitelja-iz-Domovinskog-rata-i-%C4%8Dlanova-njihovih-obitelji Članak 3.-10.
  11. a b c http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/s/slaviek-mario-maks/9044-povlatene-mirovine-2011-qantifaistiq-i-dalje-brojniji-od-branitelja.html
  12. Komar, Zoran i Koić, Elvira: Samoubojstva hrvatskih branitelja u Zagrebu i Hrvatskoj, Grad Zagreb – Gradski ured za branitelje, 2015., ISBN 978-953-7479-56-5. (CROSBI)
  13. Lukić, Sani: Prva studija o samoubojstvima hrvatskih braniteljaArhivirana inačica izvorne stranice od 20. rujna 2022. (Wayback Machine) hrt.hr. Hrvatska radiotelevizija. Objavljeno 16. prosinca 2015. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  14. Šetka, Snježana: Snimljen dokumentarac o 3069 suicida branitelja, redatelj govori o razlozima njihovih samoubojstava zadarski.slobodnadalmacija.hr. Zadarski list. Objavljeno 22. rujna 2019. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  15. Prevencija samoubojstava hrvatskih branitelja branitelji.gov.hr. Ministarstvo hrvatskih branitelja. Objavljeno 13. studenoga 2019. Pristupljeno 16. rujna 2022.

Unutarnje poveznice[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]