Đuro Basler

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Đuro Basler, jugoslavenski i bosanskohercegovački historičar, arheolog i konzervator, rođen je u Sijekovcu kod Bosanskog Broda, 6. marta 1917. godine.[1] Umro je u Sarajevu 3. februara 1990. godine. Sahranjen je na Gradskom groblju u Bosanskom Brodu.

Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Slavonskom Brodu. Studirao je arhitekturu, a zatim arheologiju u Ljubljani i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i diplomirao 1956. god. Disertaciju o paleolitičkim kulturama u jadranskoj regiji obranio je 1979. u Zadru.[2]

Od 1950. do 1959. radi kao konzervator arheoloških spomenika u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine. U to vrijeme obavljao je i opsežna rekognosciranja terena u Bosni i Hercegovini i time znatno doprinijeo upoznavanju njene arheološke topografije. Također je poduzimao niz važnih iskopavanja paleolitskih nalazišta, posebno u dolinama sjevernobosanskih rijeka Ukrine, Usore i Bosne (Crkvina u Makljenovcu, Kulaši, Ljupljanica kod Dervente i Odžak).[3]

Od 1960. radi kao arheolog u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, gdje je osnovao istraživački centar za kulture paleolita i mezolita. Od osobite su važnosti njegovi istraživački radovi u nalazištu Badanj kod Stoca (od 1976), gdje je, osim bogatih nalaza materijalne kulture, otkrio i umjetničke gravure pračovjeka na stijeni. U brojnim radovima obrađivao je arheološka i kulturno-historijska pitanja od paleolita do srednjeg vijeka. Posebno su važne njegove sinteze koje se odnose na paleolit, na arhitekturu kasne antike i na heraldičku srednjovjekovnu umjetnost u Bosni i Hercegovini.

Stručni radovi[uredi | uredi kod]

  • Paleolitska nalazišta u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH, 1963.
  • Arheološki lokalitet Crkvina kod Makljenovca
  • Gradine i njihova zaštita[4]
  • Crvena stijena, Zbornik radova profesora i saradnika Pedagoške akademije u Nikšiću, 1975–1976.
  • Orfički elementi u simbolici stećaka, Dobri Pastir, 1975.
  • Rimski metalurški pogon i naselje u dolini Japre, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, 1977.
  • Grborezi (suautor Š. Bešlagic), Sarajevo 1964.
  • Kasnoantičko doba u Bosni i Hercegovini (u djelu: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do pocetka turske vladavine), Sarajevo 1966.[5]
  • Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1972.
  • Das Aurignacien in Bosnien (u djelu: L’aurignacien en Europe), Nice 1976.
  • Kršćanska arheologija, 1986[6]

Reference[uredi | uredi kod]