Žica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Žica

Žica je istanjen metal cilindričnog oblika koji se koristi kao električni provodnik, odnosno prenosilac elektriciteta i signala.

Dve glavne vrste žice su puna i licnasta. Žice se rabe samostalno, a od više žica se izrađuju metalna užad i kabeli. Kablovi su grupa od dve ili više žica koje su zaštićene spoljnim izolacionim slojem. Kablovi se razlikuju od licnaste žice po tome što su žice u kablovima razdvojene slojevima izolacije.[1]

Žice su neophodan sastojak svakog električnog kola, jer povezuju komponente i omogućavaju njihov rad.[2] Žica koja se koristi u elektronskim projektima je dugačak struk metala, najčešće od bakra. Žica ima samo jednu ulogu - kroz nju se kreću elektroni.[3]

Za sve električne veze neophodne su najmanje dve žice: jedna za napajanje, druga za uzemljenje.[4]

Vrste[uredi | uredi kod]

Licnasta bakarna žica

Dve glavne vrste su licnasta i puna žica. Ako kabl za napajanje sastoji se od dva ili tri snopa vrlo tankih žica omotanih izolacijom, to je licnasta žica. Ako u kablu postoji samo jedna jedina žica umesto nekoliko snopova, to je puna žica. Licnasta žica se koristi u uređajima u kojima će se ona stalno pomerati. Kada biste uzeli punu žicu, pukla bi i prekinula se posle samo nekoliko savijanja. Puna žica se koristi za povezivanje komponenata na prototipskoj ploči i u drugim uređajima u kojima se žice neće pomerati. Puna žica se lako umeće u otvore na ploči, a nakon toga ostaje u položaju i u obliku u kojem je postavljena. Ako se povežu komponente na prototipskoj ploči licnastom žicom, neka lična može da se prekine i da napravi kratak spoj.[5]

Veličine[uredi | uredi kod]

Veličina žice određuje se njenim nazivnim poprečnim presekom ili prečnikom. Uobičajene mere i odgovarajuće vrednosti prečnika žice u milimetrima, navedene su u tabeli: [6]

Najčešće žice u elektronskim projektima
Nazivni presek (mm2) Prečnik žice (mm)
1,31 1,29
0,82 1,02
0,52 0,81
0,33 0,64
0,05 0,25

Osnovne smernice za upotrebu žica u elektronici su: [7]

  • Žicu prečnika 0,6 ili 0,8 mm možete koristiti za većinu projekata.
  • Žice prečnika 1 ili 1,3 mm su za zahtevne primene, kao što je povezivanje motora sa izvorom napajanja.
  • Žica prečnika 0,25 mm se koristi za takozvano omotavanje žicom, što je metod za povezivanje komponenata na štampanim pločama.

Žice većeg prečnika se koriste za mnoge druge primene, gde se radi sa većim snagama. Na primer, za priključivanje električnog štednjaka na izvor napajanja obično se koristi žica koja ima prečnik oko 4 mm.

Boje[uredi | uredi kod]

Žice raznih boja na prototipskoj ploči

Izolacija oko žice pravi se u različitim bojama da bi se lakše odredilo kako i sa čime je treba povezati. U električnom kolu, žice određenih boja koriste se za različite električne veze. Na osnovu toga, osoba jednim pogledom na kolo identifikuje sve veze u njemu. Navodimo različite boje i preporučenu primenu: [8]

  • Crvenu žicu koristite za sve veze s pozitivnim naponom (+V).
  • Crnu žicu koristite za sve veze s negativnim naponom (-V) ili za uzemljenje. Ako žicu koristite za uzemljenje, možete upotrebiti i zelenu.
  • Žutu ili narandžastu žicu koristite za ulazne signale, kao što je signal iz mikrofona. Ako imate više ulaznih signala, za svaki koristite žicu druge boje.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 86), Beograd, 2007.
  2. Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 84), Beograd, 2007.
  3. Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 84), Beograd, 2007.
  4. Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 111), Beograd, 2007.
  5. Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 84), Beograd, 2007.
  6. Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 85), Beograd, 2007.
  7. Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 85), Beograd, 2007.
  8. Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 86), Beograd, 2007.

Vidi još[uredi | uredi kod]