Živinice

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostala značenja, vidi Živinice (razvrstavanje).
Živinice
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/županija Tuzlanski
Sjedište Živinice
Načelnik Samir Kamenjaković (SDA)
Površina 291 km km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

61.201 (2013.)
210 stanovnika na km2/km²

Živinice je grad i općina u Bosni i Hercegovini. Administrativno pripadaju Tuzlanskom kantonu Federacije BiH.

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Općina Živinice nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, u sastavu Tuzlanske regije. Nastala je u prostranom Sprečkom polju, ispod planine Konjuh. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine općina je imala 54.000 stanovnika, a sam grad oko 10.500 stanovnika . Grad je udaljen od Tuzle oko 17 km. Područje općine Živinice zahvata 281 km² i nalazi se na različitim nadmorskim visinama. Niži dijelovi općine nalaze se u dolinama rijeka Oskove, Gostelje i Spreče, a ostale prostore obuhvataju planine Konjuh i Javornik. Živinice spadaju u bosanskohercegovačke gradove koji nisu izrasli iz osmanske urbane tradicije, zbog čega njihov razvoj posjeduje drugačije karakteristike u odnosu na gradove koji su nosili dublje urezane odlike osmanske orijentalne kulture. To je vidljivo jer mu nedostaje čaršija sa javnim i vjerskim objektima.

Naselje se nalazi na raskrsnici puteva što omogućava dobro povezivanje općine sa susjednim općinama i sa ostalim krajevima u zemlji i svijetu. Graniči sa sljedećim općinama: na sjeveru sa Tuzlom, na sjeverozapadu sa Lukavcem, na jugozapadu sa Banovićima, na jugu sa Kladnjem, na jugoistoku sa Šekovićima i na istoku sa Kalesijom.

Porijeklo naziva Živinice i vrijeme nastanka ovog naselja nije još pouzdano utvrđeno. Postoje tri verzije. Prva je po Vladislavu Skariću koji je pretpostavio da se one nalaze u župi Soli i da su starina Radovana Živinčića. Druga verzija je po Ademu Handžiću koji smatra da se Živinice do dolaska Osmanlija uopće nisu nazivale tako, nego Tatarice, i da su se nalazile u nahiji Derametin (Dramešin – Banovići).

Treća verzija je po Muhamedu Hadžijahiću koji je, na osnovu osmanskog dokumenta iz 1764. godine u kome se spominju Živinice, ili Uskopči (vjerovatno Oskovci), zaključio da su se nalazile u nahiji Tuzla. Ono što se pouzdano može zaključiti na osnovu historijskih činjenica je da sadašnji naziv Živinice nije stariji od XVIII stoljeća.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Živinice imala je 54.653 stanovnika, raspoređenih u 29 naselja.

Nacionalni sastav
Muslimani 44.063 (80,62%)
Hrvati 3.969 (7,26%)
Srbi 3.499 (6,40%)
Jugoslaveni 2.115 (3,86%)
ostali 1.007 (1,86%)
Nacionalni sastav 1971. godine
ukupno 40.335
Muslimani 32.319 (80,12%)
Hrvati 4.404 (10,91%)
Srbi 3.133 (7,76%)
Jugoslaveni 147 (0,36%)
ostali 332 (0,85%)

Naseljena mjesta su:

Barice, Bašigovci, Brčanine, Brnjica, Ciljuge, Djedino, Dubrave Donje, Dubrave Gornje, Dunajevići, Đurđevik, Đuvelika, Golubinjak, Gornji Petrovići, Gračanica, Jezero, Karaula, Kažalj, Kovači, Krivača, Kršići, Kuljan, Litve, Lukavica Donja, Lukavica Gornja, Maline, Meštrići, Nevrenča (Medojevići), Odorovići, Oskova, Poljići, Potočari, Priluk, Repuh, Rudar, Spreča, Strašanj, Suha, Sušići, Svojat, Šerići, Šišići, Tupković Donji, Tupković Gornji, Višća, Višća Donja, Višća Gornja, Vrnojevići, Zelenika, Zenuni, Zukići, Živinice, Živinice Donje i Živinice Gornje.


Grad Živinice je imao 11.956 stanovnika.

Uprava[uredi | uredi kod]

U naseljena mjesta se naknadno ubraja MZ Podgajevi koju sačinjavaju sela:Mujanovići,Barnjača,Luke,Jelah i Forčaci.

Povijest[uredi | uredi kod]

Na širem lokalitetu živjeli su Iliri, Kelti, Grci, Rimljani...

U sedmom stoljeću trajno se nastanjuju slavenska plemena. Srednjovjekovno područje bila je u sastavu Bosanske države, oblasti Gostilj, Dramešin i Soli kao samostalnih političkih jedinica koje su do dolaska Turaka u Bosnu gubile te atribute. Naselje Živinice kao urbana lokacija nastala je vjerovatno u XVIII vijeku. Postojanje prvih srednjovjekovnih utvrđenja “Gradina” u Nevrenči, “Grad Jasičak” iznad Bašigovaca, “Džebarska gradina”, “Grad-Čaršija” iznad Gornje Višće i mnogi stećci, ukazuju na činjenicu da su okolna naselja znatno starijeg nastanka.

Prvi zapisi o stećcima datiraju iz prve polovine XVI. vijeka. Južni i istočni dijelovi područja Živinica naročito su bogati nekropolama i stećcima. Registrirano je oko 25 nekropola i desetak stećaka samaca. Danas je sačuvano oko 250 stećaka na raznim lokalitetima, posebnu pažnju predstavlja stećak “Vrpolje” u Đurđeviku, koji je ujedno i jedini stećak s pisanim tekstom. Postanak naziva Živinice po najstarijoj literaturi posjeduje tri verzije. Jedna je verzija po M. Hadžijaniću koja kaže: “Naišao sam na jedan turski dokument iz 1764. godine u kojem se spominju Živinice i to doslovno ovako: Živinice zvano Uskopči, vjerovatno (Oskovci) u nahiji Tuzla”.

Istaknute ličnosti[uredi | uredi kod]

  • Hidajet Tulumović, nogometaš Sarajeva, trener;
  • Denijal Pirić, nogometaš Dinama i Sarajeva, trener;
  • Niso Hrustemović, privrednik;
  • Mirsad Bešlija, nogometaš,
  • Dragan Perić, atletičar;
  • Cvijan Milošević, nogometaš,
  • Savo Milošević, nogometaš;
  • Boris Živković, nogometaš;
  • Elvir Rahimić, nogometaš;
  • Midhat Memišević, nogometni trener;
  • Jusuf Nurkić, košarkaš;
  • Hariz Nurkić-Dugi, otac Jusufa Nurkića, policajac;
  • Zlatko Jugović, književnik;
  • Rahima Zukić, atletičarka;
  • Kenan Bećirević, nogometaš;
  • Salih Delalić, nogometaš Sarajeva;
  • Jasmin Mešanović, nogometaš;
  • Murat Hasanagić, glumac;
  • Mato Đaković, novinar;
  • Izudin Kamberović, nogometaš;
  • Nevres Gogić, nogometaš;
  • Denisa Siočić, poznata navijačica nogometne reprezentacije BiH;
  • Drago Pavljašević, sportski radnik;
  • Elmir Krivalić, glumac

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kod]

Općina Živinice se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine u sastavu Tuzlanske regije. Zbog njenog geografskog položaja od davnina je bila naseljena. To nam svjedoče brojni kulturno-historijski spomenici od prethistorijskog perioda do danas,a to su: ostaci novca, naselja,utvrđenja, stećaka.

Obrazovanje[uredi | uredi kod]

Kultura[uredi | uredi kod]

  • Teatarska revija "Četvrtkom u pozorište"
  • Festival umjetnosti za djecu
  • Međunarodni festival teatarske umjetnosti "ŽiviFest" 2021

Sport[uredi | uredi kod]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]