1. vijek

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Mileniji:

| 1. milenij p. n. e. | 1. milenij | 2. milenij |

Vijekovi:

| 2. vijek p. n. e. | 1. vijek p. n. e. | 1. vijek | 2. vijek | 3. vijek |

Decenije:

0-te | 10-e | 20-e | 30-e | 40-e | 50-e | 60-e | 70-e | 80-e | 90-e

Karta Eurazije početkom 1. vijeka; Rimsko Carstvo označeno crvenom, Partsko Carstvo smeđom a Kinesko Carstvo dinastije Han žutom bojom
Istočna hemisfera oko 1. godine, na početku 1. vijeka.
Istočna hemisfera oko 50. godine, sredinom 1. vijeka.
Istočna hemisfera oko 100. godine, na kraju 1. vijeka.


1. vijek je vijek koji je započeo 1. januara 1. a završio 31. decembra 100. godine. Tradicionalno se smatra dijelom antike ili klasičnog perioda.

Pregled[uredi | uredi izvor]

1. vijek u istočnoj hemisferi je bio karakterističan po relativnoj stabilnosti koju su pokazivala tada uspostavljena svjetska carstva. Na istoku je u Kini nakon dva vijeka vladavine došlo do svrgavanja dinastije Han, koju je zamijenila kratkotrajna dinastija Xin. Ona je, pak, nestala u velikoj seljačkoj pobuni, a nakon kraćeg perioda nejedinstva dinastija Han se vratila na vlast, ponovno ujedinila državu i povratila najveći dio teritorije.

Na zapadu je Rimsko Carstvo nastavilo uživati u dugom periodu relativnog mira i blagostanja poznatom kao pax romana, koji je tek nakratko prekinut kada je pad Julijevsko-Klaudijevske dinastije izazvao političku krizu i građanski rat u Godini četiri cara. Iz njega je kao pobjednik izašla Flavijevska dinastija pod čijom vlašću će Rim nastaviti prosperirati. Teritorijalna ekspanzija Carstva se nastavila prvenstveno kroz aneksije klijentskih država, a pokušaj širenja na sjever u Germaniju je zaustavljen katastrofalnim porazom u Teutoburškoj šumi. Na drugoj strani su Rimljani osvojili najveći dio Britanije. Na tom, i u drugim novoosvojenim područjima Carstva, započela je romanizacija. U istočnim dijelovima Carstva, ispočetka među Jevrejima koji su nezadovoljni rimskom vlašću, a kasnije i drugim podanicima, počinje se javljati nova religija koja će kasnije postati poznata kao kršćanstvo.

Značajne ličnosti[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]