1328

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

< | 13. vijek | 14. vijek | 15. vijek | >
< | 1290-e | 1300-e | 1310-e | 1320-e | 1330-e | 1340-e | 1350-e | >
<< | < | 1324. | 1325. | 1326. | 1327. | 1328. | 1329. | 1330. | 1331. | 1332. | > | >>

1328. po kalendarima
Gregorijanski 1328. (MCCCXXVIII)
Ab urbe condita 2081.
Islamski 728–729.
Iranski 706–707.
Hebrejski 5088–5089.
Bizantski 6836–6837.
Koptski 1044–1045.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1383–1384.
Shaka Samvat 1250–1251.
Kali Yuga 4429–4430.
Kineski
Kontinualno 3964–3965.
60 godina Yang Zemlja Zmaj
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11328.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1328 (MCCCXXVIII) bila je prijestupna godina koja počinje u petak (1. januar/siječanj po julijanskom kalendaru).

Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

  • 6. 3. - Franjevac Pedro de Ollogoyen pokrenuo antijevrejski pogrom u Estelli u Navari: osim pljačkanja i ubijanja, uništavaju se i dokumenti o dugovima.
  • 17. 3. - Sporazum iz Northamptona: škotski kralj Robert potpisuje mirovni ugovor sa Engleskom u Edinburghu, a engleski parlament ga ratifikuje 1. maja u Northamptonu - kraj 32-godišnjeg perioda Prvog rata za škotsku nezavisnost, de jure englesko priznanje te nezavisnosti, de fakto postignute 1314.
    • Mir smatraju sramnim u Engleskoj, novo ratovanje kreće 1332/33.
  • 28. 3. - Kralj Karlo Robert je potvrdio ispravu bana Mikca Mihaljevića kojom je sinovima Stjepana Babonića oproštena nevjernost.[4]
  • mart/april - Bugarski car Mihajlo III Šišman je nakratko promenio stranu u vizantijskom sukobu, poslao je 3.000 ljudi u pomoć starijem caru, i sam je došao na vizantijsku teritoriju - kada se Andronik III približio Carigradu, ipak ga je privoleo da se povuče.[1]

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

Krunidba francuskog kralja i kraljice
  • 1. 4. - Udovica francuskog kralja je rodila žensko dete, Blanche, tako da Philippe de Valois postaje kralj Philippe VI, zvani Sretni ili Katolički (do 1350), krunisan je u Reimsu 29. maja. Direktna Dinastija Valois traje do 1498, a ogranci Orléans pa Angoulême do 1589.
  • 12. 5. - Pošto je car Ludwig proglasio zbacivanje avinjonskog pape Ivana XXII. kao heretika, u Rimu je za (anti)papu izabran franjevac Pietro Rainalducci, kao Nikola V.
Andronik III
  • jun - Bugarski vladar Mihajlo III Šišman opet napada Vizantiju, upada u Trakiju, pljačka u okolini Vize, još jedna konfrontacija kod Jedrena u avgustu.
  • 24. 6. - Portugalska princeza Marija se udala za kastiljskog kralja Alfonsa XI, kome će uvek biti važnija ljubavnica Eleanor de Guzmán.

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

  • leto - Obnovljen je mir između Srbije i Dubrovnika - srpskom kralju se vraća Pelješac, kojeg su Dubrovčani uzeli kraljevim odmetnicima Branivojevićima 1326, Dubrovčanima je vraćena stoka i plaćena neka šteta još iz vremena Branivojevića[5][6] (Dubrovčani će kupiti Pelješac 1333). U ovom ratu se istakao Branko,[7] sin Mladena, bivšeg vojvode Trebinja i Dračevice, predak Brankovića.
  • 4. 8. - Pošto flota napuljskog kralja Roberta blokira Ostiju, a trupe papinog legata Giovanni Gaetano Orsinija se okupljaju u blizini, car Ludwig i antipapa Nikola beže iz Rima. Orsini trijumfalno ulazi 8-og, a deset dana kasnije stiže i napuljska vojska.
  • 15. 8. - Umire Yesün Temür, yuanski kineski car i mongolski kagan. Moćni službenik Dawlat Shah postavlja malog Yesunovog sina Ragibagha za vladara, ali dolazi do pobune i Rata dve prestonice: Ragibagh/Shahove letnje prestonice Xanadu i zimske Khanbaliq (Peking), gde će naizmenično do 1332. vladati braća Jayaatu Khan Tugh Temür i Khutughtu Khan Kusala, sinovi Külüg Khana.
  • 16. 8. - Prvi grb Gonzagi Pošto je ubijen Passerino Bonacossi, Ludovico I Gonzaga zavladao Mantovom (do 1360). Začetnik je kuće Gonzaga, koja vlada Mantovom do 1708, na kraju s vojvodskom titulom, kao i Guastallom do 1746.
  • 23. 8. - Bitka kod Cassela u Flandriji: francuski kralj je odlučujuće porazio tamošnje pobunjenike i vratio grofa Louisa I na tron.
  • 3. 9. - Umro Castruccio Castracani, kondotijer i vojvoda Lucce, koja je u njegovo vreme postigla najveću moć a sada je zapala u anarhiju.
  • 8. 9. - Ivan Babonić mora na godinu dana založiti grad Zrin Lovrincu Totu, kojemu je Ivanov zet Petar Gisingovac, zv. Herceg, dužan odštetu od 250 maraka - Babonić dogodine ostaje bez grada.[8]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

  • 10. 10. - Srđ Kotoranin je imenovan za kotorskog biskupa (do 1331).[9] "Kotorani ga neće, jer su prije odlučili da ni jedan domaći sin ne može biti njihov biskup."[10]
  • oktobar i decembar - Obnovljen mir između Vizantije i Bugarske, Šišman dobija novac, vraća Bukelon/Matočinu Vizantincima.
  • 25. 10. - Ban Mikac Mihaljević izdaje novi proglas stanovništvu biskupije zagrebačke o davanju desetine - ublaženo u odnosu na prošlogodišnju naredbu, ali je plaćanje i dalje slabo, ne plaćaju ni banovi kmetovi.[11]
  • 9. 11. - Umro je Karlo, vojvoda od Kalabrije, jedini sin napuljskog kralja Roberta. Njegov sinovac ugarski kralj Karlo Robert smatra da ima najpreče pravo nasledstva, pa će tražiti Salerno i Monte San Angelo[12] (Napulj će 1343. naslediti Ivana I, tada udata za ugarskog princa Andriju).
  • 15. 12. - Umro je knez Juraj II. Šubić Bribirski, nasljeđuje ga najstariji sin Mladen III. (do 1348). Drži Klis, Skradin i Omiš, stričevi mu drže najvažnije, Bribir i Ostrovicu (Pavao II.).
  • decembar - Kardinal Orsini započinje kampanju protiv Corneta i Viterba, car i antipapa prelaze u Pizu.

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

  • Prvi pomen Pisarovine - hidronim Pezariewo. Sveti Ivan Zelina dobija status slobodnoga kraljevskog trgovišta od bana Mikca.
  • Etiopski car Amda Seyon I je porazio i zbacio ifatskog sultana Haqq ad-Dina I, koji je napadao hrišćane, i postavio njegovog brata Sabr ad-Dina I, koji će se pobuniti 1332.
  • Moskovski knez Ivan I je nagrađen za pomoć u gušenju tverske pobune, postaje i knez Novgoroda, podelom vladimirskih zemalja sa suzdaljskim knezom. Od tatarskog vladara je zadužen da sakuplja danak svih ruskih zemalja, Moskva je sledećih 40 godina u miru. Grk Teognost postaje kijevski mitropolit, sa sedištem u Moskvi (do 1353).

Rođenja[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1328.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 Istorija s. n. I, 503
  2. 2,0 2,1 Potiskivanje Bugara kao srpskih takmaca. rastko.rs
  3. Klaić, 31
  4. Klaić, 56
  5. Istorija s. n. I, 500
  6. Sveta loza Stefana Nemanje (4). rastko.rs
  7. Sveta loza Stefana Nemanje (5). rastko.rs
  8. Klaić, 57
  9. Bishop Sergio †. catholic-hierarchy.org
  10. Protivljenje silovanju nevjeste Jadrana. rastko.rs
  11. Klaić, 60
  12. Klaić, 53
Literatura