4. vijek pne.

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice 4. stoljeće pne.)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Milenijum: 1. milenijum pne.
Vjekovi: 5. vijek pne.  4. vijek pne.  3. vijek pne.
Decenije: 390-e pne. 380-e pne. 370-e pne. 360-e pne. 350-e pne.
340-e pne. 330-e pne. 320-e pne. 310-e pne. 300-e pne.
Kategorije: RođenjaSmrti
NastanciPrestanci

4. vijek pne. je započeo na prvi dan 400. pne. a završio na posljednji dan 301. pne.

Pregled[uredi | uredi kod]

Karta svijeta godine 323. pne. (u trenutku smrti Aleksandra Velikog)

Ovaj vijek je obilježio nastavak procvata klasične grčke civilizacije, odnosno nova dostignuća na polju filozofije, umjetnosti, književnosti i arhitekture, ali i nastavak stalnih sukoba među polisima Antičke Grčke kojima je prvo dominirala Sparta, potom Teba. Međusobni sukobi su iscrpili antičke polise, što je iskoristila makedonska država na sjeveru te pod Filipom nametnula svoju hegemoniju, da bi potom Filipov sin Aleksandar Veliki vođen panhelenskom ideologijom pokrenuo rat protiv oslabljenog Perzijskog Carstva. Uspjeh tog pohoda je doveo ne samo do propasti Perzijskog Carstva, čije su prostrane oblasti i mnogobrojni narodi pali pod Aleksandrovu vlast, nego i dotada nezapamćenog prožimanja grčke s orijentalnom kulturom. Pod Aleksandrom se po prvi put u zapadnoj civilizaciji pojavio koncept svjetske države koji će preživjeti čak i raspad Aleksandrovog carstva, a čije će ideološke i druge tekovine preuzeti njegovi nasljednici, započevši novi kulturno-historijski period pod nazivom helenizam.

Prava grčka kolonizacija zahvaća otoke i kopno srednje Dalmacije tek početkom ovog stoljeća, 390-380, uz pomoć Dionizija Sirakuškog. Kolonije su na otocima Issa i Pharos (Vis i Hvar). Issani su imali trgovačke naseobine u Tragourionu i Epetionu (Trogir i Stobreč) i potkoloniju na Korčuli, nepoznata imena. Antička uljudba pojačano prodire među Ilire.[1] Dekret o osnivanju neke atenske kolonije na Jadranu 325/4.[2]

Tribali nastavljaju s pljačkaškim pohodima: 376-75 u potrazi za hranom opustošili teritoriju Abdere u Trakiji. Filip II ih je pokorio 344-43 ali se oporavljaju i 339. sukobljavaju sa skitskim kraljem Atejem u Dobrudži.[3] Aleksandar ih trajno smiruje 335. pne. (tokom 1. veka pne. im se gubi trag)[4]. Tribali priznaju makedonsku vlast, prisutni su u Aleksandrovoj vojsci koja je prešla Dardanele 334.[5] Autarijati su planirali da napadnu Aleksandra na povratku iz Tribalije, ali ih je sprečio Langar, kralj Agrijana. Deo Autarijata se odselio - prema Vlaškoj i Peoniji, navodno zbog "kiše žaba" i izbijanja otrovnih gasova iz zemlje.[5] Kasandar je 310. pomogao peonskom kralju Audoleonu nakon invazije Autarijata.[6] Prisutni su 302. u Lisimahovoj vojsci u Maloj Aziji, u ratu sa Antigonom.[7]

Dardanci su pod Bardilisom (vl. 393 - 358) ujedinjeni u moćnu kraljevinu koja je pretila Makedoniji i Epiru dok je Filip II Makedonski nije razbio oko 345. U drugoj polovini veka većina gradova na jugoistoku Dardanije je spaljena[4], oporaviće se ubrzo posle Aleksandrove smrti (323). U Panonskoj nizija prvi dodiri sa Keltima u prvoj polovini 4. veka, u Sremu i Bačkoj se javljaju originalne forme nakita.[8] U poslednjim decenijama IV veka na područje današnje Srbije dolaze Kelti (Latenska kultura, uglavnom u panonskom delu, Galski pohod na Balkan). Susret keltsih izaslanika sa Aleksandrom Velikim na Dunavu 335. simbolično označava početak mlađeg Gvozdenog doba u Srbiji. Ubrzo nakon njegove smrti su osvojili teritorije do ušća Save u Dunav, 310. se sukobljavaju sa Kasandrom na planini Hem, u narednom periodu pustoše Dardaniju i Makedoniju.[9]

Događaji[uredi | uredi kod]

Pronalasci, otkrića, pojave[uredi | uredi kod]

Decenije[uredi | uredi kod]

Milenijum Vijek
4. pne.: 40. pne. 39. pne. 38. pne. 37. pne. 36. pne. 35. pne. 34. pne. 33. pne. 32. pne. 31. pne.
3. pne.: 30. pne. 29. pne. 28. pne. 27. pne. 26. pne. 25. pne. 24. pne. 23. pne. 22. pne. 21. pne.
2. pne.: 20. pne. 19. pne. 18. pne. 17. pne. 16. pne. 15. pne. 14. pne. 13. pne. 12. pne. 11. pne.
1. pne.: 10. pne. 9. pne. 8. pne. 7. pne. 6. pne. 5. pne. 4. pne. 3. pne. 2. pne. 1. pne.
1.:   1.   2.   3.   4.   5.   6.   7.   8.   9. 10.
2.: 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.
3.: 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.
4.: 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Matijašić, 19
  2. Decree about colonising expedition to the Adriatic. atticinscriptions.com
  3. Istorija srpskog naroda, Prva knjiga - Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), SKZ Beograd 1981, str. 62
  4. 4,0 4,1 Srejović
  5. 5,0 5,1 Istorija s.n., 67
  6. 310 B.C. - events and references. attalus.org
  7. 302 B.C. - events and references. attalus.org
  8. Istorija srpskog naroda, 64
  9. Istorija srpskog naroda, 65
Literatura