Debian
 | |
 Radna površina sustava Debian 10 (Buster) s grafičkim sučeljem GNOME | |
| Web stranice: | www.debian.org |
| Tvrtka/razvijatelj: | Projekt Debian |
| Porodica: | Sličan Unixu |
| Model izvornog koda: | slobodan softver |
| Posljednja stabilna inačica: | 12.11 (Bookworm) / 17. svibnja 2025.[1] |
| Dostupni jezici: | 78 jezika |
| Metoda ažuriranja: | APT (razni prednji programi) |
| Upravitelj paketa: | dpkg |
| Podržane platforme: | 9 platformi: x86 (amd64, i386), ARM (arm64, armhf, armel), MIPS (mips64el), PowerPC (ppc64el), RISC-V (riscv64), z/Architecture (s390x) |
| Tip jezgre: | monolitne: Linux, kFreeBSD, mikrojezgra: HURD |
| Korisničko sučelje: | tekstualni (Bash) / grafički (GNOME) |
| Licencija: | slobodan softver |
| Radno stanje: | u razvoju |
Debian (/ˈdɛbiən/) je slobodna i otvorena Linux distribucija koju razvija Debian Projekt, a osnovao ju je Ian Murdock u kolovozu 1993. godine. Debian je jedan od najstarijih operacijskih sustava temeljenih na Linux jezgru, te predstavlja osnovu za mnoge druge Linux distribucije.
Debian Projekt započet je 1993. g., kada je Ian Murdock poslao otvoreni poziv softverskim razvijateljima da doprinesu kompletnoj i dosljednoj softverskoj distribuciji baziranoj na relativno novoj Linux jezgri i GNU sistemskim programima.
Ta relativno mala grupa entuzijasta posvećenih svom zadatku, koju je u početku financirala Free Software Foundation i na koju je utjecala GNU filozofija, tijekom godina narasla je na organizaciju od oko 1000 razvijatelja Debiana.
Danas, osim Linuxa, Debian podržava i druge jezgre, poput jezgre BSD operacijskih sustava, i HURDa (originalne GNU jezgre koju razvija Free software foundation). Takvi sustavi dobivaju ime poput GNU/kFreeBSD. Za sve te distribucije operacijskog sustava Debian dobrovoljci stvaraju pakete s programima, od čega najveći broj za GNU/Linux distribucije, i to za i386 platformu, koju po broju paketa slijedi amd64 verzija.
- 14.0 - forky - TBA
- 13.0 - trixie, neodlučeno (ali isčekivano u 2025.)[2]
- 12.0 - bookworm, izdan 10. lipnja 2023.
- 11.0 - bullseye, izdan 14. kolovoza 2021.
- 10.0 - buster, izdan 6. srpnja 2019.
- 9.0 - stretch, izdan 17. lipnja 2017.
- 8.0 - jessie, izdan 25. travnja 2015.
- 7.0 - wheezy, izdan 4. svibnja 2013.
- 6.0 - squeeze, izdan 6. veljače 2011.
- 5.0 - lenny, izdan 14. veljače 2009.
- 4.0 - etch, izdan 8. travnja 2007.
- 3.1 – sarge, izdan 6. lipnja 2005.
- 3.0 – woody, izdan 19. srpnja 2002.
- 2.2 – potato, izdan 15. kolovoza 2000.
- 2.1 – slink, izdan 9. ožujka 1999.
- 2.0 – hamm, izdan 24. srpnja 1998.
- 1.3 – bo, izdan 2. lipnja 1997.
- 1.2 – rex, izdan 12. prosinca 1996.
- 1.1 – buzz, izdan 17. lipnja 1996.
Razvijatelji Debiana uključeni su u raznolike aktivnosti, uključujući uređivanje web-stranica projekta, grafički dizajn, legalnu analizu softverskih licencija, pisanje dokumentacije, i, naravno, održavanje softverskih paketa. U interesu komuniciranja filozofije i privlačenja razvijatelja koji vjeruju u principe koji su bit Debiana, Debian Projekt objavio je brojne dokumente koji opisuju njihove vrijednosti i služe kao vodiči objašnjenju bivanja Debian razvijateljem:
- Debianov društveni ugovor izražava Debianove obveze prema zajednici slobodnog softvera.[3] Svatko tko pristane poštovati Debianov društveni ugovor može postati održavatelj.[4]
Svaki održavatelj može u Debian uvesti nove programe ako oni zadovoljavaju njihove kriterije slobode, a paket slijedi standarde kvalitete.
- Debianove smjernice slobodnog softvera jasno i sažeto izražavaju Debianove kriterije slobodnog softvera.[5] Ovo je vrlo utjecajan dokument u pokretu slobodnog softvera i čini osnovu za Open Source Free Software Guidelines.[6]
- Debian pravilnik opširna je specifikacija standarda kvalitete Debian projekta.[7]
Debian razvijatelji također su uključeni u brojne druge projekte, od kojih su neki specifični za Debian, a drugi uključuju i druge članove Linux zajednice. Neki primjeri su:
- Linux Standard Base (LSB) projekt je kojem je cilj standardizacija osnovnog GNU/Linux sustava, koja će omogućiti vanjskim softverskim i hardverskim razvijateljima da lagano dizajniraju upravljačke i razne druge programe za Linux-općenito, nego za specifičnu GNU/Linux distribuciju.
- Filesystem Hierarchy Standard (FHS) pokušaj je standardiziranja dizajna Linux datotečnog sustava. FHS će omogućiti softverskim razvijateljima da koncentriraju svoje napore u dizajniranje programa, bez brige o tome kako će se paket instalirati u različitim GNU/Linux distribucijama.
- Debian Jr. neaktivni je interni projekt, s ciljem da osigura da Debian ima nešto ponuditi najmlađim korisnicima Linux operacijskog sustava.[8]
- ↑ Debian “bookworm” Release Information. Debian. Pristupljeno 25. svibnja 2025.
- ↑ Debian Release Management. release.debian.org (engleski). Pristupljeno 25. svibnja 2025.
- ↑ https://www.debian.org/social_contract
- ↑ https://www.debian.org/doc/maint-guide/
- ↑ https://www.debian.org/social_contract#guidelines
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. listopada 2019. Pristupljeno 19. studenoga 2019.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ https://www.debian.org/doc/devel-manuals.en.html#policy
- ↑ DebianJr - Debian Wiki. wiki.debian.org (engleski). Pristupljeno 25. svibnja 2025.
- Debian - službena stranica Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. studenoga 2019. (Wayback Machine)
- Debian FAQ (engl.)
- Podrška korisnicima Debiana
 | ||