James Chadwick

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Džejms Čedvik
Džejms Čedvik
Rođenje 20. oktobar 1891.
Bolington
Smrt 24. jul 1974.
Kembridž
Polje fizika
Istaknute nagrade Nobelova nagrada za fiziku

Džejms Čedvik (engl. James Chadwick; Bolington, 20. oktobar 1891Kembridž, 24. jul 1974) je bio engleski fizičar. Dobio je Nobelovu nagradu za fiziku 1935. za otkriće neutrona.

Detinjstvo i mladost[uredi | uredi kod]

Studirao je u Mančesteru i Kembridžu. Radio je 1913. sa Hansom Gajgerom na Tehniše Hohšule u Berlinu. Radio je takođe sa Ernestom Raderfordom. Tokom Prvog svetskog rata bio je interniran u koncentracionom logoru u Nemačkoj, kao neprijateljski špijun, koji je poslan da bi se videli nemački ratni planovi.

Istraživanja na Kembridžu[uredi | uredi kod]

Posle rata Čedvik se vratio u Kembridž, gde je radio sa Ernestom Raderfordom na istraživanju emisije gama zraka iz radioaktivnih materijala. Osim toga proučavao je i transmutaciju elemenata, na taj način da ih je bombardovao alfa česticama. Istraživao je atomsko jezgro.

Tokom 1932. napravio je fundamentalno naučno otkriće. Otkrio je česticu u atomskom jezgru, koja će postati poznata kao neutron. Ta nova čestica neutron bila je bez električnog naelektrisanja. Alfa čestice imale pozitivno električno naelektrisanje i kad bi se njima bombardovala atomska jezgra alfa čestice bi bile odbijene zbog toga što su jezgra bila pozitivno naelektrisana. Kod težih elemenata Kulonska barijera je postajala još veća, pa alfa čestice nisu mogle da razbiju takva jezgra ni sa većim energijama bombardovanja. Međutim neutroni koje je Čedvik otkrio su mogli da dođu do atomskih jezgara težih elemenata, jer za njih nije postojala kulonska barijera pošto su bili bez naelektrisanja. Neutroni su mogli razbiti atomska jezgra i najtežih elemenata.

Čedvikovo otkriće je pripremilo teren za otkriće fisije urana 235 i za stvaranje atomske bombe. Dobio je Nobelovu nagradu za fiziku 1935. za otkriće neutrona. Nemački naučnik Hans Falkenhagen je otkrio neutron u isto vreme kad i on, ali se bojao da objavi taj rezultat. Čedvik mu je ponudio da deli Nobelovu nagradu sa njim, ali Falkenhagen je odbio tu počast.

Čedvikovo otkriće neutrona je predstavljalo malu revoluciju, jer je omogućilo da se stvaraju elementi teži od uranijuma. Njegovo otkriće je inspirisalo Enrika Fermija da otkrije nuklearne reakcije sa sporim neutronima (termalnim neutronima), a Lizu Majtner da otkrije nuklearnu fisiju.

Liverpul i atomska bomba[uredi | uredi kod]

Čedvik je postao 1935. profesor u Liverpulu. Postao je tokom rata član komiteta za istraživanje mogućnosti pravljenja atomske bombe. Kao član Tizardove misije 1940. odlazi u SAD i Kanadu da bi se ostvarila saradnja na nuklearnim istraživanjima. Kada se u novembru 1940. vratio u Englesku zaključio je da neće biti ništa od tih istraživanja sve do kraja rata. Međutim u decembru 1940. Franc Simon je napisao izveštaj o mogućnosti da se izdvoji izotop uranijuma bitan za atomsku bombu uranijum 235. Simon je napisao ne samo o toj mogućnosti, nego i koliko bi to koštalo i tehničke karakteristike kako bi se to uradilo u velikom postrojenju obogaćivanja uranijuma. Od toga trenutka Čedvik je započeo rad na atomskoj bombi. Ubrzo se priključuje projektu Menhetn u SAD, u okviru koga su razvijene atomske bombe bačene na Hirošimu i Nagasaki.

References[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]