Luzitanci

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Luzitanci (lat. Lusitani) su iberski narod, koji je u antičko doba bio naseljen u zapadnim delovima Pirenejskog ili Iberskog poluotoka ili, pak, rimskoj provinciji Hispaniji. Braneći svoju slobodu, vodili su protiv Rimljana dugotrajne gerilske borbe od 192. pne. godine, do 139. pne. U tim borbama naročito se isticao njihov vođa Virijat.

U I veku pre nove ere, na teritoriji gde su oni živeli, Rimljani su osnovali provinciju Luzitaniju (lat. Lusitania) sa glavnim gradom Emerita Avgusta (lat. Emerita Augusta) (danas Merida).

Danas se zemlje koje govore jezicima Pirenejskog poluotoka nazivaju upravo luzofonskim zemljama ili zajedničkim imenom Luzofonijom, te zajedno s drugim državama koje govore romanskim jezicima čine Frankofoniju.

Značenje u savremenom dobu[uredi | uredi kod]

Danas se termini Luzitanci i Luzitanija koriste kao metafora za Portugalce i Portugaliju, naročito u književnosti. Luzofon je termin koji opisuje govornika portugalskog jezika.

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]