Metan

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Metan
Drugi nazivi Metil hidrid, biogas
Identifikacija
CAS registarski broj 74-82-8 DaY
PubChem[1][2] 297
ChemSpider[3] 291
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula CH4[4]
Molarna masa 16.042 g/mol
Agregatno stanje Bezbojni gas
Gustina 0.717 kg/m3 (gas, 0 °C)
415 kg/m3 (tečnost)
Tačka topljenja

-182.5 °C, 91 K, -297 °F

Tačka ključanja

-161.6 °C, 112 K, -259 °F

Rastvorljivost u vodi 35 mg/L (17 °C)
Opasnost
Opasnost u toku rada Visoko zapanjiv (F+)
NFPA 704
4
1
0
 
R-oznake R12
S-oznake S2, S9, S16, S33
Tačka paljenja -188 °C
Eksplozivni limiti 5 – 15% [5]
Srodna jedinjenja
Srodna Alkanii Etan, propan
Сродна једињења Metanol, Hlorometan, Mravlja kiselina, formaldehid, silan

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Metan (CH4), poznat i kao blatni gas je najprostiji zasićeni ugljovodonik (alkan). Ukoliko vladaju normalni uslovi on je bezbojan gas.

U prirodi metan nastaje usled bezkiseoničnog raspada organskih materija (npr. močvarama). Metan je glavni sastojak zemnog gasa. Koristi se kao gas za grejanje i kao sirovina za dobijanje organskih jedinjenja

Molekul metana ima oblik tetraedra. Atom ugljenika s ima sp3 hibridizaciju. Ostale orbitale grade hemijsku vezu sa četri atoma vodonika. Sve četri veze su podjednake (uglovi između veza iznose 109°28') i veoma su malo polarizovane, što je zajedno sa nedostatkom slobodnih elektronskih parova velike postojanosti ovog jedinjenja. Metan može da učestvuje samo u reakcijama tipičnim za alkane (npr: sagorjevanje).

Labaratorijski metan se dobija prženjem natrijum acetata sa natrijum hidroksidom:

CH3COONa + NaOH → CH4 + Na2CO3

Druga metoda je hidroliza aluminijum karbida:

Al4C3 +12H2O → 3CH4 + 4Al(OH)3

Osobine metana[uredi | uredi kod]

Kritična temperatura 190,6 K (−82.6 °C)
4.6 MPa
ΔfusH 1,1 kJ/mol
ΔvapH 8,17 kJ/mol
Osobine gasa
ΔfH0gas −74,87 kJ/mol
S0gas 188 J/(mol·K)
Cp 35.69 J/(mol·K)
Bebednost
Blještavost −188 °C
Limit eksplozivnosti 5-15%

Mešavina metana sa zrakom u promjeru 1:10 ima eksplozivno dejstvo. Nastanak ovakve smeše u rudnicima je često razlog velikih eksplozija i smrti mnogih ljudi.

Velike količine metana se nalazi na planetama u obliku mora (kao što na zemlji postoje mora vode, tako na nekim planetama postoje mora metana)

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  4. „NIST veb knjiga”. 
  5. „MSDS Methane”. Arhivirano iz originala na datum 2010-12-01. Pristupljeno 2014-04-11. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]