Prosvjed




Prosvjed, protest ili demonstracija (iz lat. demonstrare, 'pokazati') označava javni skup ili javno okupljanje osoba čiji je cilj izraziti negodovanje oko političkih odluka ili vlasti.[1] Mogu se organizirati na razne načine, od javnih govora do masovnih okupljanja, a također mogu poslužiti i utjecaju na javno mišljenje ili političko vodstvo, što katkad podrazumijeva izravno djelovanje.[2][3] Prosvjedi funkcioniraju na temelju masovne suradnje prisutnih, koji pritom preuzimaju iste rizike i posljedice u svrhu svoga cilja.[4]
Neki od poznatijih prosvjeda bili su oni za vrijeme Hrvatskoga proljeća, studentski prosvjedi 1989. godini u Kini te ruske demonstracije 1993. godine. Prosvjedi su u novije vrijeme postali čest način rušenja političara. Po tom scenariju dolazi do promjene vlasti u Gruziji, Ukrajini, Kirgistanu i Moldaviji. Također pomoću demonstracija oborene su vlade Slobodana Miloševića u Srbiji i Libanona.
Razlozi za demonstratcije mogu biti protesti
- protiv politike vlade
- za mir
- za zaštitu okoliša
- za poboljšanje radnih uvjeta
- za ili protiv izgradnje odredenih gradevinskih projekata (smetlišta, cesti, industrijskih pogona) i sl.
- ↑ PROTEST (noun) definition and synonyms. Macmillan Dictionary (engleski). Pristupljeno 4. ožujka 2020.
- ↑ St. John Barned-Smith, "How We Rage: This Is Not Your Parents' Protest," Current (Winter 2007): 17–25.
- ↑ Engler, Mark; Engler, Paul. 19. kolovoza 2024. Why Protests Work, Even When Not Everybody Likes Them. The Commons Social Change Library (engleski). Pristupljeno 13. rujna 2024.
- ↑ Larson, Jennifer M. 11. svibnja 2021. Networks of Conflict and Cooperation. Annual Review of Political Science. 24 (1): 89–107. doi:10.1146/annurev-polisci-041719-102523
![]() | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi prosvjedi |