Procij
| Procij | |
|---|---|
| Općenito | |
| Druga imena | Hidrogen-1 |
| Maseni broj | 1 |
| Simbol | 1H |
| Broj neutrona | 1 |
| Broj protona | 1 |
| Podaci o nuklidu | |
| Zastupljenost | >99.98% |
| Vrijeme poluraspada | 1028-1036 godina |
| Atomska masa | 1.007825031898(14) u |
| Način raspada | Energija raspada |
| . | |
Procij (latinski: protium) najčešći je izotop vodika s atomskom masom od 1,007825031898 (14) Da. Ostali izotopi tog elementa jesu deuterij i tricij.
Hemijski simbol za procij je 1H. U vezi s izotopima vodika, zastupljenost procija iznosi 99.985%. Za razliku od deuterija i tricija, procij ne posjeduje neutron u atomskom jezgru, nego samo jedan proton. Stoga nije radioaktivan (tj. stabilan je). Obična voda (H2O) sadrži procij.
Do sada nije uočen raspad procija, pa se 1H smatra stabilnim. Neke teorije Velikog ujedinjenja predložene 1970-ih predviđaju da se raspad procija može dogoditi između 1028 i 1036 godina.[1] Ako je to tačno onda je 1H (i sve jezgre za koja se sada vjeruje da su stabilne) samo opservacijski stabilan. Od 2018, eksperimenti su pokazali da je prosječni životni vijek procija >3,6×1029 godina.[2]
Etimologija
[uredi | uredi izvor]Ime procij potječe od grčke riječi proton (πρõτον – "prvi").
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Ed Kearns (2009). "Grand Unified Theories and Proton Decay" (PDF). Boston University. str. 15.
- ^ The SNO+ Collaboration; Anderson, M.; Andringa, S.; Arushanova, E.; Asahi, S.; Askins, M.; Auty, D. J.; Back, A. R.; Barnard, Z.; Barros, N.; Bartlett, D. (2019-02-20). "Search for invisible modes of nucleon decay in water with the SNO+ detector". Physical Review D. 99 (3): 032008. arXiv:1812.05552. Bibcode:2019PhRvD..99c2008A. doi:10.1103/PhysRevD.99.032008. S2CID 96457175.