Razgovor:Sarajevo

Ispravka linka!

Molim odgovorno lice da ispravi link na stranici Sarajevo za "Sarajevo Najopjevani Grad" ispravni link se nalazi na: http://www.zendurl.com/s/sarajevo/ adresi! Postovanje i hvala!

Madrid

Madrid is a sister city of Sarajevo. Deivid, from the spanish wikipedia.

Thanks Deivid. I've just noticed it on official homepage ([1]). Regards --EmirA 09:52, 30 juli 2008 (CEST)

Busevi

Jel autobuskih ili autobusnih linija?!? :-)--Seha 22:48, 29 juli 2008 (CEST)

Autobuske valjda. :) --Smooth O 22:51, 29 juli 2008 (CEST)

Po meni autobusne linije :-P--Seha 22:53, 29 juli 2008 (CEST)

Autobuske su stanice, pa su i linije :) --Smooth O 22:56, 29 juli 2008 (CEST)

sufiks -ni za pridjeve od imenica koje oznacavaju nezivo, a -ski i od drugih osnova. Sad je pitanje stila i ko se bolje sjeca svoje profesorice jezika Toni 23:05, 29 juli 2008 (CEST) (:-)))

Barem je u Sarajevu autobuska stanica :), ali ne ozbiljno, kad čujem autobusna pomislim odmah na hrvatske "autobusne postaje", a stanice nekako vežem za autobuske. --Smooth O 23:08, 29 juli 2008 (CEST)

A meni kad čujem autobuska kao da propuše kroz uši. Al upravu si u hrvatskoj je autobusni kolodvor, -na postaja... Al ono autooobuska stanica... neznam. Ode ja avione :-)--Seha 23:12, 29 juli 2008 (CEST)

Pitaćemo Amsala da li je ovaj razgovor u skladu sa novim pravilima, ako nije nek briše. :) --Smooth O 23:16, 29 juli 2008 (CEST)

Ne trebate brisati ovu diskusiju posto je o clanku. Autobusna stanica je uobicajeno u bosanskoj krajini. Svijedno je koji koristite. Ako govorite o bas toj autobuskoj stanici (ono na sta bih englezi postavili "the") onda je pravilnije autobuska posto je tako ime stanice u sarajevu. U svakom slucaju bilo sta odluciti pravilno je :) Pozdravi --EmirA 23:41, 29 juli 2008 (CEST)

Uređivanje članka - zaštičeni tekst

Ja bih počeo sa pitanjem, da li je moguče ostaviti pojedine članke na zaštičenoj stranici-tekstu otvorene za uredjivanje ?

Naprimjer, ja bih želio da dodam neke osobe u članak "Sinovi i kčeri Sarajeva", pa recimo svoje naselje (Višnjik, naselje koje je prilično značajno za naš grad) itd. Poenta je da nisu svi djelovi zaštičenog teksta podložni zloupotrebi, naprosto zbog prirode njihovog sadržaja.

77.78.209.67 04:34, 3 mart 2009 (CET)

Prijedloge za dodavanje teksta i podataka na zaštićene stranice možete postaviti na ovu stranicu za razgovor. Hvala--CER@ 07:34, 3 mart 2009 (CET)

U clanku 'kultura' receno je da je Vladimir Prelog dobio Novelovu nagradu za fiziku. Pa prema tome molim da se pogresni navod ispravi, jer je dobio Nobelovu nagradu za hemiju (stehiometrija organskih molekula i reakcija). I izvinjavam se sto nema kvakica, novi je racunar, pa ne mogu promijeniti jezik pisanja :D

Ispravljeno, zahvaljujem--CER@ (ask) 11:11, 22 mart 2010 (CET)

Glavni grad

Koliko sam ja upućen u Ustav BiH, Sarajevo je glavni grad i i FBiH i RS-a, te, na kraju, i Bosne i Hercegovine.. De facto je Banja Luka glavni grad RS-a.. Opet kažem, možda griješim.. --Kal-El 11:45, 30 mart 2010 (CEST)

u članku Republika Srpska stoji da je de iure glavni grad. Pa bi mogli upravo tako navesti.--CER@ (ask) 12:57, 30 mart 2010 (CEST)

Nadmorska visina i klima

Prosječna nadmorska visina grada je oko 511 m (područje Bjelava)ali na području Ilidže je oko 498 metara nadmorske visine.Sarajevo okružuju olimpijske ljepotice koje prelaze 2000 metara nadmorske visine:Bjelašnica (2067m),Jahorina (1916),Igman,Trebević(1629m).Klima u Sarajevu je pretplaninska umjerenokontinentalna međutim uz dolinu rijeke Bosne ipak utječe umjernokontinentalna klima sa sjevera.Prosječna količina oborina je mala i krećese između 899-931mm.Najveća je u junu i iznosi 92 l/m2 (glavni maksimum padavina), te u oktobru 91 l/m2 (sekundarni maksimum). Najmanje padavina ima februar 64 l/m2 i januar 66 l/m2. Glavni maksimum padavina u junu je rezultat pojačane ciklonske aktivnosti iznad naše zemlje, a sekundarni jačeg maritimnog uticaja. U godišnjoj količini padavina znatnog učešća imaju padavine od snijega. Prvi dan sa snijegom je 4. novembar, a posljednji 23. april. Prvo formiranje snježnog pokrivača u prosjeku se javlja 18. novembra, a zadnji dan je 6. april. Trajanje perioda kada se javljaju snježne padavine iznosi 170 dana, a snježnog pokrivača 139 dana. Iz godišnje raspodjele padavina proizilazi da Sarajevo ima kontinentalni pluviometrijski režim, ali modifikovan maritimnim uticajem.Po oblačnosti Sarajevo spada u umjereno do potpuno oblačne gradove.Najvedriji mjesec je kolovoz.Najniža temperatura je izmjerena u siječnju -21,9 a najveća u kolovozu 40,4 stepena.Srednja godišnja temperatura iznosi oko 20 stepeni.Najhladnij mjesec je siječanj sa srednjom temperaturom od -0,9 stepeni i tada se javljaju tzv.ledeni dani jer tada se temperature ne dižu iznad 0 stepeni.Najtopliji mjesec je kolovoz sa srednjom temperaturom od 20,5 stepeni.Godišnja amplutida iznosi 20,4 stepena.Svi ovi dokazi uvjetuju da Sarajevu polako sve više poprima karakteristike kontinentalne klime.Što se tiče vjetra najčešće su prisutni jugoistočni i zapadni vjetrovi koji često mogu biti olujne jačine.Najača brzina vjetra izmjerena je 25.12.2009 i iznosila je 198km/h.

zamalo da povjerujem. Ali slučajno sam 25.12.2009. sam bio u sarajevu, i bilo je bez ikakvog vjetra.--CER@ (ask) 15:02, 23 juli 2010 (CEST)

Kćeri i sinovi Sarajeva! Skandalozno!

Zdravo, svima koji rade na wiki na bosanskom jeziku. Danas sam citao clanak o mom glavnom gradu gdje sam prezivio horor 92-95. I tako citajuci dosao sam do kraja clanka kad sam vidio u rubrici Kćeri i sinovi Sarajeva odredjene osobe koji su protiv Sarajeva i koje se istinsko Sarajeva odreklo. Tu govorim o Goran Bregović - muzičar i Emir Kusturica -filmski režiser kao i predsjednik Srbije Boris Tadic. Njihovo stavljanje je jedan samar svim borcima za slobodu Sarajeva i svim dobrim ljudima u Sarajevu. Zasto sam ja digao glas na sve ovo? Jednostavno, neki od pomenutih ljudi su podrzavali agresiju na republiku BiH i napad na nase Sarajevo, gledali su kako Sarajevo pati i "smijali se" dok su neki samo muko posmatrali, sutnjom odobravajuci a sve to zivjeci u Beogradu, glavnom gradu cijelog projekta zvanog Velika Srbija. Predsjednik Boris Tadic je predsjednik drzave koja je izvrsila agresiju na BiH i drzala u okupaciji njen glavni grad skoro 4 godine i danas u zatvoru "njegove" drzave nalazi se pravi patriota BiH Ilija Jurisic, koji je nevin osudjen na zatvor od iste drzave koji je on predsjednik. Trebaju se sramiti ovi koji su ovo napisali u clanku. Nadam se da cete me razumijeti i prihvatiti moju kritiku i ispraviti ovu sramotu koju ste ucinili.

ogorčenje razumijem. Međutim, zar je Sarajevo krivo što su se ovdje rodili tamo neki?? Zar je Kalinovik kriv što se Mladić tamo rodio? ili Braunau am Inn u Austriji, Hitlerovo rodno mjesto. Jedino bih predložio da se umjesto naslova Sinovi i kćeri Sarajeva stavi neutralniji naziv: Poznate osobe.--CER@ (ask) 14:18, 31 august 2010 (CEST)

SA-1987: "Gradovi odakle su odradjene osobe koje si ti nabrojao sigurno se ne hvale s tim ko "mi" nazvat Sina Sarajeva covjeka koji je zagovarao granatiranje istog je Boze sacuvaj! To bi isto kao kad bi Braunau na Innu govorio o svom "sinu" Hitleru. Mijenjajte clanak!!! Moj prijedlog da se ostavi clanaka o kcerkama i sinovima i da se nabroje istinski sinovi i kcerke Sarajeva. A ispod tog clanka Poznate osobe rodjene u SA. Ovo je skandalozno! Nekako se treba ovo rijesiti!"

Vama vjerojatno nije poznat koncept wikipedije. U clanku se ne velicaju nikakve osobe, nego se navode osobe rodjene u Sarajevu. Toni 11:45, 22 oktobar 2011 (CEST)

još tema

sve je isti izvor

• termalne vode

Najvišu temperaturu ima sumporoviti izvor Ilidža kod Sa- rajeva (58 °C). Vode kiseljaka i druge mineralno-termalne vode koriste se kao mineralna voda za piće i kao ljekovite vode u lječilištima.

Tektonika ENCIKLOPEDIJA JUGOSLAVIJE SOCIJALISTIČKA REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA Separat iz II izdanja Enciklopedije Jugoslavije

Tektonika. Potpuniju tektonsku shemu BiH dao je K. Petković (1958, 1961) u sastavu tektonske grade Jugoslavije. S vremenom uznapredovala istraživanja omogućila su stvaranje jasnije slike tektonske strukture. Osnovna bi podjela bila: vanjski (krški pojas Hercegovine i zapadne Bosne) i unutrašnji Dinaridi. Veći dio Hercegovine i zapadne Bosne (približno do linije Gacko—Konjic—Vitorog i dalje) pripada zoni visokog krša koji pretežno grade debele serije karbonatnih naslaga mezozoika i paleogena. U jugoistočnoj Hercegovini neznatni prostor pripada tzv. dalmatinskoj zoni sastavljenoj uglavnom od karbonatnih naslaga. Na nju je navučena zona visokog krša. Pojas što ga čine paleozoik Prače, centralnobosanskih škriljavih planina, Sane i Une, te mezozojski vapnenci oko njega, izdvajao se ranije u zonu paleozojskih škriljaca i mezozojskih vapnenaca. Tu su podjelu mijenjali i dopunjavali drugi autori. Tako se na jugozapadnoj strani, uz zonu visokog krša, izdvaja tzv. prelazna ili pretkrška zona s paleozojskom osnovom i mezozojskim tvorevinama. Slijedi bosanska zona na prostoru između Banje Luke i Sarajeva te između Glavatičeva i Crne Gore; rezultat je postojanja širokog korita u kojem su istaložene debele naslage klastita (gornja jura-kreda). Dalje se ističe centralna ofiolitna zona složene tektonske grade; približno se podudara s tzv. »bosanskom serpentinskom zonom« što se stere od Kozare preko srednjeg toka Bosne, Konjuha do Drine; navučena je na bosansku zonu. Izdvojene zone potiskivane su prema jugozapadu te tako stvaraju navlačnu tektonsku strukturu; u strukturama nižeg reda dominiraju različite bore i reversni rasjedi. Procesi kaledonske orogeneze još nisu upoznati. Hercinska (varisciska) orogeneza je jasnija jer su karbonske i permske naslage bolje proučene. Nedostatak gornjeg karbona i dijela perma (sjeverozapadna i istočna Bosna) upućuje na pokrete koji se mogu vezati uz astursku ili salsku orogenetsku fazu. Na prelazu perm-trijas ima manjeg odraza pfalačka orogenetska faza. Alpska orogeneza počinje trijasom. Krajem trijasa izvršena je u unutrašnjosti starokime- rijska orogenetska faza, dok je u vanjskom dinarskom pojasu i dalje uglavnom kontinuirana karbonatna sedimentacija koja traje do potkraj krede. Slijedeće intenzivne pokrete čini tzv. novokimerijska faza (gornja jura) u unutrašnjem dinarskom pojasu. Potkraj krede laramijsko izdizanje dovodi u krškom pojasu do prekida sedimentacije. Snažni pokreti i nabiranje bosansko-hercegovačkih Dinarida zbilo se potkraj paleogena (pirinejska orogenetska faza na koju se nastavlja savska); stvaraju se velike bore, reversna rasjedanja, navlačenja i si. Mladi pokreti alpske orogeneze, npr. štajerska faza, uglavnom se odražavaju u radijalnoj tektonici izdizanja i spuštanja razlomljenih blokova uz mjestimičnu vulkansku aktivnost. Slična tektonska aktivnost nastavlja se atičkim i rodanskim pokretima (pliocen), a u stanovitoj mjeri i vlaškim početkom kvartara. I.I'l'.: /:. Kini, Geologie der Umgebung von Sarajevo, Jahrbuch der kai- serlich-koniglichen geologischen Reichsanstalt, Wien 1904, 53; F.Ka- izer, Die fossilen Kohlen Bosniens und der Hercegovina, I, Wien 1918, II, Sarajevo 1921; isti, Geologija Bosne i Hercegovine, I, Azoik i paleozoik, Sarajevo 1926; K. V.Peiković, Neue Erkenntnisse iiber den Bau der Di- nariden, Jahrbuch der geologischen Bundesanstalt, Wien 1958; isti, Tek-

Koliko smijemo uzeti ovoga?--palapabosnia 01:30, 26 august 2011 (CEST)

Kad se navede izvor nebi trebao biti problem. Toni 11:43, 22 oktobar 2011 (CEST)

Klima

Neko je pobrkao klimu u Sarajevu. Odranije, mislim. Na en.wiki neki IP je u 11. mjesecu sve pobrkao. Mislim da je najbolje uzeti sa de.wiki, jer je potkrijepljena dobrim izvorom. Pa bujrum, ko ima vremena, ja nemam...tut mir leid--CER@ (ask) 14:46, 9 januar 2013 (CET)

Ich mache gern! Aber, das du keine Zeit hast? Geh! :) --Toni_(razgovor) 15:01, 9 januar 2013 (CET)

Nepotrebno

Mislim da rečenica "...Sarajevo je relativno mali grad u usporedbi sa svjetskim metropolama, ali je njegovo ime kroz bogat duhovni, historijski i prirodni izgled poznatije od imena nekih većih svjetskih gradova..." ne odgovara enciklopedijskom stilu, te je trebe izbaciti! --AnToni_(R) 15:14, 3 novembar 2015 (CET)

Turizam

Prebačeno iz članka:

Kao glavni grad u državi i grad burne historije Sarajevo predstavlja značajnu turističku destinaciju. Svojevrsni most između istoka i zapada, kroz historiju mjesto spajanja različitih kultura i civilizacija, centar multikulturalnog, multietničkog i multireligijskog društa, Sarajevo obiljuje raznolikom arhitekturom i objektima, isprepleten evropskim duhom uz primjesu orijentalnog uticaja. Grad je nadaleko poznat po mnoštvu religijskih objekata, prvenstveno islamskih iako se na relativno malom prostoru mogu naći i objekti sve tri velike monoteističke religije, islama, kršćanstva (katoličanstvo i pravoslavlje) i judaizma. Povećanju turističkog sadržaja doprinose i događaji koji su se dešavali u Sarajevu i širem području grada kao što su zimska olimpijada iz 1984., najveći sportski događaj u ovom dijelu Evrope, ratna dešavanja tokom 90tih godina prošlog stoljeća (Opsada Sarajeva) kao i Sarajevski atentat koji se smatra kao povod za početak prvog svjetskog rata. U zadnje vrijeme povećan je broj dolazaka turista kao i broj noćenja zahvaljujući snažnom godišnjem rastu turističkih ponuda. Sarajevo također ima priliku da pored zimskog turizma, na čemu je u prošlosti u velikoj mjeri i temeljena turistička ponuda, postane turistička destinacija koja će nuditi zanimljive događaje tokom cijele godine. U prilog toj činjenici su i mnoga izletišta u neposrednoj blizini grada kao i raznolika dešavanja i događaji koji se dešavaju izvan zimske sezone a jedan od najpoznatijih je i Sarajevo film festival.

Mislim da ovakvi dijelovi ne trebaju da budu u članku! Radi se o nekom turističkom prospektu! --AnToni_(R) 21:59, 22 januar 2018 (CET)

Dorada

Članak treba potpuno doraditi i izbaciti netačne činjenice i stilski ga cijeloga promijeniti. Neki su dijelovi napisani kao pismeni rad u šestom razredu osnovne škole. O statusu "Odabranog" bi takođe treblo razmisliti.--AnToni_(R) 22:42, 22 januar 2018 (CET)

Ne kaže se takođe nego se kaže također. Šta Vam je ˝treblo˝? AuroraAustralis1995 (razgovor) 09:28, 7 april 2019 (CEST)

Osnivanje grada

Datum osnivanja grada Sarajeva je 1461. godine. Bilo bi dobro ubaciti tu informaciju negdje u odlomak historije. AuroraAustralis1995 (razgovor) 09:24, 7 april 2019 (CEST)

Ličnosti

Šta je s ovim (pod)sekcijama o ličnostima? Za osobe koje su rođene u Sarajevu i veći dio života provele u njemu postoji kategorija. U članku se mogu navesti neke koje je život doveo u Sarajevo i koje su ostavile neizbrisiv trag (npr., Josip Vancaš); ostalo je samo nepotrebno zatrpavanje imenima (za koja ionako postoji poseban članak, koji je i naveden u sekciji). – KWiki (razgovor) 02:22, 18 april 2022 (CEST)