Resen (grad)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Resen.


Resen
Ресен


Hram Sv.Sv. Kiril i Metodij - Resen

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Severna Makedonija
Opština Resen
Stanovništvo
Stanovništvo (2002) 8.748
Geografija
Koordinate 41°03′N 21°12′E / 41.05°N 21.20°E / 41.05; 21.20
Nadmorska visina 885 m
Resen na mapi Severne Makedonije
Resen
Resen
Resen (Severne Makedonije)
Ostali podaci
Poštanski kod 7310
Pozivni broj 047
Registarska oznaka OH


Koordinate: 41° 02′ 60" SGŠ, 21° 11′ 60" IGD

Resen (makedonski: Ресен) je gradić na jugo-zapadu Republike Makedonije od 8.748 stanovnika, [1] i administrativni centar istoimene Općine Resen.

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Resen leži na 880 metara nadmorske visine okružen visokim planinama; Baba sa istočne strane, Galičicom sa zapada, Biglom sa sjeverne strane.

Resen je najbliži grad pored Prespanskog jezera koje leži 15 km južnije.

Od graničnog prijelaza Dupeniprema Grčkoj udaljen je 28 km, a od regionalnog središta Bitolja 34 km, od Ohrida je udaljen 38 km, a od Skoplja 200 km.

Resen i njegova okolica poznati su po proizvodnji jabuka i po tradicionalnoj likovnoj keramičarskoj koloniji.

Historija[uredi | uredi kod]

Resen 1928. godine

Čuveni ilirski grad Damastion vjerojatno se nalazio u blizini Resena. [2]

Resen je kao naselje nastao za rimske vladavine, na poznatoj rimskoj prometnici Via Egnatia, koja je prolazila kroz naselje.

Za ranog srednjeg vijeka Resen je bio dio Samuilove države, po legendi nakon Bitke na Belasici 1014. godine, vojnici poražene Samuilove vojske, oslijepljeni su na po jedno oko. Iza toga naselili su se na obali Prespanskog jezera, to naselje bizantinci su nazvali - Asamati, za njih je to značilo naselje jednookih ljudi.

Prvi put se spominje pod imenom Rosne 1337. godine u jednoj povelji Dušanovog zakonika.

Kasnije je Resen potpao pod vlast Otomanskog carstva.

U Resenu je rođen Ahmed Niazi Beg, turski velikodostojnik i jedan od inicijatora i vođa Mladoturske revolucije (1908), on je u Resenu dao izgraditi svoj neobični dvorac - Saraj, po uzoru na francuski dvorac Château de Chenonceau u dolini Loire.[3]

Dvorac Saraj turskog bega Ahmeda Nijazija

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Većina stanovnika Resena su Makedonci, pored njih značajnu grupu čine Turci.[1]

Broj %
Ukupno 8.748 100
Makedonci 7.011 80,14
Turci 1.119 12,79
ostali 618 7,06

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 Makedonski popis stanovništva iz 2002. (PDF)
  2. Barrington atlas of the Greek and Roman world: map-by-map directory, Tome 1,by Richard J. A. Talbert,page 758,near Resen?
  3. „Macedonia National Tourism Portal”. Arhivirano iz originala na datum 2006-11-15. Pristupljeno 2011-01-11. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

Gradovi Republike Makedonije
Berovo | Bitola | Bogdanci | Debar | Delčevo | Demir Kapija | Demir Hisar | Gevgelija | Gostivar | Kavadarci | Kičevo | Kočani | Kratovo | Kriva Palanka | Kruševo | Kumanovo | Makedonski Brod | Makedonska Kamenica | Negotino | Ohrid | Pehčevo | Prilep | Probištip | Radoviš | Resen | Štip | Skopje | Struga | Strumica | Sveti Nikole | Tetovo | Valandovo | Veles | Vinica