Rasia
Federesen bilong Rasia Российская Федерация Rossiyskaya Federatsiya |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Singsing: Hymn of the Russian Federation |
||||||
![]() |
||||||
Kapitol (and largest city) | Mosko 55°45′N 37°37′E / 55.75°N 37.617°E | |||||
Tokples bilong gavman | Tok Rasia official throughout nation; thirty others co-official in various regions | |||||
Gavman | Semi-presidential federal republic |
|||||
- | President | Vladimir Putin | ||||
- | Prime Minister | Mikhail Mishustin | ||||
Formation | ||||||
- | Declared | June 12 1990 | ||||
- | Finalized | December 25, 1991 | ||||
Hekte | ||||||
- | Olgeta | 17,075,400 km2 (1st) 6,592,800 sq mi |
||||
- | Wara (%) | 13 | ||||
Manmeri | ||||||
- | 2006 estimate | 142,754,000 (9th) | ||||
- | 2002 census | 145,274,019 | ||||
- | Densiti | 8.3/km2 (209th) 21.8/sq mi |
||||
GDP (PPP) | 2006 estimate | |||||
- | Olgeta | $1.727 trillion (8th1) | ||||
- | Long wanwan manmeri | $12,096 (59th) | ||||
GDP (nominal) | 2006 estimate | |||||
- | Olgeta | $979 billion (11th) | ||||
- | Long wanwan manmeri | $6,856 (59th) | ||||
Gini (2002) | 39.9 (medium) | |||||
HDI (2004) | ![]() |
|||||
Karansi | Ruble (RUB ) |
|||||
Taim hap | (UTC+2 to +12) | |||||
- | Sama (DST) | (UTC+3 to +13) | ||||
Intanet kod | .ru (.su reserved) | |||||
Telefon kod | 7 | |||||
1 | Rank based on IMF April 2007 data. |
Rasia (Tok Inglis: Russia; Tok Rasia: Россия) em i wanpela kantri long Yurop na Esia. Emi nambawan bikpela kantri long olgeta giraun.
Histori
[senisim | edit source]Midel Ejes
[senisim | edit source]Long 7th-9th senturi, ol lain bilong Is Slavik i bin sindaun long dispela hap, na ol i bin lusim hap bilong Yukren bilong nau na i go long hap wes bilong Rasia bilong nau. Long taim bilong ol Midel Ejes, graun bilong tupela kantri i stap insait long wanpela stet tasol, na kapital bilong en em Kyiv.Long 12 senseri, Kievan Rus i stat long bruk bruk i go long ol narapela narapela kantri. Long 12 senseri, Yuri Dolgoruky, namba 6 pikinini man bilong Kiev prins Volodymyr Monomakh, i no bin kisim sia king na long dispela as em i kirap long kisim ol kantri long not-is[1].
Olsem na, long namel bilong 12 senseri, ol lain Slavik i painim ol yet long ol graun bilong Sentral Rasia. Pastaim long ol i kamap, ol lain klostu long ol Finns bilong nau i bin stap long hap bilong Moscow, we Dolgoruky i bin kirapim olsem wanpela liklik setelmen. Wanpela pait i kamap namel long Principality bilong Vladimir-Suzdal (sentral Russia) na Kyiv, we i mekim ol i bruk long Kyivan Rus'[6.Bihain long Batu i kam insait long kantri long 1240, lida bilong ol noten prins, Alexander Nevsky, i kamap adoptim pikinini man bilong Batu, na Alexander i insait long pait long sait bilong Horde na dispela i mekim na pikinini man bilong em Daniil, husat i gat 16 krismas, i kamap namba wan prins bilong Moscow, na dispela i kamapim divelopmen bilong Rasia bilong nau. Narapela bikpela siti long Rasia bilong nau em Veliky Novgorod, we i save pait wantaim Moscow na Moscow i bin daunim em long 1478 tasol.
Ol pipel bilong bihain taim bilong Yukren na Belarus i bin lusim ol Rasia bilong bipo long 14 senseri na kamap hap bilong Grand Duchy bilong Lithuania (inap long 18 senseri, tupela pipel i bin stap wantaim, tude ol tok ples bilong Yukren na Belarus i wankain 84 pesen).Long pinis bilong 15 senseri, Golden Horde i bruk i go long Crimean Khanate, Astrakhan na Kazan Khanates, na Muscovite Stet, we i bin wok long paitim ol poroman na neiba bilong en bipo, moa yet egensim Grand Duchy bilong Lithuania.Planti taim ol pait i save kamap long siti bilong Smolensk (bipo em i rijon bilong Belarus). Ol manmeri bilong Rasia i bin kamap long ol lain bilong Is Slavik na ol i bin kamapim wanpela seperet nesen long taim bilong Muscovite stet [2][3][4][5].
Nupela taim
[senisim | edit source]Long 15th-16th senseri, ol i bin kamapim ol bikpela lain bilong Yukren - ol Zaporizhian Cossacks, ol soldia husat i save lukautim ol pipel long ol neiba i no ken kam insait long ol.

Ol Rasia bilong nau i bin kam long ol graun bilong Yukren long 17 senseri, na long taim bilong pait bilong ol Yukren long kisim indipendens na sakim pait bilong ol Polan aninit long lidasip bilong Bohdan Khmelnytsky, ol i bin mekim wanpela kontrak wantaim Rasia long 1654.
Ol i no bin kaunim ol manmeri bilong Yukren olsem ol sitisen bilong ol na ol i save salim ol, wantaim ol narapela lain bilong Yukren, ol Cossack na ol man bilong gaden, i go long wok insait long Rasia, na dispela i brukim kontrak bilong 1654. (10,000 manmeri bilong Yukren i bin dai long wanem as ol i no save long en taim ol i wokim Lagoga Canal) [6][7]
Dispela i mekim na long 1708 wanpela pait i kamap, we Ivan Mazepa i go pas long en, na em i brukim wok bung wantaim Rasia na askim Sweden long lukautim em[8].

Long 1775, Rasia i bagarapim ol Kosak bilong Yukren na strongpela banis bilong ol long Sich, na dispela i mekim na planti manmeri bilong Yukren i kamap wokboi nating na kamap Rasia Rasia i daunim tok ples na kalsa bilong Yukren. Wanpela eksampel bilong dispela kain polisi em Emsky Dikri (tok ras. Эмский указ) na tok orait bilong Minista bilong Intenel Afes bilong Rasia Piotr Valuev (tok ras.: Валуевский циркуляр), we i tambuim ol sitisen bilong Yukren long yusim tok ples bilong ol yet[9].
Histri i no long taim i go pinis
[senisim | edit source]1914 Empera Nicholas Namba 2 i tambuim selebresen bilong 100 yia bilong bon bilong biknem man bilong raitim buk bilong Yukren, Taras Shevchenko, insait long Gavman bilong Rasia [10]
Long stat bilong 1917, Februeri Revolusen we Alexander Kerenski i go pas long en i daunim kingdom na mekim Rasia i kamap wanpela ripablik, na i givim sans long planti lain we bipo ol i bin daunim ol long pait long kisim fridom bilong ol [11] [12].
Bihain long em i kisim pawa long pinis bilong 1917, Lenin i tokaut long pait namel long ol manmeri insait long teritori bilong bipo Ripablik bilong Rasia, we i gat pait bilong 1917-1921 tu. namel long Yukren Pipels Ripablik na Soviet Rasia, we i mekim na Yukren i bruk namel long Polan na Rasia (kirap long 1922, Soviet Yunion) Kantri tu i kisim bikpela bagarap long Red Teror[13].
Long 1932-1933, Soviet gavman aninit long Joseph Stalin i bin mekim Holodomor (hangre), we planti kantri long wol i luksave olsem em i kilim i dai ol pipel bilong Yukren na i bin kilim inap 10 milien pipel[14].
Long 1937, NKVD (bihain ol i senisim nem bilong en i go long USSR Ministri bilong Intenel Afes) i bin sutim planti bilong ol saveman bilong Yukren, ol manmeri bilong kalsa na saiens, na hait ol i planim bodi bilong ol long Bykivnyan Forest, we ol i bin sanapim wanpela monumen bihain long USSR i pundaun [15]..

Long 1960s-1980s, Soviet gavman i bin mekim ol wok bilong daunim ol manmeri i no wanbel wantaim ol, na salim ol i go long kalabus na putim ol long ol haus sik bilong ol sik bilong tingting, na nambawan biknem man bilong Yukren i no wanbel long gavman em Vasyl Stus[16] [17].
Long 1985-1991, Soviet Yunion i pundaun, na long Ogas 24, 1991, Yukren i tokaut long indipendens.
Woa bilong Rasia egensim Yukren
[senisim | edit source]Bihain long namba tri tem bilong Vladimir Putin, we i bin kamap long pawa long 2012, Rasia i bin statim wanpela bikpela wok bilong daunim fridom bilong toktok, na bikpela keis bilong dispela em wanpela mangi bilong siti bilong Ufa husat ol i bin salim em i go long wanpela 'juvenile detention center' bikos em i bin plen long bagarapim Kremlin long wanpela kompyuta gem. Na tu, bihain liklik long em i kisim pawa, em i stat long bungim ol soldia i go long fran lain long is bilong Yukren.
Na tu, long 2012, Putin i kirapim wanpela bikpela pait bilong givim infomesen egensim Yukren. Long stap yet long pawa, Presiden bilong Yukren long dispela taim, Viktor Yanukovych, i bin singautim Putin long salim ol soldia na go insait long Yukren long 2013, na dispela i bin kirapim wanpela samting ol i kolim Euromaidan o Revolusen bilong Digniti.

Long Februeri 20, 2014, taim Yanukovych i stap long Kyiv, Rasia i stat long kisim Crimean Peninsula long sauten Yukren, na long Epril 12, 2014. Long Epril 12, 2014, bihain long Yanukovych i ranawe, Rasia i kirapim pait long is bilong Yukren taim ol bikpela ami we ofisa bilong Sekyuriti Sevis bilong Rasia, Igor Girkin, i go pas long ol i kam pait long siti bilong Slovyansk. Long Epril 13, Yukren i kirapim wanpela ATO (anti-teroris operesen) long stopim pait bilong Rasia[18] [19][20][21].
Inap long 2022, Rasia, long rot bilong "Donetsk People's Republic", i bin kirapim wanpela hait pait egensim Yukren, we long 2022 i bin kamap wanpela bikpela pait. Long 2022, planti protes egensim woa i bin kamap long olgeta hap bilong Rasia, we ol sekyuriti sevis i bin daunim[22] [23] [24] [25].
Long Yukren, Rasia i wok long mekim ol bikpela woa kraim, olsem sutim ol bom long ol ples we ol manmeri i save stap long en, bagarapim olgeta siti olsem Mariupol, na mekim nogut long ol sivilien bikos ol i sapotim Yukren, na tu, givim pen long ol basement bilong ol bilding we ol manmeri i stap long en long Kherson. Bikpela asua tru egensim ol sivilien long Yukren em i sut long Bucha, we ol i bin mekim long mun Mas 2022[26].[27].

Insait long ol teritori we ol i bin kisim, ol Rasia i bin stat long bagarapim ol buk na nius long tok ples Yukren long ol skul, ol musium, na ol laibreri we i no bihainim ol standet bilong Rasia, na ol i bin kamapim wanpela sistem bilong ol "filtresen" kem we ol i bin kalabusim na givim pen long ol sivilien[28] [29] [30].
Atikol bilong politikel saientis bilong Rasia, Timofey Sergeytsev, "Rasia i mas mekim wanem long Yukren?" (Templet:Lang-ru) Man bilong raitim histori bilong Amerika, Timothy Snyder, i kolim dispela buk olsem "teksbuk bilong Rasia long pasin bilong kilim i dai planti manmeri."[31] [32].
(Dispela pes Rasia em i liklik tumas. Yu inap raitim moa sapos yu laik halivim Wikipedia. Hau?)
Ol link
[senisim | edit source]- http://www.kremlin.ru/eng/ - site of President of the Russian Federation (Tok Inglis)
Lukim tu
[senisim | edit source]![]() |
Sampela piksa long Category:Russia istap long Wikimedia Commons. |
|
- ↑ Прибалтийско-финские народы России / Отв. ред. Е.И. Клементьев, Н.В. Шлыгина. — М.,: Наука, 2003. — С. 361. — 671 с.
- ↑ Тарас А. Е. Войны Московской Руси с Великим княжеством Литовским и Речью Посполитой в XIV—XVII вв. — М.; Минск : АСТ; Харвест, 2006. — 800
- ↑ Русско-литовские и русско-польские войны // Энциклопедический словарь Брокгауза и Ефрона : в 86 т. (82 т. и 4 доп.). — СПб., 1890—1907
- ↑ Кром М. М. Стародубская война (1534—1537). Из истории русско-литовских отношений. — М.: Рубежи XXI, 2008.
- ↑ Записки о Московіи XVI вѣка сэра Джерома Горсея. Переводъ съ англійскаго Н. А. Бѣлозерской. Съ предисловіемъ и примечаніями Н. И. Костомарова.— С.-Петербургъ: Изданіе А. С. Суворина, 1909. — 159 с.
- ↑ XIVЯК МОСКВА ЗНИЩИЛА ВОЛЮ ДРУКУ КИЄВО-ПЕЧЕРСЬКОЇ ЛАВРИ
- ↑ Собственноручное наставление Екатерины II князю Вяземскому при вступлении им в должность генерал-прокурора (1764 года)
- ↑ Об отмене стеснений малорусского печатного слова
- ↑ ВАЛУЄВСЬКИЙ ЦИРКУЛЯР
- ↑ Ювілей Т.Г. Шевченка і студентські заворушення в Києві 100 років тому
- ↑ Корніеєнко Агніешка Розстріляне відродження / Rozstrzeelane odrodzenie, Краків-Перемишль 2010 (пол.), 272 с.
- ↑ Від українізації до русифікації. Інформаційний бюлетень ЗП УГВР. — Ч. 2. — Нью-Йорк, 1970.
- ↑ Репресовані кінематографісти. Актуальна пам'ять: Статті й документи /Кінематографічні студії. Випуск п'ятий. — К.: «Кіно-Театр»; «АРТ КНИГА», 2017. — 176 с.
- ↑ Історія української літератури XX століття: у 2 кн.: 1910—1930-ті роки: Навч. посібник/ за ред. В. Г. Дончика. — Кн. 1. — К.: Либідь, 1993. — С. 21.
- ↑ Українська література XX століття: навч.-метод. посіб. для студентів 2-го курсу, які навчаються за спец. 035 — Філологія (заоч. форма) / Нар. укр. акад., каф. українознавства; упоряд. О. В. Слюніна. — Харків: Вид-во НУА, 2018. — 128 с.
- ↑ Каганов Ю. О. Опозиційний виклик: Україна і Центрально-Східна Європа 1980-х — 1991 рр. — Запоріжжя, 2009.Касьянов Г. В. Незгодні: українська інтелігенція в русі опору 1960- 80-х років. — К., 1995
- ↑ Русначенко А. М. Національно-визвольний рух в Україні середина 1950-х — початок 1990-х років. — К., 1998.
- ↑ Террористы привязали мужчину с украинским флагом к столбу в Зугрэсе
- ↑ Попавший в плен боец АТО рассказал об издевательствах толпы у "столба позора"
- ↑ НЕZЛАМНІ: Ірина Довгань - історія донеччанки, катованої окупантами за допомогу українським бійцям
- ↑ Патріотка Ірина Довгань, яку катували терористи, розповіла, чому не вважає себе героїнею
- ↑ Laruelle M. Accusing Russia of fascism (англ.) // Russia in Global Affairs. — 2020. — Iss. 18, no. 4. — P. 100—123.
- ↑ Garaev D. The Methodology of the ‘Russian World’and ‘Russian Islam:’New Ideologies of the Post-Socialist Context (англ.) // The Soviet and Post-Soviet Review. — 2021. — Iss. 48, no. 3. — P. 367—390.
- ↑ Лариса Дмитрівна Якубова. Рашизм: звір з безодні. — Akademperiodyka, 2023. — 315 с.
- ↑ Tsygankov, Daniel Beruf, Verbannung, Schicksal: Iwan Iljin und Deutschland // Archiv fuer Rechts- und Sozialphilosophie. — Bielefeld, 2001. — Vol. 87. — 1. Quartal. — Heft 1. — S. 44—60.
- ↑ Москалёв Алексей Владимирович
- ↑ Пошкоджена будівля медзакладу, є загиблі: РФ завдала повторного удару по Києву
- ↑ 'You can't imagine the conditions' - Accounts emerge of Russian detention camps
- ↑ Mariupol Women Report Russians Taking Ukrainians To 'Filtration Camps'
- ↑ Ukrainians who fled to Georgia reveal details of Russia’s ‘filtration camps’
- ↑ Russia's genocide handbook
- ↑ Это настоящий концлагерь: 21 фильтрационный лагерь создали оккупанты на Донетчине