Sensu 2004

Husi Wikipédia, ensiklopédia livre
Logo Sensus Uma Kain 2004

Foin-lalais divulga rezultadu Resenseamentu Jeral Populasaun nian, ne’ebe koñese liu hanesan Sensu 2004.[1] Archived 2007-11-24 iha Wayback Machine.

Husi ida ne’e ita hatene ona katak iha data referensia realizasaun nian (11 de Jullo de 2004), Timoroan nain 924.642 (rihun atus sia rua nulu resin hat atus neen hat nulu resin rua) maka hela iha territóriu nasionál ne’e, ema-mane besik porsentu 50,6% (467.757) no ema-feto besik porsentu 49,4% (456.885). Predominánsia husi mane ba feto sira bain-bain ita verifika iha tinan nebe ki’ik liu maski labarik-mane sira maka moris liu labarik-feto sira. Hare’e husi klase tinan nian nebe maka avansa dau-daun, númeru husi seksu femininu nian tenki ultrapasa husi mane sira, no tanba ne’e, maka iha nasaun ne’ebe ema nia vida naruk liu maka normalmente feto sira du ke mane sira, ne’ebe mate sedu liu du ke feto sira.

Ezisténsia husi proporsaun ne’eba, entre ita hanesan primeiru indikadór katak populasaun iha ita nia nasaun hanesan iha média/klaran, kona-ba joven sira. Maski dadus kona ba grupu tuir tinan sei-dauk públika, informasaun dispersa konfirma katak númeru labarik-oan sira ho tinan 15 no kuran, sensivelmente hanesan hamutuk ho ema sira ne’ebe ho tinan 16 no liu tan. Ne’e hatudu katak, ita nia populasaun ho porsentu besik 48 to’o 50 (48-50%) iha tinan 16 kuran! Ne’e hanesan ulun-fatuk moras bo’ot ida ba naran kualker Ministru Edukasaun ida... No husi kualker Ministru Finansa ida, obriga-an hodi hetan rekursu ba kuantidade estudante nebe bo’ot (efetivu ka potensiál).


Munisípiu Mane Feto Totál
Aileu 19.049 17.840 36.889
Ainaru 26.964 26.665 53.629
Baukau 52.483 52.088 104.571
Bobonaru 40.955 41.430 82.385
Dili 88.373 79.404 167.777
Ermera 51.960 51.209 103.169
Kovalima 28.018 27.923 55.941
Lautein 28.174 29.279 57.453
Likisá 27.786 27.272 55.058
Manatutu 19.363 19.217 38.580
Manufahi 22.564 21.671 44.235
Oe-Kusi Ambenu 29.119 29.402 58.521
Vikeke 32.949 33.485 66.434
Totál 467.757 456.885 924.642


Rezultado husi munisípiu no postu administrativu[edita]

Karik ita determina rásio mane/feto husi munisípiu ida-idak, ita verifika katak nia hanesan husi 1,023 ba nivel nasionál, maka husi Lautein 0,962 (ema-mane rihun 28,2 no ema-feto rihun 29,3) no iha Aileu to’o 1,067 valor nebe kaman liu, signifika katak proporsiona iha fatin ne’ebe maka hetan ema-mane liu (rihun 19) du ke ema-feto (rihun 17,8).

Total populasaun ida ne’e agregada besik lar rihun 195, nebe fo dimensaun media ida husi lar ema nain 4,7 media ida maka todan-tebes nebe ultrapasa iha munisípiu 5: ho nia ema 5,5 husi lar ida maka hanesan "rekordista", tuir mai husi Kovalima (ema nain 5,3), Manufahi (5,1), Likisá (5,0), no Ermera (ema nain 4,9 iha lar ida). Munisípiu sira nebe ho dimensaun ki’ik husi lar ida (4,3) maka hanesan Lautein no Vikeke.

Ita nota katak, balu hanoin iha numeru bo’ot oan sira nian, bain-bain hetan iha familia idak-idak, sira sei hanoin katak dadus hirak ne’e sei sub-avalia. Ita hanoin deit katak iha numeru ida maka apresiavel husi dimensaun familia ne’ebe ki’ik -- tanba ema sira ne’e moris mesak.

Rezultadu husi sensu ne’e dehan mos mai ita katak munisípiu Dili maka populasaun barak liu, ho 19% husi total populasaun tan-ba ninian besik ema rihun 168. Baukau ho ninian besik ema rihun 105 no Ermera ho ema rihun 103, ne’e hanesan Munisípiu nebe maka tuir numeru habitante sira nian. Munisípiu tolu nebe maka populasaun wituan liu maka hanesan Aileu, (ho nia populasaun rihun 37 equivale ba 4% husi total populasaun), Manatutu (rihun38,6) no Manufahi (rihun 44,2).

Karik ita pasa ba análize husi postu administrativu, ita verifika katak ida ne’ebe maka hetan ema barak liu oras ne’e dau-daun maka iha Dili; ita hare’e husi postu administrativu Dom Aleixo iha sidade laran ho ema rihun 58,5. Tuir mai husi postu administrativu Cristo-Rei ho nia populasaun (rihun 41,4) sei husi Dili tuir mai Baukau, husi sede munisípiu Baukau ho ema (rihun 41). Postu administrativu nebe ho nia populasaun nebe wituan maka hanesan Fatululik, iha Kovalima ho deit ema 1.893. Tuir mai iha Soibada, iha Manatutu, ho ema 2.926 no tuir fali Laleia mos iha Manatutu ho ema 3.188.

Populasaun iha momentu no fonte sira oin-oin[edita]

Númeru total populasaun tinan ne’e nian, reprezenta aumentu ida husi 23,7% iha relasaun ba Resenseamentu husi tinan 1990 iha tempu Indonézia nian, iha epoka ida maka moris iha ita nia Pais númeru apresiavel ida husi sira nebe moris iha Pais neba.

Tuir mai iha kraik ne’e, hatudu númeru oin-oin kona-ba populasaun Timór-Leste nian iha momentu no fontes oin-oin. Balu rezulta husi Sensu, no maioria sira seluk husi estimativa oin-oin feito ona iha tempu nebe naruk. Nia objetivu laos deit atu rejista elementu sira ne’e ba futuru, mai-be mos hodi subliña saida maka sai hanesan evidente husi númeru nebe maka refere ona ba époka ida liu-ka-kuran besik (2000 no 2001): husi disparidade estimativa nian, sinal evidente difikuldade nian hodi realiza tan-ba métodu, nebe dala-ruma la-dun apropriadu, utilizadu no husi kuidadu nebe maka ita tenki rodeia ho nia utilizasaun hodi halao/efetua komparasaun ne’ebe fo mai ita imajem evolusaun temporál ida husi populasaun iha ita nia paiz.


Fonte Totál Feto (n.º) Feto (%) Mane (n.º) Mane (%)
Sensu 1990 (Indonézia) 747.557 360.796 48,3% 386.761 51,7%
"Survey" Intersensu - SUPAS 1995 839.719 412.840 49,2% 426.879 50,8%
Estimativa UNTAET - Maiu 2000 779.567 394.826 50,6% 384.741 49,4%
Estimativa UNTAET - Jullo 2000 813.000 -- -- -- --
"Survey" Suku - Fev/Mar 2001 841.303 415.557 49,9% 425.746 50,1%
"Survey" Suku (corrijidu) - Outubru 2001 787.340 -- 49% -- 51%
Estimativa UNTAET - Maiu 2001 793.000 -- -- -- --
Estimativa Registu Sivil - Juñu 2001 737.811 -- 49,73% -- 50,3%
Sensu 2004 924.642 456.885 49,4% 467.757 50,4%


Husi difikuldade ida ne’eba, fo nota iha relatóriu "Survey" Suku Timór-Leste nian husi fulan Outubru 2001. Nia sei dehan klaru liu tan katak estimativa hirak ne’e efetiva ona, sira tenki rekore fila-fali ba númeru husi momentu/tempu ne’ebe diferente no ho grau serteza ida relativamente oin-seluk, buat hirak ne’e hotu hatudu katak bainhira ema hotu dehan halao’o tiha ona "I sei halao’o hela, ne’e bele lori ba sala substánsia ida konaba estimativa iha nivel aldeia , suku no sub-munisípiu sira", fiar katak, agora dau-daun, sala ida ne’e sei sai ki’ik ba nivel munisípiu no paiz sira nian (númeru globál husi populasaun no membru husi seksu idak-idak). Mai-be husi sala ida tan maka la iha esperiéncia konaba métodu nebe maka tiha uza ona -- maski tenta ona hodi reduz/hatun marjen sala nian.

Para atu iha diskrepánsia entre realidade no estimativa nebe efetuada ona sei kontribui fatór oin-oin, husi sira hotu husi forma ne’ebe maka sira realiza ona -- ami reforsa ideia maka sei trata husi estimativa, no laos hanesan agora husi dadus rezultante husi servisu ida maka apuradu husi resenseamentu husi "uma-ba-uma" no, tan-ba ne’e sei presiza tan.

Ami sei hanoin difikuldade ruma maka hetan ona iha altura ne’ebe influénsia rezultadu final husi estimativa nebe efetuada ona:

  1. "Survey" hola ona hanesan baze ida ba kestionáriu nebe hatama ba xefe suku sira (ho inkéritu balu) iha altura (tinan 2000 remata-hahu tinan 2001) ne’ebe situasaun paiz nian seidauk estavel no "lista" husi ema ne’ebe maka obriga hodi mantein, husi situasaun époka natureza nian la-atualiza, tan-ba refujiadu Timor-oan barak maka iha Timór Osidentál no ba faktu husi ema seluk ne’ebe desloka/sai ba fatin/paiz seluk;
  2. korresaun ne’ebe maka introduz ona ba numeru rezultante kestionáriu/inkéritu ne’eba nian -- no ida-ne’ebe hatudu besik ema rihun 841 (atus walu hat-nulu resin ida)---ne’ebe iha ona baze informasaun "terrenu nian" husi inkeridór (husu-nain) no traballadór (servisu-nain) preparatóriu sira "Household Survey" nian realiza ona iha segunda metade tinan 2001 nebe hatudu ba sala husi nivel oinoin iha lista xefe suku nian. "Survey" ida ne’e, oras ne’e dau-daun, iha baze hetan deit lar 1.800 (rihun ida atus walu), 1% husi sira nebe maka ita hanoin iha altura ne’eba; iha korresaun ne’ebe introduz ona konsidera mos rezultadu rejistu eleitoral ne’ebe halao ona iha tinan klaran 2001 nian.

Indikasaun hirak ne’e dala-ruma sai mos hanesan razaun sufisiente atu nune’e labele hola dadus estudu nian kona-ba suku ne’ebe realiza ona iha tinan 2001 ho grau konfiansa ne’ebe hanesan ho buat ne’ebe sei hetan husi Resenseamentu agora ne’e nian. Ne’e katak, husi nia lori ita hodi bolu atensaun ba presiza/nesesidade hodi evita atensaun -- maski komprensivel -- hodi kompara dadus husi "Survey" suku sira nian, sira ikus ne’e disponivel ho rezultadu husi Resenseamentu Populasaun nian.

Ita fiar katak sei lori ba salah ida maka bo’ot husi komparasaun hirak ne’e, maski dadus husi "Survey" hirak ne’e hanesan ita refere ona dala-ruma iha grau sala ida maka bo’t du-ke ida ne’ebe maka ita fiar iha momentu divulgasaun husi nia rezultadu no pior, iha nivel sala nian ne’ebe lahanesan husi munisípiu ba munisípiu.

Ilustrasaun ida ne’e maka hanesan faktu husi dadus Sensu 2004, iha ona kresimentu ida besik 40% husi populasaun Dili nian iha tinan tolu nia laran wainhira Baukau nian aumenta deit 3%. Tanba ne’e, kresimentu paiz nian ne’ebe la equilibriu iha perspetiva ida husi dezenvolvimentu rejionál sei sai bo’ot liu tan du-ke ida ne’ebe maka atu sai. Karik aumentu ne’e verifika ona de faktu, ita sei liu ezajero, dezastre tebes ida!

Karik taxa kresimentu natural populasaun nian besik 2,6% -- buat ne’ebe refere ona husi "Key indicators of Developing Asia and Pacific Countries", ne’ebe oras ne’e dau-daun publika ona husi ADB-Asian Development Bank ba periodu ida entre tinan 1990 no 1995 --, nee’e signifika katak aumentu husi populasaun Baukau nian tuir lolo’os iha ona besik 8-9% iha tinan tolu ne’e nia laran. Kresimentu ki’ik ida husi ne’e tuir lolo’os bele iha fluxo migratóriu ida maka intensu liu, ne’ebe maka sei la ezisti, ka fenómeno ida seluk maka dala-ruma hanesan estima a’as liu, ida ne’e katak dadus kona ba Baukau estima a’as liu iha "Survey" 2001 ida uluk. Paralelamente, ita admiti katak tenki iha subavaliasaun ruma husi dadus ne’ebe relativu ba Dili nian iha tinan 2001. Ita nota katak estimativa ne’ebe la publika mai-be realiza ona iha okaziaun ne’ebe hare’e katak populasaun Dili nian tuir lolo’os ema besik rihun 130 ka rihun 140 no la’os 120 ne’ebe regista ona iha "Survey". Atu sai hanesan ne’e, aumentu ida husi tinan 2001 to’o agora populasaun Dili nian tuir lolo’os 20% ka masimu 30% deit.

Valor hirak ne’e sei a’as nafatin nebe’e lenon ba situasaun ida ke hamosu fiar bainhira hare uluk, iha ema barak maka "tun mai sidade" iha tinan ikus mai hodi buka futuru foun ida maka sira husik hela sira nia knua, maioria husi zona rural sira rekuza hodi fila hikas.