Senta

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Senta


Gradska kuća

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Srbija
Pokrajina Vojvodina
Upravni okrug Severnobanatski
Opština Senta
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) Decrease 18704
Gustina stanovništva 137* st./km²
Geografija
Koordinate 45°55′23″N 20°04′23″E / 45.923166°N 20.073°E / 45.923166; 20.073
Nadmorska visina 92 m
Površina 166,8* km²
Senta na mapi Srbije
Senta
Senta
Senta (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 24400
24401
Pozivni broj 024
Registarska oznaka SA


Koordinate: 45° 55′ 23" SGŠ, 20° 04′ 23" IGD

Senta (ćirilica: Сента, mađarski: Zenta) je grad i sjedište istoimene općine na obalama rijeke Tise u Severnobanatskom okrugu Vojvodine odnosno Srbije. Grad ima 20.363, dok općina Senta ima 25.619 stanovnika (po podacima iz 2002. godine).

Senta je najveće naselje u Srbiji u kome većinu imaju Mađari.

Geografija

U srednjem toku Tise kroz Republiku Srbiju, na samoj obali reke, leži jedan od najstarijih gradova u Vojvodini - Senta, središte opštine s naseljenim mestima: Gornji Breg, Tornjoš , Kevi i Bogaraš. Prema popisu iz 2002. godine, Senta ima 20.363, dok Opština Senta 25.619 stanovnika.

Gradska kuća u Senti

Istorija

Senta je izrasla oko manastira. Prvi put se pominje 1216. godine i razvija zahvaljujući pogodnom geografskom položaju, na važnom prelazu preko reke Tise. Od 14. veka posed je budimskog nadbiskupa. 1506. godine postala je slobodni kraljevski grad. U ratu između Austrije i Turske, jedna od najvećih pobeda Austrije bila je bitka kod Sente 11. septembar 1697. godine ("Kod Sente je spasen Beč"). Nakon što su se Srbi graničari iz Potisko-pomoriške granice 1742. godine većinom iselili u Rusiju u XVIII i XIX veku Sentu su naselili Mađari, Slovaci, Nemci i Jevreji, a između dva svetska rata i posle 1945. godine Srbi, Crnogorci i drugi narodi. Senćansko pristanište, udaljeno 124 km od ušća Tise u Dunav, bilo je jedno od najvažnijih u prostoru dvorečja. Godine 1769. Senta je izgorelau velikom požaru.

Demografija

U naselju Senta živi 16396 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,9 godina (38,8 kod muškaraca i 42,8 kod žena). U naselju ima 7938 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,56.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Mađarima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 23277 [1]
1953. 23320
1961. 25062
1971. 24723
1981. 23690
1991. 22827 22531
2002. 21119 20302
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Mađari
  
15860 78.12%
Srbi
  
2655 13.07%
Jugosloveni
  
373 1.83%
Romi
  
235 1.15%
Crnogorci
  
118 0.58%
Hrvati
  
78 0.38%
Albanci
  
57 0.28%
Muslimani
  
38 0.18%
Makedonci
  
30 0.14%
Bunjevci
  
26 0.12%
Slovaci
  
24 0.11%
Slovenci
  
12 0.05%
Rusini
  
10 0.04%
Nemci
  
10 0.04%
Rusi
  
8 0.03%
Ukrajinci
  
6 0.02%
Bošnjaci
  
3 0.01%
Bugari
  
2 0.00%
Rumuni
  
1 0.00%
nepoznato
  
38 0.18%


Znameniti Senćani

Stevan Sremac (1855-1906), pisac

Stevan Raičković, pesnik

Matija Bećković, pesnik

Jovan Đorđević (1826-1900), osnivač Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i pisac himne Srbije "Bože pravde"

Jovan Muškatirović (1743-1809), književnik i prosvetitelj

Stevan Branovački (1804-1880), predsednik Matice srpske od 1867. do 1880.

Vladimir Nikolić (1857-1922), arhitekta

Šandor Hodik, bivši rukometaš

Tamara Boroš , poznata stonoteniserka

Slobodan Vasić , poznati pevač zvezda granda

Szilágyi Csaba ili Čaba Silađi , poznati plivač

Milorad Krivokapić, poznati rukometaš

Marko Krivokapić, poznati rukometaš

Jožef Tertei, poznati rvač

Kultura

U Senti su Muzej, Arhiv, vaspitno-obrazovne organizacije i najstarija likovna kolonija u Vojvodini (1952).

Privreda

U XIX vek i XX veku pored poljoprivrede u Senti su se razvijali trgovina, zanati i prehrambena industrija. Raskršće puteva, pogodne veze sa Suboticom, Novim Sadom i Zrenjaninom čine Sentu privlačnim mestom u ovom delu Vojvodine. U razvoju privrede značajno mesto ima agro-industrijski kombinat.

Vidi još

Reference

  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Vanjske veze