Slobodan Prosperov Novak

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Slobodan Prosperov Novak (1951), je hrvatski povjesničar književnosti, komparatist i teatrolog.

Diplomirao je komparativnu književnost 1973. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je magistrirao 1976. i doktorirao 1978. Radio je kao novinar Vjesnika u srijedu (1973.-1974.). Godine 1977. asistent je, zatim docent te redoviti profesor (1988.) na Katedri za stariju hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U razdoblju od 1981.-1984. predaje i u Institutu za slavensku filologiju Sveučilišta u Rimu, a od 1990.do 1992. pomoćnik je ministra prosvjete, kulture i športa Republike Hrvatske. Godine 1990.-1992. bio je predsjednik Vijeća Dubrovačkih ljetnih igara, a 2000. i njihov ravnatelj.

Bio je pokretačem i glavnim urednikom novina Matice hrvatske "Vijenac", časopisa "Lettre internationale" i magazina "Cicero". Niz godina uređivao je časopis hrvatskih književnika "Most/ The Bridge" i istoimenu biblioteku. Bio je dugogodišnji predsjednik Hrvatskog PEN-a (od 1990. do 2000.) pa je sa suradnicima 1993. u Dubrovniku organizirao 59. svjetski kongres PEN-a. Godine 1998. osnovao je Mediteranski institut Grga Novak na Hvaru.

Od 2001. predaje južnoslavensku filologiju na odsjeku za slavistiku Sveučilišta Yale u New Havenu, SAD. Od 2005.-2010. bipo je profesor hrvatske književnosti na Sveučilištu u Splitu i predavač na tamošnjim odsjecima talijanistike i anglistike.Trenutno je profesor književnosti na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.

Priredio je brojna izdanja hrvatskih pisaca, autor je niza sveučilišnih i školskih hrestomatija, a ostvario je i niz multimedijalnih projekata, među kojima su najvažnije kazališne predstave "Ecce homo" i "Kako bratja prodaše Jozefa" na Dubrovačkim ljetnim igrama 1985. i 1990.,te velika izložba "Gundulićev san" 1989. u Muzejskom prostoru u Zagrebu.

Među mnogobrojnim objavljenim knjigama izdvajamo: "Dubrovački eseji i zapisi", 1975.; "Teatar u Dubrovniku prije Marina Držića", 1977.; Vučistrah i dubrovačka tragikomedija", 1979.; "Komparatističke zagonetke", 1979.; "Zašto se Euridika osvrnula", 1981.; "Planeta Držić", 1984.;"Dubrovnik iznova", 1987.; "Kad su đavli voljeli hrvatski", 1988.;"Hrvatski pluskvamperfekt", 1991.; "Figure straha", 1994.; "Povijest hrvatske književnosti" (tri sveska), 1996.,1997.,1999.; "Kratka povijest avanturizma", 2001.; "Zlatno doba", 2002. , "Povijest hrvatske književnosti",2003.,"Hvar,mjesta ljudi sudbine",2006,"101 Dalmatinac i poneki Vlaj" 2007,,"Slaveni u renesansi",2009,"Predavanja iz hrvatske književnosti na Sveučilištu Yale",2010, "Pričaj mi o Europi", 2010, "Zločesti tekstovi", 2011, "Boka kotorska od Kampanela do kampanela" 2012. Dodatak:Životopis , popis objavljenih knjiga i kompetencije Rođen 11. travnja 1951. u Beogradu . Djetinjstvo je s roditeljima od svibnja 1951. proveo u Dubrovniku gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju društvenog smjera ,te nižu muzičku školu. Književne tekstove počeo objavljivati 1969. najprije u časopisima Dubrovnik,Naša riječ i Laus . Tijekom ljetnih i zimskih praznika na Hvaru i u Zagrebu ,te na putovanjima po Italiji, od svoje dvanaeste godine započeo je intenzivno učenje i suradnju s akademikom Grgom Novakom, svojim stricem i mentorom. Suradnja je trajala do stričeve smrti 1978. 1969. nakon dvomjesečnog studijskog boravka u Sieni i mjesečnog u Londonu započeo studirati na Odsjeku za komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Profesori su mu bili pokojni Ivo Hergešić, Ante Peterlić i Svetozar Petrović, te Milivoj Solar, Breda Kogoj-Kapetanić i Mirko Tomasović. Drugi predmet studirao je na Odsjeku za engleski jezik i književnost gdje su mu profesori bili pokojni Josip Torbarina, Željko Bujas i Miroslav Beker ,te Sonia Bičanić ,Sonja Bašić , Damir Kalogjera i Vladimir Ivir. Redovito pohađao predavanja na odsjecima za talijanistiku u kolegijima pokojnog Frana Čale, germanistiku na predmetima pokojnog Zdenka Škreba,filozofiju kod pokojnih Vladimira Filipovića i Danila Pejovića, rusistici Aleksandra Flakera, Radoslava Katičića na indologiji te na povijesti kod pokojne Nade Klaić. Diplomirao u svibnju 1973. i na jesen iste godine upisao poslijediplomski studij iz književnosti kojega je zaključio u proljeće 1976. obranom radnje Teatar u Dubrovniku prije Marina Držića koja je godinu dana kasnije tiskana u izdanju Književnog kruga Split. Radnju je obranio pred komisijom Rafo Bogišić, Milivoj Solar,Milan Moguš i Milan Ratković. Nakon odbrane magistarske radnje odmah je prijavio već od ranije pripremanu doktorsku disertaciju Kanavelićev Vučistrah i dramska književnost njegovog vremena . Disertaciju je izradio na osnovu istraživanja u brojnim bibliotekama Italije, Madžarske i Austrije a predao ju je na ocjenu u jesen 1977. kad mu je bilo 26 godina .Istu je odbranio 1978. pred komisijom u kojoj su bili Rafo Bogišić,Frano Čale i Franjo Švelec. Godinu dana kasnije objavio je ovu radnju kod splitskog izdavača Književni krug s naslovom Vučistrah i dubrovačka tragikomedija.Urednik je bio Cvito Fisković. U zimskim semestrima 1973 i 1974. specijalizirao je na talijanskim sveučilištima u Sieni i Firenzi teatrologiju i dramaturgiju .U vrijeme ljetnih praznika radio u arhivima i bibliotekama Venezije, posebno u Museo Correr i u Marciani. Počeo proučavati građu u dubrovačkim knjižnicama a posebno u Knjižnici Male braće i u Naučnoj biblioteci. Prvo kontinuirano zaposlenje imao je u Vjesniku u srijedu gdje je radio kao novinar u kulturnoj redakciji od proljeća 1973. do jeseni 1974. kada je za novinarske članke dobio nagradu Sedam sekretara SKOJa u kategoriji publicistike. Koncem iste godine izabran je za znanstvenog asistenta u Institutu za književnost i teatrologiju JAZU(danas HAZU) gdje je do 1977. radio kao pomoćna snaga na projektima Marka Foteza ,Marijana Matkovića i Slavka Batušića. Sudjelovao u organizaciji prvih Dana hvarskog kazališta 1973. a kasnije svake godine sve do 1985. ondje je iznosio najnovije rezultate svojih znanstvenih istraživanja starije hrvatske dramske književnosti. 1975. ostvario je prvi dulji boravak u Njemačkoj u sklopu stipendije Goethe Instituta u Heidelbergu i Münchenu gdje je istraživao njemačku baroknu književnost i upoznao tamošnju modernu teatrologiju. Višemjesečni boravak u Firenzi 1976. približio ga je spoznajama najnovije talijanske teatrologije. Pozvan je u lipnju 1977. na Katedru za stariju književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje je najprije radio kao asistent i vodio seminare iz starije hrvatske književnosti sve do odlaska na služenje vojnog roka 1978 i 1979. U zvanje docenta na Katedri za stariju hrvatsku književnost izabran je 1980. i tu je odmah preuzeo kolegije iz hrvatske renesansne i barokne književnosti.Počeo predavati na kolegijima poslijediplomskog studija Filozofskog fakulteta u Zagrebu.Započeo raditi kao lektor u književnom seminaru na Zagrebačkoj slavističkoj školi gdje je intenzivno surađivao s Mladenom Kuzmanovićem na organizaciji kazališnih i književnih popratnih programa. Osnovao i započeo voditi prve kolegije iz Uvoda u scensku umjetnost za kroatiste i to po vlastitom programu koji je kasnije prihvaćen i na drugim hrvatskim sveučilištima te se kao takav i danas predaje. Od 1981-1985. predavao u Rimu na Sapienzi osnove južnoslavenske filologije te uvod u književnost Hrvata i Srba.Na rimskoj slavistici radio je pod vodstvom Sante Graciottija i Lionela Constantinija. Za vrijeme boravka u Rimu sistematski istraživao u Vatikanskoj biblioteci, u biblioteci Casanatense, u dramskoj kolekciji Burckhardo .Za vrijeme rimskog boravka počeo je s redovitim gostovanjima u svojstvu predavača na sveučilištima u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Češkoj, Poljskoj, Francuskoj,Rumunjskoj, Španjolskoj. Italiji, Sjedinjenim američkim državama, Nizozemskoj, Austriji, Brazilu, Meksiku... U zvanje redovitog profesora hrvatske književnosti izabran je 1988. kad mu je bilo 37 godina. U isto zvanje reizabran je 1992. a 1997. unaprijeđen je u status redovitog profesora u trajnom zvanju. Iste godine jednostrano mu je prekinut radni odnos na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zajedno s Radoslavom Katičićem,Aleksandrom Flakerom,Tonkom Maroevićem,Radovanom Ivančevićem,Eduardom Hercigonjom i Josipom Bratulićem bio je jedan od sedmorice autora izložbe Pisana riječ u Hrvatskoj koja je 1985. postavljena u Muzejskom prostoru u Zagrebu. U drugoj polovici osamdesetih godina u suradnji s arhitektom Željkom Kovačićem bio je autor niza izložaba koje su postavljene u Zagrebu a onda u Dubrovniku, Stockholmu, Veneciji, Beču i Firenzi (La nave và, Gundulićev san, Biljezi identiteta). S redateljem Joškom Juvančićem radio na predstavi Ecce homo za koju je tekst napisao s Nikolom Batušićem a koja je igrala na Dubrovačkim ljetnim igrama od 1985. do 1990. S redateljem Marinom Carićem radio kao dramaturg na predstavi Dunda Maroja u Splitu na Splitskom ljetu 1985. U Dubrovniku s arhitektom i scenografom Marinom Gozzeom realizirao 1989. memorijalni Dom Marina Držića. S filmskim redateljem Zrinkom Ogrestom snimio tri dokumentarna dvosatna filma , prvi o Ivanu Gunduliću , drugi o Marinu Držiću te treći o Dubrovačkim ljetnim igrama.S Ivom Bancom 1989. organizirao međunarodni simpozij Marin Držić i zlatno doba Dubrovnika. 1990. imenovan zamjenikom ministra za oblast kulture u Ministarstvu prosvjete , kulture i športa u vrijeme dok je ondje Ministar bio Vlatka Pavletića .U Dubrovniku koncem 1991. bio vladin opunomoćenik za vrijeme i nakon bombardiranja Grada na Svetoga Nikolu. Ostavku na funkciju čelnog čovjeka u odjelu kulture podnio je predsjedniku Vlade Franji Gregoriću u travnju 1992. a zbog neslaganja s politikom tadašnjeg predsjednika Republike i nemotiviranih napada na Vlatka Pavletića i njegovu kulturnu politiku. Za vrijeme funkcije u Ministarstvu prosvjete,kulture i športa predsjedavao je komisijom za kulturu udruge Alpe-Adria.Od 1990.-1992. bio je predsjednik Vijeća Dubrovačkih ljetnih igara.Od proljeća 1990. pa do konca 2000. obnašao u tri mandata dužnost predsjednika Hrvatskog PEN centra. Sa suradnicima Željkom Čorak,Verom Čičin Šain,Tonkom Maroevićem i Vladom Gotovcem organizirao 59. svjetski kongres PENa u Dubrovniku u travnja 1993.Na kongresu je sudjelovalo 450 književnika iz čitavog svijeta.U Splitu 1997. organizirao II. skup Mediteranskih Pen klubova sa 120 sudionika. 1989. izabran za glavnog i odgovornog urednika višejezičnog časopisa Most-The Bridge(1989-1993). Godinu dana kasnije pokrenuo i hrvatsko izdanje časopisa Lettre internationale(1990-2000) koji je imao redakcije u Parizu, Rimu,Berlinu,Pragu,Varšavi, Budimpešti i Moskvi. 1993. osnovao u Matici hrvatskoj novine za kulturu,književnost i umjetnost Vijenac kojima je bio glavni urednik do 1995. Od 1998. do konca 1999. uređivao s Edom Murtićem časopis Cicero u izdanju EPH. U Washingtonu DC boravio je povremeno od ljeta 1995. do jeseni 1998. kada je radio u Library of Congress na višesveščanoj Povijesti hrvatske književnosti čija su tri prva sveska tiskana u Zagrebu od 1996.-1999. Četvrti svezak još nije objavljen premda je napisan a peti i šesti su objavljeni kao dio drugačijeg izdanja iste knjige. Za veliku povijest hrvatske književnosti dobio je Nagradu grada Zagreba 2000. Povijest hrvatske književnosti u jednom svesku objavio najprije 2003. u izdanju Goldenmarketinga iz Zagreba a onda u četiri sveska u izdanju Slobodne Dalmacije u nakladi od 40.000 primjeraka svaki svezak. Od proljeća 1998. radio kao kolumnist u mjesečniku Playboy ,zatim u tjedniku Globus od 1998 do 2000. a u dnevniku Vjesnik od 2001-2002.Od 2004. redovito piše u Jutarnjem listu recenzije i polemičke tekstove, feljtone i povijesne analize. Od 1998. godine ravnatelj je Mediteranskog instituta Grga Novak na Hvaru kojega je osnovao kako bi se u Dalmaciji još više razvili diplomski i poslijediplomski studiji te pojačala suradnja srodnih mediteranskih institucija. 1998. započeo suradnju sa Sveučilištem u Splitu te se uključio u izradu prvih nastavnih programa za studij kroatistike na budućem Odjelu humanističkih znanosti a kasnijem Filozofskom fakultetu. Ministar kulture Antun Vujić postavio ga je na mjesto ravnatelja Dubrovačkih ljetnih igara u proljeće 2000. ali je zbog neslaganja sa stranačkim uplitanjem u umjetnička pitanja razrješen te dužnosti na kraju iste sezone . U jesen 2001. pozvan je da bude gost profesor u Odsjeku slavenskih jezika i književnosti na Sveučilištu Yale u New Havenu,USA.Započeo raditi u tamošnjoj Sterling Memorial Library,te u zbirci starih knjiga Beinecke.Na Yaleu je predavao kolegije iz komparativne književnosti i opće slavenske filologije,a 2006. organizirao vrlo uspješnu Yale Summer School na Hvaru s 35 polaznika. Od 2004. glavni je urednik enciklopedijskog djela o Marinu Držiću i njegovoj epohi što ga je koncem 2008. tiskao Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Od 1994. član je Uredničkog vijeća kapitalne edicije Stoljeća hrvatske književnosti koju objavljuje Matica hrvatska. Njegov projekt Mediteran u književnostima Slavena dobio je 2007. potporu Ministarstva obrazovanja,znanosti i športa. Za svoj književni i znanstveni rad dva puta je dobio državnu nagradu mladih Sedam sekretara SKOJ-a (1974. i 1977) i to prvi put za novinarstvo a drugi put za književnost.Dobitnik je 1980. prve Nagrade Marko Fotez što je za znanstveni doprinos teatrologiji dodjeljuje Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Za knjigu Dubrovnik iznova koja je do danas tiskana u 19 izdanja 1987. dobio je Nagradu grada Dubrovnika ,za prva tri sveska Povijesti hrvatske književnosti 2000. već spomenutu Nagradu grada Zagreba a nagradu Josip Juraj Strossmayer dobio je za kolekciju od pedesetišest knjiga što ih je uredio i tiskao na stranim jezicima povodom 59. svjetskog kongresa PENa u Dubrovniku 1993. Od 2004. u stalnom je radnom odnosu na mjestu redovitog profesora u trajnom zvanju najprije na Odjelu humanističkih znanosti a onda na Filozofskom fakultetu u Splitu.Na Filozofskom fakultetu u Splitu predavao I predaje kolegije iz hrvatske književnosti,kako ono najstarije tako i najnovije. Nadgledao nastavu iz svjetske književnosti na Odsjeku za kroatistiku te sudjelovao u izvođenju nastave na kolegijima iz talijansko-hrvatske komparatistike Odsjeka za talijanistiku.U jednom semestru sudjelovao i u izvođenju nastave iz kolegija vezanih uz englesku renesansnu književnost na Odsjeku za anglistiku .Od 2006. realizira niz kolegije na diplomskom i doktorskom studiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Od 1. listopada 2010. redoviti je profesor u trajnom zvanju hrvatske i svjetske književnosti na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom ljeta 2006. na Hvaru organizirao Yale Summer school koja je bila dio redovitog nastavnog procesa na tom sveučilištu.2008. bio član komisije za doktorsku disertaciju o Anti Radiću na sveučilištu Sorbonne. Surađuje s Fakultetom političkih nauka u Rimu. Mentor pri izradi doktorske disertacije V.Franić Tomić 2010. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.Tijekom 2008. nalazio se na čelu radnog odbora za proslavu 500. obljetnice rođenja Marina Držića.Predaje na doktorskom studiju kroatologije Hrvatskih studija koji vodi akademik Radoslav Katičić. Za vrijeme svog tridesetpetogodišnjeg nastavničkog,znanstvenog i književnog rada objavio je na hrvatskom ali i na drugim jezicima, na engleskom,njemačkom,talijanskom i francuskom , tridesetak knjiga, sam ili i u suradnji s drugim autorima.Priredio je nekoliko sveučilišnih , srednjoškolskih udžbenika i hrestomatija te niz kritičkih izdanja starih i novijih autora.Autor je više stotina znanstvenih radova objavljenih u Hrvatskoj i u inozemstvu, pisac je čitavog niza enciklopedijskih natuknica, te tri stotine stručnih i preko tisuću novinskih i novinarskih tekstova. Za hrvatske i strane tiskovine dao je više stotina izjava i interviewa od kojih tridesetak ima književno znanstveni karakter i većeg su obima . Bibliografija osvrta na njegova djela, kao i na društvene akcije koje je poduzimao, prelazi brojku od 1000 jedinica. Popis objavljenih knjiga 1.Dubrovački eseji i zapisi,Dubrovnik,CDDO,1975. 2.Teatar u Dubrovniku prije Marina Držića,Split,Čakavski sabor,1977. 3.Komparatističke zagonetke,Osijek,ICR,1979. 4.Vučistrah i dubrovačka tragikomedija,Split,Književni krug,1979. 5.Zašto se Euridika osvrnula,Zagreb,Znanje,1981. 6.Planeta Držić.Marin Držić i rukopis vlasti.Zagreb, CKD,1984.(Drugo izdanje 1996) 7.-8.Hrvatska drama do Narodnog preporoda.I-II,Split,Logos, 1984.(S Josipom Liscem) 9.Dubrovnik iznova.Zagreb,Sveučilišna naklada Liber, 1987.(Drugo izdanje 1989.) 10.Dubrovnik Revisited.Sveučilišna naklada Liber, 1987.(Drugo izdanje 1993) 11.Dva tisućljeća pisane riječi u Hrvatskoj.Zagreb, Sveučilišna naklada Liber,1987.(S Radoslavom Katičićem) 12.Two Thousand Years of Writing in Croatia,Sveučilišna naklada Liber,1987. i drugo izdanje 1988.(S Radoslavom Katičićem) 13.Kad su đavli voljeli hrvatski.Zagreb,Sveučilišna naklada Liber,1988. 14.Gundulićev san.Zagreb,Muzejski prostor,1989. 15.Marin Držić,Urotnička pisma.Zagreb,Sveučilišna naklada Liber,1989.(Drugo izdanje 1993.) 16. Zweitausend Jahre schriftlicher Kultur in Kroatien, Zagreb, Muzejski prostor,1990. (S Radoslavom Katičićem) 17.Due milla anni di cultura scritta in Croazia, Milano,Hefti edizioni ,1991. (S Radoslavom Katičićem) 18.Hrvatski pluskvamperfekt,Zagreb,Mladost,1991. 19.Ivan Gundulić,Osman,Zagreb,Matica hrvatska,1991.(S Antunom Paveškovićem) 20.Dubrovnik,Zagreb,Društvo hrvatskih književnika, 1991 (francuski jezik) 21.Stara književnost Boke,Zagreb,Slon,1993.(S Ivom Bancem i Brankom Sbutegom) 22.Hrvatska književnost do Narodnog preporoda.Zagreb, Školska knjiga,1993 i kasnija tri izdanja (S Mihovilom Kombolom) 23.Figure straha.Zagreb,Durieux,1994. 24.-27.Dubrovnik.Split,Croil,1995.(hrvatski,engleski dva izdanja,njemački,talijanski) 28.Povijest hrvatske književnosti,I.Od početaka do Krbavske bitke 1493. Zagreb,Antibarbarus,1996. 29.Stara bokeljska književnost,Zagreb,Matica hrvatska, 1997. 30.Josip Torbarina.Komparatističke studije,Zagreb,Matica hrvatska, 1997. 31.Povijest hrvatske književnosti,II.Od humanističkih početaka do Kašićeve ilirske gramatike 1604, Zagreb, Antibarabarus,1997. 32.Dinko Ranjina,Pjesni razlike,Zagreb,Matica hrvatska, 1998. 33.Sabo Bobaljević,Pjesni razlike,Zagreb,Matica hrvatska, 1998. 34.Povijest hrvatske književnosti,III.Od Gundulićeva poroda od tmine do Kačićeva razgovora ugodnoga naroda slovinskoga iz 1756,Zagreb,Antibarbarus,1999. 35.Kratka povijest avanturizma,Zagreb,Matica hrvatska, 2000. 36.Dubrovnik ponovljen,Zagreb,MTV, 2001. 37.Zlatno doba.Marulić-Držić-Gundulić,Zagreb,Hrvatska sveučišna naklada,2002. 38.Povijest hrvatske književnosti.Od Baščanske ploče do danas.Zagreb, Goldenmarketing,2003. 39. Petar Kanavelić,Vučistrah,Zagreb,Matica hrvatska, 2003. 40. Juraj Baraković,Zučnopojke,Zagreb,Matica hrvatska, 2003. 41.-42. Ugovor s tijelom. I-II,(Tekstovi i antologija) Zagreb,Sysprint,2004. 43.- 46. Povijest hrvatske književnosti.I- IV, Zagreb, Slobodna Dalmacija i Marjan tisak,Split,2004. 47.Dubrovnik revisited,Zagreb,MTV,2004. 47.-49. Volite li Dubrovnik, Zagreb,VBZ,2005 (Hrvatsko, englesko i francusko izdanje) 50.Tragedije XVI. stoljeća.Zagreb,Matica hrvatska,2006. 51.Hvar.Mjesta-ljudi-sudbine. Zagreb,Matica hrvatska, 2006. 52.101 Dalmatinac i poneki Vlaj,Matica hrvatska,2007. 53. Vježbanje renesanse.Predavanja iz književnosti na Sveučilištu Yale.Algoritam, 2008. 54.Slaveni u renesansi, Matica hrvatska,Zagreb, 2009. 55. Leksikon Marina Držića.,I-II. Slobodan Prosperov Novak et alia , Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb,2009. 56. Pričaj mi o Europi, Naklada Ljevak,Zagreb 2009.57. 101 Dalmatinka, Projekt Polis, Split, 2010.58.Zločesti tekstovi, Profil, Zagreb, 2010.59.Boka Kotorska od kampanela do kampanela, AGM , Zagreb,2011.62.Knjiga o teatru, AGM, Zagreb,2014.63.Književnost ranog novovjekovlja u Boki kotorskoj.S Viktorijom Franić Tomić, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb,2014.64.Abrahamova žrtva.S Viktorijom Franić Tomić.Matica hrvatska, Zagreb,2015. 65.Split.Monografija. S Ivom Pervanom.Lilliput Planet, Zagreb,2015.66.Marin Držić,Izabrana djela,I-II, Stoljeća hrvatske književnosti, Zagreb,2011-2015.67. Zlatna knjiga bokeljskih književnika.S Viktorijom Franić Tomić,Lilliput Planet,Zagreb,2016.68. Vruja.Grad vode i vjetra. Splićanka d.o.o., Split,2016. (+ prijevod na engleski jezik i ruski jezik)69.Pisac i vlast.Poetika Marina Držića, Školska knjiga, Zagreb,2017.

Opaska: U ovaj popis uključene su samo zasebne knjige i autorove monografije , zatim zbirke znanstvenih i književnih tekstova, hrestomatije i antologije te komentirana izdanja drugih pisaca u autorovom priređenju ili s autorovim uvodima.Navode se i ponovljena izdanja ali ne kao posebne jedinice.Izdanja na drugim jezicima su navedena uvijek pod posebnim brojem .Isto je tako postupljeno i s višesveščanim knjigama. Dulje autorove rasprave koje su objavljivane u skupnim knjigama i časopisima u Hrvatskoj i nu inozemstvu nisu ovdje navođene čak kad im obim prelazi i 6 tiskarskih arka .Također nisu navođene knjige koje je autor uredio, a ima ih preko 160, niti časopisi a ima ih 5 kojima je bio glavnim urednikom. Navedenu su na kraju knjige u tisku i u pregovorima s izdavačima. Opsežna piščeva bibliografija upravo se izrađuje i u nju nece biti uključeni samo autorovi tekstovi nego i reakcije na njegove knjige i društvene akcije. Bibliografija obasiže više tisuća bibliografskih jedinica. Kompetencije Radio u državnoj upravi.Vodio međunarodne književne udruge.Organizirao na državnom nivou obljetnice kanoniziranih književnika.Organizirao svjetske kongrese u Zagrebu, Dubrovniku, Hvaru. Posjeduje bogato predavačko iskustvo na više jezika te provjerene kompetencije u nizu humanističkih disciplina a posebno u području povijesti civilizacije, književnosti, komaparativne književnosti i teatrologije, bibliotekarstva. Povijest hrvatske književnosti Komparativna povijest svjetske književnosti a posebno povijest europskih dramskih književnosti Povijest engleske i talijanske književnosti, te povijest slavenskih dramskih književnosti Povijest kazališnih prostora i teorija drame kroz stoljeća Dramaturgija i poetika primijenjene na hrvatske dramske tekstove Kulturna povijest ranog novovjekovlja Ideologije i umjetnost Turizam i umjetnost

Posjeduje značajna iskustva u organizaciji i animaciji kulturnih događanja. Rukovodio nizom kulturnih ustanova . Uredio brojne knjige i uređivao časopise Most-The Bridge, Vijenac, Lettre internationale, Cicero. Organizirao i radio na nizu izložaba kao što su Pisana riječ u Hrvatskoj, Gundulićev san , La nave và , Biljezi identiteta. Vodio više strukovnih udruga. U dva navrata bio predsjednik Vijeća i direktor Dubrovačkih ljetnih igara. Bio dramaturg u više kazališnih projekata Za vrijeme rata u drugoj polovici 1991. u Dubrovniku bio Vladin opunomoćenik. U državnoj administraciji vodio oblast kulture i kulturne politike pa je bio dvije godine zamjenik Ministra kulture, prosvjete i športa. Bavio se strategijom kulturne politike.