Sol Invictus

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Religija starog Rima

Bakhantski ritual, iz Vile misterija

Glavne doktrine

Politeizam & numen
Mitologija
Imperijalni kult • Festivali

Običaji

Hramovi • Pogrebi
Nuđenje žrtava • Žrtvovanje životinja

Apolon • Cerera • Dijana • Juno
Jupiter • Mars • Merkur • Minerva
Neptun • Venera • Vesta • Vulkan

Ostala važna božanstva

Divus Augustus • Divus Julius • Fortuna
Lari • Kvirin • Pluton • Sol Invictus

Manja božanstva

Adranus • Averrunci • Averruncus
Belona • Bona Dea • Bromius
Caelus • Kastor i Poluks • Clitunno
Kupidon • Dis Pater • Faun • Glikon
Inuus • Luperkus

Tekstovi

Sibilske knjige • Sibilska proročanstva
Eneida • Metamorfoze
Zlatni magarac

V. također

Opadanje i progoni
Nova Roma
Grčki politeizam

Sol Invictus [soːl inˈwiktus] (lat.: nepobjedivo sunce), bog sunca državne religije Rimskog Carstva čiji je kult uspostavio car Aurelijan 274. godine i koji je zbog svoje važnosti nastavio zasjenjivati ostale istočne kultove. [1] Nazivom "Sol Invictus" su se nazivali i brojni drugi bogovi sunca prije i za vrijeme ovog razdoblja. Naziv "Sol Invictus" se pojavljuje na kovanicama Rimskog Carstva još od Septimija Severa. [2] Konstantinov novac kao i zlatni medaljon iz doba njegove vladavine prikazuje carevu bistu iz profila postavljenu uz Nepobjedivo Sunce i natpis INVICTUS CONSTANTINUS [3] Iako je sredinom 2. stoljeća postojalo mnogo istočnih kultova unutar rimskih legija, jedino je Sol Invictus bio službeno prihvaćen i namijenjen vojsci. [4] Ovaj bog se često poistovjećuje s Mitrom, glavnim bogom široko rasprostranjene grčko-rimske misterijske religije mitraizma. [5] Dan u koji se slavio bog Sunca, bio on Sol Invictus ili Mitra, bila je nedjelja, dies Solis (lat. "dan sunca").

Vidi još[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Allan S. Hoey, "Official Policy towards Oriental Cults in the Roman Army" Transactions and Proceedings of the American Philological Association, 70, (1939:456-481) p 479f.
  2. Hoey 1939:470, 479f i bilješke.
  3. Ilustracija kovanice iz Jocelyn M.C. Toynbee, Roman Medallions (1944., ponovno izdano 1987.)
  4. Hoey 1939:456.
  5. prof. Gilbert Murray, Oxford University: History of Christianity in the Light of Modern Knowledge, str. 73-74.

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]