ULK BiH

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Logotip ULK BiH

Udruženje Linux Korisnika Bosne i Hercegovine (skraćeno ULK BiH ili LUGBiH (engleski: Linux User Group)) je nevladina organizacija sa ciljem promoviranja open source i free software proizvoda u BiH. Osnovano je 1998. godine, a pravno registrovano u Ministarstvu pravde FBiH u Sarajevu, 30. jula 2001. godine. Udruženje djeluje na teritoriji Bosne i Hercegovine. Prava i obaveze ovog udruženja regulisane su statutom. ULK se bavi razvojem, promoviranjem, lokalizacijom (prevođenjem), Linux operativnog/sistemskog i aplikativnog softvera kao i razvojem programskih aplikacija, te pisanjem potrebne dokumentacije s pravom slobodnog umnožavanja, uključujući i umnožavanje izvornog koda aplikacije i promoviranje njihove primjene. Upravljanjem računarskim resursima kojih je vlasnik, poduzimanjem mjera i stvaranje uvjeta za unapređivanje stručnog rada, popularizacijom tehničke kulture iz oblasti informatike, organizovanjem seminara, kurseva i takmičenja na tu temu, saradnjom sa drugim sličnim oranizacijama u zemlji i inostranstvu u skladu sa zakonom. Svojim radom, ULK aktivno učestvuje u razvoju Open Source zajednice. Zapisnik sa osnivačke skupštine

Članovi Udruženja[uredi | uredi izvor]

Veći broj članova ovog Udruženja su studenti univerziteta širom BiH, na završnim godinama studija, odnosno budući visokokvalifikovani kadar iz oblasti informacionih, društvenih, političkih i drugih nauka. Članovi ovog udruženja su također i mlađa populacija, zbog koje dobrim dijelom ovo udruženje postoji. Predsjednik Udruženja je Alen Šarkinović, a potpredsjednik Bakir Helić.

Historija[uredi | uredi izvor]

Udruženje Linux korisnika pokrenuto je 1998. godine u formi web stranice. Ove godine nastali su i prvi howto (kako-da) dokumenti. Članovi ULK sarađivali su preko emaila, web stranice i news grupa. Sredinom 1999. godine stranica dobija domenu linux.ba. Uslijed nesporazuma sa vlasnikom domene, ULK je početkom 2001. primorano da pređe na adresu lugbih.org Arhivirano 1. 2. 2006. na Wayback Machine koja i danas služi kao backup domena. Nakon niza peripetija, 20. 6. 2001. konačno je održana Osnivačka skupština nakon čega je ULK zvanično registrovano kao "Udruženje građana Udruženje Linux korisnika" kod Ministarstva pravde FBiH (obzirom da tada nije bilo moguće registrovati udruženje na nivou BiH). Prisutno je bilo 30 osnivača, za predsjednicu jednoglasno je izabrana Amila Akagić, za potpredsjednika Safir Šećerović, a sekretara Nermin Žiga. Pogledajte slike sa osnivačke skupštine U decembru 2001. ULK konačno dobija svoju sadašnju adresu: linux.org.ba. Ova domena je najprije bila donacija UTICa, da bi sa istekom 2004. godine, nakon nerealnih zahtjeva UTICa, odlučeno da se preuzme plaćanje domene. Udruženje se tokom ljeta 2002. sastajalo u prostorima Youth House centra na Čengić Vili. Tokom 2001. i 2002. pokrenuti su brojni projekti lokalizacije, kreirana je web stranica koja je kasnije dobila više nagrada INFO magazina, a forum i mailing liste su dobili na popularnosti. 15.-18. oktobra 2002. ULK ostvaruje zapaženo učešće na sajmu informatike "INFO". Prisustvo je omogućio Sajam Skenderija svojom velikodušnom donacijom izlagačkog prostora.

Uoči samog sajma ostvaren je prvi kontakt sa Centrom studentske inicijative Ilidža. Ova saradnja će kasnije biti izuzetno korisna za oba udruženja. CSI je obezbijedio računare za sajam, a kasnije su u njihovom prostoru na Ilidži održavani sastanci, druženja, kursevi, seminari. Tada je uveden "institut" sastanka četvrtkom popodne, koji se uz određene pauze tokom 2004. održao do danas.

Uoči nove 2003. godine odlučena je realizacija jedne nevjerovatne ideje - prevodilački maraton. U saradnji sa Elektrotehničkim fakultetom Sarajevo, članovi ULK su se okupili u jednoj od računarskih laboratorija i pokušali tokom dva dana prevesti što veću količinu Linux softvera na bosanski jezik. Ideja je bila toliko uspješna da je do danas (juni 2006.) organizovano još šest maratona. (Slike sa Sedmog maratona 12. 2. 2006.)

Pokrenuta je i inicijativa za Linux kurseve u Sarajevu. Jedna prostorija u CSIju je opremljena Linux računarima, te su održane tri grupe polaznika. Napravljen je originalni program kursa i materijal koji se bez prekida razvija do danas. Početkom 2003. nastao je logo ULKa i štampane su prve (prilično nekvalitetne) članske kartice. Tokom ljeta 2003. Udruženje je organizovalo izuzetno zapažen seminar o računarskoj sigurnosti čiji je predavač bio Tarik Rahmanović. Održana je i Izborna skupština na kojoj su članovi jednoglasno podržali rad rukovodstva, predsjednici je povjeren još jedan mandat, za potpredsjednika je izabran Vedran Ljubović a za sekretara Alen Šarkinović.

Uprkos sjajnim uslovima u CSI i rezultatima koji su uslijedili, nepovoljna lokacija je krajem 2003. počela da pokazuje svoje nedostatke: posjećenost sastanaka i kurseva pala je drastično. Udruženje se do daljnjeg sastaje po gradskim lokalima. Tokom ljeta 2004. sastanci su se održavali u prostorijama Udruženja mladih trezvenjaka BiH.

U aprilu 2004. pokrenut je projekat naručivanja CDova putem Interneta. Nažalost za ovakav projekat ULK izgleda nije bio spreman, jer je uz mnogobrojne probleme usluga proradila kako treba tek početkom 2005.

2003. je nastala još jedna ideja čije vrijeme još nije bilo došlo: Bosanskohercegovačka Linux distribucija (BHLD). Prva verzija BHLDa (1.0) ugledala je svjetlost dana tek 6. jula 2004, ali je bila pravi hit. Promocija BHLDa bila je vjerovatno jedan od najposjećenijih IT događaja u BiH, a privukla je i pažnju medija. U maju 2004. ULK u saradnji sa udruženjem informatičara BHITS uputilo je otvoreno pismo Vijeću ministara - Povodom legalizacije softvera. Pismo je naišlo na nevjerovatan odjek u medijima, a kao posljedica članovi ULK su učestvovali i na jednoj od sesija Kruga 99.

Prvih dana septembra 2004. ULK je kontaktiralo udruženja Nansen Dialogue Centre Sarajevo koje je ponudilo još bolje uvjete rada. Saradnja sa NDCom se od tog dana produbljuje te se danas može reći da se ULK u pravom smislu te riječi udomio.

U oktobru 2004. kursevi Linuxa se nakon skoro jednogodišnjeg prekida nastavljaju u saradnji sa sarajevskom firmom ProFuturo. Taj period donosi prijeko potrebno iskustvo bez kojeg sadašnji kursevi svakako ne bi bili ovako uspješni.

13. oktobra 2004. u organizaciji Agencije za državnu službu BiH održana je konferencija pod nazivom "eGovernment: Open Source i vlasnički software" na kojoj su učestvovali i predstavnici ULK. U istom periodu podružnica u Zenici organizovala je 1. Zenica Linux seminar koji se od tada održava redovno, svake godine.

U januaru 2005. ULK je konačno trajno riješio pitanje svog online prisustva, nabavkom vlastitog servera za koji je ISP Europronet donirao kolokaciju. U proljeće 2005. Udruženje je preregistrovano u skladu sa izmjenama zakona.

6.-9. septembra 2005. održan je još jedan sajam "INFO" na kojem je učestvovao i ULK. Na žalost, sam sajam je bio sveopšte razočarenje, ali je prezentacija ULKa bila na nivou i u skladu sa mogućnostima. Prisustvo ULKa pomogli su CCED, Europronet, Team Consulting i Sladis, a glavni rezultat sajma bilo je 9 novih članova ULKa, te masa promotivnog materijala koji je kasnije dobro došao. Pored ovoga, ULK je učestvovao i na seminaru ICAT 3. oktobra kad je organizovan okrugli sto na temu slobodnog softvera.

Već tokom 2005. postalo je očigledno jedno zasićenje među ljudima koji su bili pokretači aktivnosti ULKa. U pokušaju da se u Udruženje uvedu svježe snage, na redovnoj skupštini 8. 10. 2005 predloženo je i izabrano novo rukovodstvo, na čijem je čelu predsjednik Alen Šarkinović, potpredsjednik Bakir Helić, dužnost sekretara preuzeo je Adis Nezirović.

Krajem godine je pokrenut projekat Školarci. Kursevi su preseljeni na ETF gdje su konačno dostigli potreban kvalitet i ozbiljnost, održan je još jedan Zenica Linux seminar, još jedan prevodilački maraton, a vrhunac godine svakako predstavlja B.I.G. Party (17.12.2005) (Burn/Install/Game Party) - vjerovatno najveći i najozbiljniji događaj koji je Udruženje ikada organizovalo. Organizovanje B.I.G. Party-ja je u cijelosti omogućila firma Disti. U 2006. godini pokrenuti su tematski sastanci, odnosno prezentacije interesantnih tema od članova ULKa. Tako su 23. 2. Sanel Zukan i Srđan Marinović održali prezentaciju programskih jezika Python i Ruby. 11. 5. prezentovana je Firebird relaciona baza podataka, a prezentaciju je održao Fikret Hasović, jedan od vodećih developera Firebirda. Tokom proljeća 2006, zahvaljujući Amaru Prašoviću i NDCu, donirano je nekoliko solidnih računara na korištenje čime je omogućeno članovima da tokom sastanka pristupe internetu i isprobaju nešto što ih eventualno interesuje. Takođe, saradnja sa izdavačkom kućom O'Reilly omogućila je da ULK stvori respektabilnu biblioteku knjiga o Linuxu. Jedna od glavnih aktivnosti je i priprema preregistracije ULK na nivou BiH kojom će konačno biti formalno regulisan status podružnica.

Finansiranje[uredi | uredi izvor]

ULK se finansira iz:

  • članarina;
  • dobrovoljnih priloga i poklona fizičkih i pravnih lica
  • sredstava dodijeljenih iz budžeta;
  • prihoda od kamata, dividendi, dobiti od kapitala, zakupnina, honorara i sličnih izvora pasivnih prihoda;
  • prihoda stečenih obavljanjem privredne djelatnosti;
  • drugih prihoda stečenih u skladu sa Zakonom i statutom.

Sastanci[uredi | uredi izvor]

Članovi ULK-a privremeno se sastaju u prostorijama Nansen Dialog Centra[mrtav link] (NDC). Prostorije se nalaze u ulici Hadžidamjanova 1, na Baščaršiji. Zgrada se nalazi na uglu ulica Hadžidamjanova i Mula Mustafe Bašeskije i paralelna je ulicom Logavina. Preko puta zgrade u kojoj je smješten Centar, nalazi se gradilište Gazi Husref-begove biblioteke. Sastanci se održavaju svakog četvrtka u 17:00. Ako želite prisustvovati sastanku, slobodno se javite.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]