Wojciech Jaruzelski

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Wojciech Jaruzelski
Wojciech Jaruzelski

Mandat
31. prosinca 1989. – 22. prosinca 1990.
Premijer(i) Tadeusz Mazowiecki
Prethodnik bio predsjednik NRP
Nasljednik Lech Wałęsa

Mandat
19. srpnja 1989. – 31. prosinca 1989.
Premijer Mieczysław Rakowski, Czesław Kiszczak, Tadeusz Mazowiecki
Prethodnik  Državno vijeće Poljske
Nasljednik postao predsjednik RP

Mandat
6. studenog 1985. – 19. srpnja 1989.
Premijer Zbigniew Messner, Mieczysław Rakowski
Prethodnik  Henryk Jabłoński
Nasljednik postao predsjednik

Mandat
11. veljače 1981. – 6. studenog 1985.
Predsjednik Henryk Jabłoński (predsjednik Državnog vijeća)
Prethodnik  Józef Pińkowski
Nasljednik Zbigniew Messner

Mandat
18. listopada 1981. – 29. srpnja 1989.
Prethodnik  Stanisław Kania
Nasljednik Mieczysław Rakowski

Rođenje 6. srpnja 1923.
Poljska Kurów, Poljska
Smrt 25. svibanj 2014.
Poljska Varšava, Poljska
Supružnik Barbara Jaruzelska
Zanimanje general

Wojciech Witold Jaruzelski (Kurów, 6. srpnja 1923.Varšava, 25. svibanj 2014) bio je general i poljski komunistički vođa, odgovoran za zabranu i pokušaje slamanja djelovanja sindikata Solidarnost. Posljednji je predsjednik Narodne Republike Poljske i prvi predsjednik demokratske Poljske.

Jaruzelski, koji se rodio u aristokratskoj obitelji, odrastao je na obiteljskom imanju blizu mjesta Bialystok. Kasnije je pohađao katolički internat. Nakon što je potpisan pakt Ribbentrop-Molotov, s obitelji je pobjegao u Litvu gdje mu je umro otac. U Drugom svjetskom ratu sudjelovao je u zauzimanju Berlina.

U poljskoj je vojsci bio od 1945. do 1991., tj. tijekom cijelog Hladnog rata. Godine 1972. susreo se s kubanskim vođom Fidelom Castrom.

Jaruzelski je 2005. primio komemoracijski orden od Vladimira Putina povodom 60. obljetnice pobjede nad Trećim Reichom, što je kritizirao češki predsjednik Václav Klaus zbog uloge Jaruzelskog u invaziji poljske vojske u okviru tadašnjeg Varšavskog pakta na Čehoslovačku 1968. godine. Jaruzelski se potom ispričao češkom narodu.[1]

Izvori[uredi | uredi kod]