Juval Noa Harari

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Yuval Noah Harari)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Juval Noa Harari
Rođenje 24. 2. 1976.
Kirjat Ata
Polje istorija, antropologija
Institucija Odeljenje za istoriju Hebrejskog univerziteta u Izraelu
Alma mater Univerzitet u Oksfordu
Yuval Harari (2017)

Juval Noa Harari (hebr. יובל נח הררי; Hajfa, 24. februar 1976) jeste izraelski intelektualac, istoričar i profesor istorije na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu. Autor je naučno-popularnih bestselera Sapijens: Kratka istorija čovečanstva,[1][2] Homo deus: Kratka istorija sutrašnjice,[3] i 21 lekcija za 21. vek.[4]

Harari piše o kognitivnoj revoluciji, koja se dogodila pre oko 70.000 godina kada je Homo sapiens istisnuo Neandertalca i ostale vrste roda Homo, razvivši jezik i izgrađeno društvo uz pomoć poljoprivredne revolucije i naučne metode, zbog kojih je čoveku skoro uspelo da dominira nad prirodom. Njegove knjige takođe proučavaju moguće posledice futurističkog biotehnološkog sveta u kom inteligentne biološke organizme nadmašuje njihova sopstvena tvorevina; rekao je da će homosapijens kakvog poznajemo za stotinak godina nestati.[5]

Biografija[uredi | uredi kod]

Juval Noa Harari rođen je i odrastao u Kirjat Ati, u Izraelu, 24. februara 1976. godine. Jedno je od troje dece Šloma i Pnine Harari. Njegova je porodica bila sekularna jevrejska porodica istočnoevropskog i libanskog porekla. Kada je imao tri godine, Harari je sam sebe naučio da čita. Sa 8 godina je postao đak Edukativnog centra ”Leo Bek” u Hajfi, u odeljenju za intelektualno nadarenu decu. Odložio je služenje vojnog roka u Izraelskim odbrambenim snagama da bi upisao studije u okviru Atuda programa, ali je nakon studija potpuno oslobođen vojne obaveze zbog zdravstvenih problema[6]. Sa 17 godina je upisao istoriju i međunarodne odnose na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu.

Harari je homoseksualac[7] i 2002. godine je upoznao svog supruga Icika Jahava, za koga kaže da je njegov ”internet svih stvari”.[8][9] Jahav je takođe Hararijev lični menadžer.[10] Venčali su se na civilnoj ceremoniji u Torontu, u Kanadi.

Harari tvrdi da mu je Vipasana meditacija, kojom je počeo da se bavi tokom studija na Oksfordu 2000. godine,[11] promenila život.[8] Meditira dva sata dnevno (po sat vremena pre početka i nakon završetka radnog dana[12]), svake godine ode na tridesetodnevni ”ritrit” u tišini bez knjiga ili društvenih mreža,[13] a takođe je i pomoćni instruktor meditacije.[14] Homo Deus je posvetio svom učitelju Š. N. Goenki, ”koji me je s ljubavlju naučio važnim stvarima”, rekavši da ne bi ”mogao napisati ovu knjigu bez fokusa, mira i uvida stečenog kroz petnaestogodišnje iskustvo praktikovanja vipasane”.[15] Takođe, Harari smatra da je meditacija vid istraživanja.[9]

Harari je vegan, a kaže da je to rezultat njegovog istraživanja, uključujući i njegovo mišljenje da osnova mlečne industrije kida vezu između majke krave i bebe teleta. [16][17] Počev od januara 2019. godine, Harari ne koristi pametni telefon.[18]

Danas se bavi pitanjima vezanim za makro istorijska pitanja, kakav je odnos istorije i biologije, koja je suštinska razlika između Homo sapiens--a i drugih životinja, etička pitanja vezana za tehnologiju 21. veka.[19] Njegove knjige su prodate u preko 23 miliona primeraka i prevedene su na više od 60 jezika.[19] Drži predavanja širom sveta na kojima predstavlja teme iz svojih knjiga i članaka. Interesantno je da su njegova predavanja potpuno otvorena i svako može da mu prisustvuje. Redovno objavljuje u časopisima Gardijan, Tajms, Vol strit džurnal.[19][20]

Predavač je na Odeljenju za istoriju Hebrejskog univerziteta u Izraelu.

Živi u predgrađu Tel Aviva.[21]

Obrazovanje[uredi | uredi kod]

Prvobitno je specijalizirao srednjovekovnu i vojnu istoriju na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu od 1993. do 1998. godine. Doktorirao je na Univerzitetu u Oksfordu 2002. godine, pod mentorstvom Stivena J. Gana. 2003. godine upisao je postdiplomske studije istorije kao stipendista fondacije Jad Hanadiv.[22] Tokom studija na Oksfordu prvi put se susreo sa delom Džareda Dajmonda, za koga kaže da je uticao na njegovo stvaralaštvo. Na jednom događaju u Institutu ”Bergruen”, Harari je rekao da ga je Dajmondovo delo Puške, mikrobi i čelik na neki način prosvetlilo. ”Shvatio sam da bih ja zapravo mogao da pišem takve knjige”.[23][6]

Izabrana bibliografija[uredi | uredi kod]

Knjige[uredi | uredi kod]

Članci[uredi | uredi kod]

  • The Military Role of the Frankish Turcopoles – a Reassessment, Mediterranean Historical Review 12 (1) (June 1997), pp. 75–116.
  • The Concept of ‘Decisive Battles’ in World History, The Journal of World History 18 (3) (2007), 251–266
  • Combat Flow: Military, Political and Ethical Dimensions of Subjective Well-Being in War, Review of General Psychology (September 2008)
  • Why Technology Favors Tyranny, The Atlantic (October 2018).

Nagrade[uredi | uredi kod]

Dobitnik je mnogih međunarodnih nagrada.[19]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. „Sapijens: Kratka istorija čovečanstva”. Laguna. 
  2. „Yuval Noah Harari: ‘Homo sapiens as we know them will disappear in a century or so’”. The Guardian. Pristupljeno 29. 3. 2020. 
  3. „Homo deus: Kratka istorija sutrašnjice - Juval Noa Harari | Laguna” (sr). www.laguna.rs. Pristupljeno 2020-12-06. 
  4. „21 lekcija za 21. vek - Juval Noa Harari | Laguna” (sr). www.laguna.rs. Pristupljeno 2020-12-06. 
  5. „Yuval Noah Harari: ‘Homo sapiens as we know them will disappear in a century or so’” (en). the Guardian. 2017-03-19. Pristupljeno 2020-12-06. 
  6. 6,0 6,1 Parker, Ian. „Yuval Noah Harari’s History of Everyone, Ever” (en-us). The New Yorker. Pristupljeno 2020-12-07. 
  7. „Yuval Noah Harari: ‘Homo sapiens as we know them will disappear in a century or so’” (en). the Guardian. 2017-03-19. Pristupljeno 2020-12-07. 
  8. 8,0 8,1 „Yuval Noah Harari: ‘We are acquiring powers thought to be divine’” (en). the Guardian. 2016-08-27. Pristupljeno 2020-12-07. 
  9. 9,0 9,1 „Fast talk / The road to happiness” (en). Haaretz.com. Pristupljeno 2020-12-07. 
  10. Error: no |title= specified when using {{Cite web}}”. www.makorrishon.co.il. Pristupljeno 2020-12-07. 
  11. Klein, Ezra (2017-02-28). „Yuval Harari, author of Sapiens, on how meditation made him a better historian” (en). Vox. Pristupljeno 2020-12-07. 
  12. „How Humankind Could Become Totally Useless”. Time. Pristupljeno 2020-12-07. 
  13. „‘Nobody is in control’ | The Australian”. web.archive.org. 2016-11-10. Arhivirano iz originala na datum 2016-11-10. Pristupljeno 2020-12-07. 
  14. „The messenger of inner peace: Satya Narayan Goenka-Part 2 | Vipassana Research Institute”. www.vridhamma.org. Pristupljeno 2020-12-07. 
  15. Homo Deus: Kratka istorija sutrašnjice. str. 426, Posvete i zahvalnice. 
  16. „Yuval Noah Harari: The age of the cyborg has begun – and the consequences cannot be known” (en). the Guardian. 2015-07-05. Pristupljeno 2020-12-07. 
  17. (en) Interview With Yuval Noah Harari: Masters in Business (Audio), arhivirano iz originala na datum 30. 03. 2017, pristupljeno 2020-12-07 
  18. „Making Sense Podcast #68 — Reality and the Imagination” (en-US). Sam Harris. Arhivirano iz originala na datum 2019-04-02. Pristupljeno 2020-12-07. 
  19. 19,0 19,1 19,2 19,3 „Yuval Noah Harari”. Zvaničan veb sajt. Pristupljeno 29. 3. 2020. 
  20. „Juval Noa Harari”. Laguna. Pristupljeno 29. 3. 2020. 
  21. „#477: Yuval Noah Harari on The Story of Sapiens, Forging the Skill of Awareness, and The Power of Disguised Books - The Tim Ferriss Show” (en). Spotify. Pristupljeno 2020-12-07. 
  22. „Curriculum Vitae”. pluto.huji.ac.il. Pristupljeno 2020-12-07. 
  23. „Historian Yuval Harari on the Books That Shaped Him - Activities” (en-US). Berggruen Institute. Arhivirano iz originala na datum 2020-07-24. Pristupljeno 2020-12-07. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]