1714

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ovo je članak o godini 1714.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 17. vijek18. vijek19. vijek
Decenija: 1680-e  1690-e  1700-e  – 1710-e –  1720-e  1730-e  1740-e
Godine: 1711 1712 171317141715 1716 1717
Evropa 1714.
1714. po kalendarima
Gregorijanski 1714. (MDCCXIV)
Ab urbe condita 2467.
Islamski 1125–1126.
Iranski 1092–1093.
Hebrejski 5474–5475.
Bizantski 7222–7223.
Koptski 1430–1431.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1769–1770.
Shaka Samvat 1636–1637.
Kali Yuga 4815–4816.
Kineski
Kontinualno 4350–4351.
60 godina Yang Drvo Konj
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11714.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1714 (MDCCXIV) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u četvrtak po 11 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

Događaji[uredi | uredi kod]

  • januar - Pećki patrijarh Mojsije Rajović je posetio Sarajevo - "nevoljno" je primljen[1]. Melentije Milenković je novi mitropolit dabrobosanski (do 1740/41).
    • Patrijarh je ove godine bio u srpskim naseljima oko Knina, molio je za pomoć od karlovačke mitropolije za otkup patrijaršijske zemlje koju su zauzeli Albanci.[2]
  • leto - Patrijarh Mojsije Rajović odlučio od crkve sarajevsku opštinu i mitropolita - nije dobio zahtevani novac (Pećka patrijarhija je pritisnuta od albanskih paša i begova). Odnosi popravljeni 1720, u međuvremenu su i Turci globili srpsku crkvu.
  • oktobar - Bosanski paša Numan-paša Ćuprilić u invaziji Crne Gore nanosi teške gubitke ("drugi rasip Jerusalima" po vladici Savi), vladika Danilo s izbeglicama odlazi na mletačku teritoriju[5][6][7][8]; posljednji odred branilaca se 17. listopada prebacio na mletački teritorij[9], vladika zatim odlazi u Rusiju po pomoć.
    • Numan-paša Ćuprilić sa 15.000 vojnika, hercegovački sandžakbeg Ebu Bećir-paša sa 5.000, skadarski sandžakbeg Ahmed-paša sa 8-10.000. Ubijeno je možda 2.000 Crnogoraca i zarobljeno 3.000, najviše je stradala Katunska nahija. Nešto je preseljeno na Glasinac i okolinu.[10]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

  • Gligorije je prvi poznati episkop Ariljsko-užičke eparhije (poznate i kao Valjevska).
  • Smijenjen ohridski arhiepiskop Dionisije jer je prethodniku mitom i pritiskom uzeo položaj[13].
  • U Liku i Krbavu upućen kapucin Kazimir kao poseban misionar za preveravanje "šizmatika" - neke grupe pravoslavnih su prevedene u Katoličanstvo.[14]
  • Beogradski muhafiz Halil-paša Ćosa stradao u borbi sa korumpiranim vojnim starešinama.[15]
  • Jedan primer "separacije" u Vojnoj granici: "suvišni, prekobrojni" graničari su izdvojeni i upućeni u unutrašnjost na komorske i spahijske posede.[16]
  • Henry Mill patentirao pisaću mašinu (ali bez opisa aparata).
  • Daniel Gabriel Fahrenheit definirao skalu temperature (de wiki).

Rođenja[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1714.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Istorija s. n. IV-1, 474
  2. Istorija s. n. IV-1, 537
  3. Istorija s. n., 28
  4. Dr Goran Komar, Kuti, selo u Boki Kotorskoj, rastko.rs
  5. Vladimir Ćorović, Oslobođenje Crne Gore, rastko.rs
  6. Crna Gora od kraja XV veka do 1914. godine, rastko.rs
  7. Sveti Petar Cetinjski - Kratka istorija Crne Gore, rastko.rs
  8. Vuk Karadžić, Crna Gora i Crnogorci, rastko.rs
  9. Historija n. J., 1256
  10. Istorija s. n. IV-1, 432-3
  11. Historija n. J., 831
  12. Istorija s. n. IV-1, 35
  13. Historija n. J., 1303
  14. Istorija s. n. IV-1, 184
  15. Istorija s. n. IV-1, 13
  16. Istorija s. n. IV-1, 60
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga prvi tom, SKZ Beograd 1986

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]