Elektron

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Elektron

Elektron (također nazvan negatron) subatomska je čestica (sastavni dio atoma). Predstavlja se notacijom e. Osim elektrona, u atomu su protoni i neutroni. Elektron je negativno naelektrisan elementarnim nabojem, koji iznosi 1,6 × 10−19 C, s masom približno 9,11 × 10−31 kg (0,51 MeV/c2), koja je 1/1800 dio mase protona.

Elektron spada u klasu subatomskih čestica nazvanih leptoni, za koje vjerujemo da su fundamentalne čestice (tj. da nemaju manje sastavne dijelove). Elektron ima spin ±1/2, što znači da je fermion, tj. podliježe Fermi–Diracovoj statistici. U kvantnoj mehanici elektron se opisuje Diracovom jednačinom. U Standardnom modelu u formi je dubleta u SU(2), zajedno s elektronskim neutrinom, s kojim ima slabu interakciju. Elektron ima dva masivnija partnera istog naelektrisanja, različitih masa: mion i tau.

Vjerovatan broj elektrona u svemiru jest onaj sa 130 nula u nizu. Neki teoretičari smatraju da je elektron vrlo sličan maloj crnoj rupi.

Historija[uredi | uredi izvor]

George Johnstone Stoney odredio je elektron jedinicom naboja u elektrohemiji, ali je Joseph John Thomson prvi shvatio da je riječ o elementarnoj čestici. Thomson je otkrio elektron 1897. u Laboratoriji "Cavendish" pri Univerzitetu u Cambridgeu, kratko studirajući katodne zrake.[1] Pod utjecajem radova Maxwella i otkrića X-zraka zaključio je da katodni zraci sadrže negativno naelektrisane čestice, koje je nazvao korpuskule.

Elektricitet[uredi | uredi izvor]

Usmjereno kretanje elektrona koji su oslobođeni utjecaja atomskog jezgra nazivamo električnom strujom. Električni naboj direktno mjerimo elektrometrom. Električnu struju mjerimo galvanometrom.

Neutralan atom ima jednaku količinu pozitivnog i negativnog naboja, tj. broj protona u jezgri jednak je broju elektrona u omotaču. Za tijelo s viškom elektrona kažemo da je negativno naelektrisano, dok za tijelo s manjkom elektrona kažemo da je pozitivno naelektrisano.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Thomson, J. J. (1906). "Nobel Lecture: Carriers of Negative Electricity" (PDF). Nobelova fondacija. Arhivirano s originala (PDF), 10. 10. 2008. Pristupljeno 20. 2. 2019.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]