Krvna plazma

Krvna plazma, pored krvnih ćelija, sačinjava krv. To je bezbojna, odnosno žućkasta tečnost.

Krvna plazma je u stvari vodeni rastvor nekih organskih i neorganskih materija.^[1] Sastoji se od 90% vode, dok od neorganskih materija dominira natrijum-hlorid (NaCl) sa oko 0,8%, koji i daje slankast ukus krvi. Također sadrži vrlo male količine kalcijeve i magnezijeve soli, male količine šećera (oko 0,1%), neke masne materije, hormone, kisik i ugljik-dioksid.^[2] U krvnoj plazmi se nalaze sve materije resorbovane iz sistema za varenje. Također, 7-9% krvne plazme čine krvne bjelančevine, koje same krvne ćelije stvaraju: albumini, globulini i fibrinogen. Albumini su rastvorivi u vodi i daju viskoznost krvi, imunoglobulini (ili samo globulini) su također rastvorivi u vodi, a stvaraju antitijela u borbi protiv bolesti, dok fibrinogen služi da se pri povredi pretvori u fibrinsku mrežu, nerastvorljivu u vodi.^[3]

Volumen

Volumen krvne plazme može se povećati ili smanjiti prelaskom tečnosti u ili izvan krvnih sudova kada dođe do promjena u Starlingovim silama kroz kapilarne zidove. Na primjer, kada krvni pritisak padne usljed cirkulatornog šoka, Starlingove sile potiskuju tečnost u intersticijum, što dovodi do tzv. "trećeg prostora".^[4]

Dugotrajno stajanje u mjestu uzrokuje porast transkapilarnog hidrostatističkog pritiska. Kao rezultat toga, otprilike 12% volumena krvne plazme prelazi u ekstravaskularni prostor. Ovaj pomak plazme dovodi do povećanja hematokrita, ukupnih proteina u serumu, viskoznosti krvi, i zbog povećane koncentracije faktora koagulacije, uzrokuje ortostatsku hiperkoagulabilnost.^[5]

Reference

^ Dennis O'Neil (1999). "Blood Components". Palomar College. Arhivirano s originala, June 5, 2013.
^ Tuskegee University (May 29, 2013). "Chapter 9 Blood". tuskegee.edu. Arhivirano s originala, December 28, 2013.
^ Mathew, Joscilin; Sankar, Parvathy; varacallo, Matthew (2024). "Physiology, blood plasma". Europe PMC. PMID 30285399. Pristupljeno January 23, 2024.
^ Dargent, Auguste; Dumargne, Hugo; Labruyère, Marie; Brezillon, Stéphane; Brassart-Pasco, Sylvie; Blot, Mathieu; Charles, Pierre-Emmanuel; Fournel, Isabelle; Quenot, Jean-Pierre (2023-10-10). "Role of the interstitium during septic shock: a key to the understanding of fluid dynamics?". Journal of Intensive Care (jezik: engleski). 11 (1). doi:10.1186/s40560-023-00694-z. ISSN 2052-0492. PMC 10565984 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID 37817235 Provjerite vrijednost parametra |pmid= (pomoć).
^ Masoud, Muhannad; Sarig, Galit; Brenner, Benjamin; Jacob, Giris (2008). "Orthostatic Hypercoagulability: A Novel Physiological Mechanism to Activate the Coagulation System". Hypertension (jezik: engleski). 51 (6): 1545–1551. doi:10.1161/HYPERTENSIONAHA.108.112003. ISSN 0194-911X.

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Krvna plazma

[1] Dennis O'Neil (1999). "Blood Components". Palomar College. Arhivirano s originala, June 5, 2013.

[2] Tuskegee University (May 29, 2013). "Chapter 9 Blood". tuskegee.edu. Arhivirano s originala, December 28, 2013.

[3] Mathew, Joscilin; Sankar, Parvathy; varacallo, Matthew (2024). "Physiology, blood plasma". Europe PMC. PMID 30285399. Pristupljeno January 23, 2024.

[4] Dargent, Auguste; Dumargne, Hugo; Labruyère, Marie; Brezillon, Stéphane; Brassart-Pasco, Sylvie; Blot, Mathieu; Charles, Pierre-Emmanuel; Fournel, Isabelle; Quenot, Jean-Pierre (2023-10-10). "Role of the interstitium during septic shock: a key to the understanding of fluid dynamics?". Journal of Intensive Care (jezik: engleski). 11 (1). doi:10.1186/s40560-023-00694-z. ISSN 2052-0492. PMC 10565984 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID 37817235 Provjerite vrijednost parametra |pmid= (pomoć).

[5] Masoud, Muhannad; Sarig, Galit; Brenner, Benjamin; Jacob, Giris (2008). "Orthostatic Hypercoagulability: A Novel Physiological Mechanism to Activate the Coagulation System". Hypertension (jezik: engleski). 51 (6): 1545–1551. doi:10.1161/HYPERTENSIONAHA.108.112003. ISSN 0194-911X.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]