Menkaur
Menkaur | |
---|---|
![]() | |
Vladavina | oko 29 godina (2532 – 2503. p. n. e.)[1] |
Menkaur | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Menkaur, Mikerinos, Menkeres | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
![]() | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Faraon | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Vladavina | O | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Predhodnik | Kafre (najvjerovatnije) ili Bikeris | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Nasljednik | Šepseskaf | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kraljevske titule
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Supružnik | Kamerernebty II, Reketre ? | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Djeca | Kuenre, Šepseskaf, Kentkaus I ?, Sekemre | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Otac | Kafre | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Majka | Kamerernebty I | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Rođen | g. 2550. p.n.e. | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Umro | g. 2503. p.n.e. ( u 47. godini) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sahranjen | Menkaurova Piramida | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Dinastija | Četvrta Dinastija |

Menkaur ili Menkaura (Egipatska transliteracija: mn-kꜣw-rꜥ; 2550. p. n. e. - 2503. p. n. e.) bio je faraon Četvrte dinastije Egipta tokom Starog kraljevstva. Poznat je pod svojim heleniziranim imenom Mikerinos (Starogrčki jezik: Μυκερῖνος, romanizovano: Mukerînos od Herodota), latinski kao Mycerinus i Menkheres (Μεγχέρης, Menkhérēs od Maneta). Prema Manetu, bio je prijestolonasljednik kralja Biherisa, ali prema arheološkim dokazima, gotovo sigurno je bio nasljednik kralja Kefrena. Afrikanus (od Sincelusa) navodi, kao vladare Četvrte dinastije, Sorisa, Sufisa I, Sufisa II, Menkaura, Ratoisesa, Bikerisa, Seberčeresa i Tamftisa, ovim redom.[2] Menkaur je postao poznat po svojoj grobnici, Menkaurovoj piramidi, u Gizi i svojim trijadama statua, koje su ga prikazivale uz boginju Hator i razna regionalna božanstva.
Porodica
[uredi | uredi izvor]Menkaur je bio sin Kefrena i unuk Keopsa. Kremeni nož, pronađen u Menkaurovom pogrebnom hramu, spominje kraljevu majku Kamerernebti I, što sugeriše da su Kefren i ova kraljica bili Menkaurovi roditelji. Smatra se da je Menkaur imao najmanje dvije žene.
- Kraljica Kamerernebti II je kćerka Kamerernebtija I i majka kraljevskog sina Kuenrea. Lokacija Kuenreove grobnice sugeriše da je bio sin Menkaura, što njegovu majku čini suprugom ovog kralja.[3]
- Poznato je da je kraljica Reketre bila kćerka Kefrena, te je stoga najvjerovatniji identitet njenog muža Menkaur.[3]
Za mali broj djece je potvrđeno da su Menkaurova:
- Kuenre je bio sin kraljice Kamerernebti II. Menkaura nije naslijedio princ Kuenre, njegov najstariji sin, koji je preminuo prije Menkaura, već Šepseskaf, mlađi sin ovog kralja.
- Šepseskaf je bio Menkaurov nasljednik i najvjerovatnije njegov sin.
- Sehemre je poznat po statui i moguće je da je sin Menkaura.
- Herodot spominje kćerku koja je umrla u ranoj odrasloj dobi. Položena je u ukrašenu dvoranu palače u Saisu, u šuplju drvenu zoomorfnu grobnicu u obliku krave koja kleči, obloženu zlatom, izvana prekrivenu slojem crvene dekoracije, osim područja vrata i rogova koji su bili prekriveni odgovarajućim slojevima zlata.
- Kentkaus I – vjerovatno Menkaurova kćerka
Kraljevski dvor je uključivao nekoliko Menkaurove polubraće. Njegova braća Nebemaket, Duenre, Nikaure i Iunmin su služili kao veziri tokom vladavine svog brata Menkaura. Njegov brat Sekemkare je bio mlađi od njega i postao je vezir nakon Menkaureove smrti.
Vladavina
[uredi | uredi izvor]
Dužina Menkaurove vladavine je neizvjesna. Antički historičar, Maneton, mu pripisuje vladavinu od 63 godine, ali ovo je pretjerivanje. Torinski popis kraljeva je oštećen na mjestu gdje bi trebao prikazivati puni zbir godina, ali ostaci omogućavaju rekonstrukciju "..?.. + 8 godina vladavine". Egiptolozi smatraju da je 18-godišnja vladavina trebala biti napisana, što je generalno prihvaćeno. Savremeni radnički grafit izvještava o "godini nakon 11-og prebrojavanja stoke ". Da se brojanje stoke održavalo svake druge godine (kao što je bila tradicija, barem do kralja Sneferua), Menkaur je mogao vladati 22. godine.
Godine 2013, fragment Menkaurove sfinge otkriven je u Tel Hazoru na ulazu u gradsku palaču.
Kompleksi piramida
[uredi | uredi izvor]Menkaurova piramida u Gizi zvala se Netjer-er-Menkaure, što znači "Menkaur je božanski". Ova piramida je najmanja od tri glavne piramide u Gizi. Ova piramida mjeri 103,4 m u podnožju, a 65,5 m u visinu.[4] Postoje tri sporedne piramide povezane s Menkaurovom piramidom.
Ove druge piramide se ponekad označavaju kao G-III a (Istočna sporedna piramida), G-III b (Srednja sporedna piramida) i G-III c (Zapadna sporedna piramida). U kapeli povezanoj sa G-III a piramidom pronađena je statua kraljice. Moguće je da su ove piramide bile namijenjene kraljicama Kefrena. Moguće je da je Kamerernebti II sahranjena u jednoj od piramida.
Hram u dolini
[uredi | uredi izvor]Hram u dolini bio je struktura uglavnom građena od cigle i uvećan je tokom pete ili šeste dinastije. Iz ovog hrama potječu poznate statue Menkaura s njegovom kraljicom i Menkaura s nekoliko božanstava. Djelomična lista uključuje:
- Nomska trijada, Hator-Gospodarica Sikomora koja sjedi, i Kralj i boginja Hare-noma stoje, u Bostonskom muzeju. 09.200.
- Nomska trijada, kralj, Hator-Gospodarica Sikomora i tebanski nomski bog koji stoji. (Sada u Kairu, Muzej. Ent. 40678.)
- Nomska trijada, Kralj, Hator-Gospodarica Sikomora i Šakal-nomska boginja u stojećem stavu. (Sada u Muzeju u Kairu, broj 40679.)
- Nomska trijada, Kralj, Hator-Gospodarica Sikomora i Šišmiš - fetiš, nomska boginja u stojećem stavu. (Sada u Kairu, Muzejski centar 46499.)
- Nomska trijada,Kralj, Hator, nomski bog koji stoji. (Srednji dio u Bostonskom muzeju 11.3147, glava kralja u Briselu, Muzej Roy. E. 3074.)
- Dvostruka statua, 'Kralj i žena ( Kamerernebti II ) stoje, bez natpisa. (Sada u Bostonskom muzeju, 11.1738.)
- Kralj u sjedećem položaju, u prirodnoj veličini, fragmentarno, alabaster . (Sada u Muzeju u Kairu, broj 40703.)
- Kralj sjedi, donji dio, sjedište s natpisom, alabaster . (Sada u Bostonskom muzeju 09.202)
Pogrebni hram
[uredi | uredi izvor]U njegovom pogrebnom hramu pronađeno je još statua i fragmenata statua. Zanimljiv nalaz je fragment štapa kraljice Kamerernebti I. Komad se sada nalazi u Muzeju lijepih umjetnosti u Bostonu. Kamerernebti je na fragmentu navedena titula Kraljeve majke.
Sarkofag
[uredi | uredi izvor]
Godine 1837. engleski vojni oficir Ričard Villiam Hauard Vise i inženjer Džon Šae Pering započeli su iskopavanja unutar Menkaurove piramide. U glavnoj grobnoj komori piramide pronašli su veliki kameni sarkofag dužine 244 cm (8 stopa), 91 cm (3 stope) širine i 89 cm (3 stope) visine, napravljene od bazalta. Sarkofag nije bio ispisan hijeroglifima iako je bio ukrašen u stilu fasade palate. Pored grobne komore pronađeni su drveni fragmenti kovčega s imenom Menkaura i djelomični skelet umotan u grubu tkaninu. Sarkofag je uklonjen iz piramide i poslan brodom u Britanski muzej u Londonu, ali trgovački brod Beatrice koji ga je prevozio izgubljen je nakon što je napustio luku na Malti 13. oktobra 1838. godine. Ostali materijali su poslani posebnim brodom i sada se nalaze u muzeju, a ostaci drvenog kovčega su izloženi.
Sada se smatra da je kovčeg bio zamjena napravljena tokom mnogo kasnijeg saitskog perioda, skoro dva milenijuma nakon kraljeve prvobitne sahrane. Radio-karbonsko datiranje pronađenih fragmenata kostiju smješta ih u još kasniji period, iz koptskog perioda u prvim vijekovima nove ere .
Zapisi iz kasnijih perioda
[uredi | uredi izvor]Prema Herodotu (430. godine p.n.e.), Menkaur je bio sin Kufua (grčki Keops ) i ublažio je patnje koje je očeva vladavina prouzrokovala stanovnicima drevnog Egipta. Herodot dodaje da je doživio mnogo nesreće: njegova jedina kćerka, čije je tijelo sahranjeno u drvenom biku (za kojeg Herodot tvrdi da je preživio do njegovog života), umrla je prije njega. Nakon toga, proročište u Butu predvidjelo je da će vladati još samo šest godina. Kralj je smatrao to nepravednim i poslao je nazad proročištu poruku prijekora, okrivljujući boga: zašto tako brzo mora umrijeti onaj koji je bio pobožan, dok su njegov otac i njegov tetak dugo živjeli, a oni su zatvorili hramove, ne obazirući se na bogove i uništavali ljude? Ali drugi odgovor s mjesta proricanja mu je otkrio da su njegova dobra djela sam uzrok skraćivanja njegovog života; jer je učinio ono što je bilo suprotno sudbini; Egipat je trebao biti u nevolji stotinu pedeset godina, o čemu su bila svjesna dva kralja prije njega, ali ne i Mikerin. Čuvši ovo, znao je da je njegova propast određena. Stoga je dao da se naprave mnoge svjetiljke, i palio bi ih kad padne noć i pio i veselio se; ni danju ni noću nije prestajao da se naslađuje, luta po močvarnoj zemlji i gajevima i gde god je čuo za najverovatnija mesta za uživanje. Tako je planirao da pretvaranjem noći u dan svojih šest godina pretvori u dvanaest i tako dokaže da je proročanstvo lažno.[13]
U popularnoj kulturi
[uredi | uredi izvor]- Menkaur je bio tema pjesme engleskog pjesnika iz devetnaestog stoljeća Metjua Arnolda pod nazivom "Mikerin".
- Menkaur, koristeći grčku verziju svog imena, Mencheres, glavni je lik u seriji knjiga Noćna lovkinja Žanin Frost, gdje je prikazan kao izuzetno star i moćan vampir koji živi u moderno doba. On je protagonist jedne knjige u serijalu.
Galerija slika
[uredi | uredi izvor]-
Otisak pečata s imenom kralja Menkaur LACMA M.80.202.837
-
Kolosalna statua od alabastera Menkaura u Muzeju lijepih umjetnosti u Bostonu (moguće uzurpirana statua Kefrena )
-
Statua Menkaura i kraljice Kamerernebti II u Muzeju lijepih umjetnosti u Bostonu.
-
Menkaurova piramida u Gizi.
-
Fragmentirana statua trijade Menkaura okružena boginjom Hator (lijevo) i muškim nomskim bogom (desno), Muzej lijepih umjetnosti u Bostonu.
-
Fragmentirana alabasterna statua Menkaure u Muzeju likovnih umjetnosti u Bostonu.
-
Fragmentirana alabasterna statua Menkaure u Muzeju likovnih umjetnosti u Bostonu.
-
Statua Menkaura nepoznatog porijekla, sada u Egipatskom muzeju
-
Crtež fragmenta antropoidnog kovčega s ugraviranim imenom kralja Menkaure, koji je napravio radnik na iskopavanje Ričard Vise i objavljen je 1840. godine.
-
Bazaltni cilindrični pečat faraona Menkaure, iz Egipta. Neues Museum, Berlin
-
Statua Menkaure okružena Hator i Anput, Muzej u Kairu 2023.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b Thomas Schneider (2002). Lexikon der Pharaonen. Düsseldorf: Albatros.
- ^ "LacusCurtius • Manetho: History of Egypt (And other Fragments)". Nepoznati parametar
|laguage=
zanemaren (pomoć) - ^ a b Grajetzki, Ancient Egyptian Queens: A Hieroglyphic Dictionary, Golden House Publications, London, 2005, p13-14 ISBN 978-0-9547218-9-3
- ^ Guinness Book of World Records 2012. 2011. str. 194. ISBN 978-1-904994-68-8.
- ^ "Head of King Menkaure (Mycerinus)". Museum of Fine Arts Boston. Catalog number 09.203.
- ^ Hayes, William (1978). The Scepter of Egypt: A Background for the Study of the Egyptian Antiquities in The Metropolitan Museum of Art. Vol. 1, From the Earliest Times to the End of the Middle Kingdom. New York: Metropolitan Museum of Art. str. 108. OCLC 7427345.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Menkaure i njegova kraljica, Arhivirano 4. 6. 2012. na Wayback Machine autora dr. Christophera LCE Witcombea.
- Pogledajte fotografije, videozapise, trenutni status i druge informacije o Menkaureovoj piramidi na Talking Pyramids