Pićan
Pićan | |
---|---|
Država | ![]() |
Županija | ![]() |
Načelnik | Dean Močinić |
Naselja | 10 općinskih naselja |
Površina | 50,8 km2 [1] |
Površina središta | 5,7 km2 |
Koordinate | 45°12′00″N 14°02′31″E / 45.20°N 14.042°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 1722 [2] |
– gustoća | 34 st./km2 |
Urbano | 304 |
– gustoća | 53 st./km2 |
Odredišna pošta | 52000 Pazin [3] |
Stranica | pican |
Pićan na zemljovidu Hrvatske |
Pićan (čakavski: Pićon,[4] talijanski: Pedena) je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Istarskoj županiji.
U sastavu općine je 10 naselja (stanje 2006.), to su: Grobnik, Jakomići, Krbune, Kukurini, Montovani, Orič, Pićan, Sveta Katarina, Tupljak i Zajci.
broj stanovnika | 2865 | 2961 | 3092 | 3056 | 3183 | 3399 | 3411 | 3607 | 3498 | 3351 | 2999 | 2603 | 2346 | 2133 | 1997 | 1827 | 1722 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
broj stanovnika | 2004 | 2072 | 767 | 508 | 615 | 615 | 2469 | 2660 | 457 | 403 | 385 | 311 | 296 | 316 | 315 | 281 | 304 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Pićan je bio sjedište Pićanske biskupije koja danas postoji u obliku naslovne biskupije.
Ima znakova da se jedan od smjerova puljske Slavenske ceste doticao Pićna. Na tom se području negdje spajala sa srednjovjekovnom cestom koja je iz Poreča preko Pazina dolazila u to mjesto, odakle je prelazila (ili obilazila) Učku.[5]
- Jurij Slatkonja, pićanski i bečki biskup
- Matko Brajša, hrvatski skladatelj, melograf, zborovođa
- Sebastijan Glavinić de Glamoč, senjsko-modruški biskup[6]
- Šime Kurelić, hrvatski političar i preporoditelj
- Melchiorre Corelli (Curelich), talijanski povjesničar
- Župna crkva Navještenja Blažene Djevice Marije
- Crkveni zvonik
- Bivša biskupska palača
- Kip sv. Ivana Nepomuka
- Crkvica sv. Roka
- Crkvica sv. Mihovila
U gradu Pićnu se svake godine od 2005. do 2022. održavao LegendFest, festival istarskih legendi, mitova, narodnih priča i običaja s raznim sadržajima od koncerata i kazališnih predstava na otvorenom do performansa i izložbi slika fantastične tematike i tako dalje traje dva dana.[7] Festival 2023. mijenja ime i brend u Šćorice.[8]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Istarski rječnik
- ↑ Istrapedia M. Baldini: Slavenska cesta (pristupljeno 13. ožujka 2019.)
- ↑ [1] Julije Derossi: Problematika hrvatskoglagoljskoga brevijara iz 1491.
- ↑ LegendFest Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. svibnja 2016. (Wayback Machine) O LegendFestu (pristupljeno 26. svibnja 2016.)
- ↑ Znate li što su „Šćorice“?. 22. lipnja 2023. Pristupljeno 24. svibnja 2024.