SCADA
SCADA (supervisory control and data acquisition) jeste računarski sistem za prikupljanje i obradu podataka u stvarnom vremenu. Ovi sistemi omogućavaju daljinsko praćenje i upravljanje industrijskim procesima, infrastrukturnim sistemima i drugim kompleksnim operacijama.
Historija SCADA sistema
[uredi | uredi izvor]SCADA sistemi su se prvi put pojavili 1960-ih godina kao rani oblici automatizacije u industriji. Početni sistemi koristili su relejne logičke sisteme i analogne kontrole za nadzor proizvodnih procesa. Tokom 1970-ih, s razvojem računarske tehnologije, uvedeni su digitalni nadzorni sistemi koji su omogućili efikasnije prikupljanje podataka.
Uvođenjem mikrokontrolera i distribuiranih sistema tokom 1980-ih, SCADA sistemi su postali skalabilniji i precizniji. Od 1990-ih godina, sa razvojem internetskih protokola i bežičnih komunikacija, SCADA sistemi doživljavaju značajnu ekspanziju, omogućavajući povezivanje velikog broja uređaja i senzora u realnom vremenu.
Komponente SCADA sistema
[uredi | uredi izvor]SCADA sistem se tipično sastoji od sledećih ključnih komponenti:
- Senzori, pretvornici i aktuatori – Fizički uređaji koji mjere parametre poput temperature, pritiska, protoka i prenose ih u sistem.
- RTU (eng. Remote Terminal Unit) – Daljinske terminalske jedinice koje prikupljaju podatke sa senzora i šalju ih kontrolnom centru.
- PLC (eng. Programmable Logic Controller) – Programabilni logički kontroleri koji izvršavaju automatske kontrolne funkcije.
- Komunikacijska mreža – Mreža koja povezuje RTU i PLC jedinice sa centralnom stanicom, često koristeći protokole poput Modbus, DNP3, OPC UA i Ethernet/IP.
- SCADA softver i HMI (eng. Human-Machine Interface) – Grafički interfejsi koji omogućavaju operaterima praćenje i upravljanje sistemom.
Primjena SCADA sistema
[uredi | uredi izvor]SCADA sistemi se koriste u širokom spektru industrijskih i infrastrukturnih sektora, uključujući:
- Energetiku – Nadzor električnih mreža, proizvodnje i distribucije električne energije.
- Naftu i gas – Kontrola i nadzor bušotina, rafinerija i transportnih cjevovoda.
- Vodosnabdijevanje i kanalizaciju – Upravljanje vodovodnim i kanalizacionim sistemima, uključujući praćenje kvaliteta vode i regulaciju protoka.
- Telekomunikacije – Nadzor repetitora i komunikacijskih mreža.
- Proizvodne procese – Automatizacija i optimizacija industrijskih postrojenja.
- Transport – Upravljanje željezničkim i putnim prometom, semaforima i tunelima.
Sigurnost i izazovi SCADA sistema
[uredi | uredi izvor]Sigurnost SCADA sistema postala je ključno pitanje s obzirom na sve veću povezanost sa internetom i rastuće prijetnje od sajber napada. Glavni izazovi uključuju:
- Kibernetičku sigurnost – SCADA sistemi su često meta hakerskih napada, uključujući ransomware i napade na infrastrukturu.
- Zastarjele tehnologije – Mnogi SCADA sistemi još uvijek koriste zastarjele operativne sisteme i komunikacijske protokole.
- Pouzdanost i redundansa – Održavanje neprekidnog rada sistema kroz rezervne sisteme i redundansne mreže.
Moderne SCADA implementacije sve više uključuju napredne sigurnosne mjere kao što su VPN tuneli, autentifikacija korisnika i enkripcija podataka.
Budućnost SCADA sistema
[uredi | uredi izvor]S razvojem Interneta stvari (IoT), vještačke inteligencije i računarstva u oblaku, SCADA sistemi postaju sve sofisticiraniji. Nove generacije SCADA sistema omogućavaju prediktivnu analitiku, optimizaciju rada u realnom vremenu i poboljšanu integraciju sa ERP i MES sistemima.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Stouffer, Keith (2015). Guide to Industrial Control Systems (ICS) Security (PDF). NIST.
- Boyer, Stuart A. (2010). SCADA: Supervisory Control and Data Acquisition. ISA. ISBN 978-1-936007-09-7.