Ukraine
Ukraine
Україна
![]() Bɛndɛ́lɛ ezangi |
![]() |
Mokáno mwa ekólo | Ще не вмерла України і слава, і воля |
---|---|
Loyémbo-lokúmu |
Forme de l'État | Republíki |
---|---|
Mokonzi wa ekólo | Mokonzi wa ekólo |
Nkótá ya letá | Liukrani |
Mbóka-mokonzi | Kyjiw |
Engumba monɛ́nɛ | Kyjiw |
---|---|
Superficie totale |
2 E9 km2 (Etando 603,550[1]) |
Fuseau horaire | Ngonga UTC |
|
Mito (2021) |
43,745,640 hab. (classé 48,241,000[2]) |
---|---|
Densité | 72 hab./km2 |
mosɔlɔ |
Hryvnia (UAH ) |
---|
Nsuka ya kodi | .ua |
---|---|
motángo ya foni | +378 |
Ukraine (Ukrajina) ezalí esé o Ɛ́sita ya Erópa. Baukraini balobaka liukrani (73%) mpé *russe (74.4%) tǒ lialémani (ya Lemberg). Mbóka-mokonzi Kyjiw.
Lisolo ya mboka
[kokoma | kobɔngisa mosólo]
Na ekeke ya 7-9, mabota ya Baslave ya Ɛsti bakómaki kofanda awa, mpe ndambo na bango balongwaki na teritware ya Ukraine ya mikolo na biso mpo na kokende na eteni ya wɛsti ya Rusí ya mikolo na biso. Na Moyen Âge, mabele ya mikili yango mibale ezalaki na kati ya ekólo moko, mboka-mokonzi na yango ezalaki Kyjiw. Na ekeke ya 12, Leta ya Kyjiw ebandaki kopanzana na bikonzi bikeseni.
Na ekeke ya 12, Yuri Dolgoruki, mwana ya 6 ya mokonzi ya Kyjiw Volodymyr Monomakh, azalaki na lotomo te ya kozwa kiti ya bokonzi mpe na yango abandaki kolonga mikili oyo ezalaki na nɔrdi-ɛsti. Na yango, na katikati ya ekeke ya 12, mabota ya Baslave bamimonaki na mikili ya Rusí centrale[3].

Liboso ya koya na bango, etúká ya Moscou, oyo Dolgoruky abandisaki, ezalaki na ba, oyo bazalaki pene na bato ya Finlande. Etumba ebandaki kati na bokonzi ya Vladimir-Suzdal (Rusí ya ntei) mpe bokonzi ya Kievan, na boumeli na yango ekabwanaki na ekólo ya Kievan 1169.
Nsima ya bokɔti ya Batu na 1240, mokambi ya bakonzi ya nɔrdi, Alexander Nevsky, akómaki mwana ya Batu oyo azwaki lokola mwana na ye, mpe kosangana ya Alexander na etumba na ngámbo ya Horde esalaki ete mwana na ye ya mobali ya mbula 16 Daniil akóma mokonzi ya liboso ya Moscou, mpe yango esalaki ete Rusí ya mikolo na biso ekola. Engumba mosusu ya monene ya eleko ya Moyen Âge na Rusí ya mikolo na biso ezalaki Veliki Novgorod, oyo ezalaki ntango nyonso na etumba na Moscou mpe elongamaki na yango bobele na 1478.

Ukraine mpe Biélorussie oyo ekoya, nsukansuka ekabwanaki na Rusí oyo ekoya na ekeke ya 14 mpe ekómaki na kati ya bokonzi ya Lituanie (tii na ekeke ya 18, bato yango mibale bazalaki penepene, mpe ata sikoyo maloba ya minɔkɔ ya Ukraine mpe ya Biélorussie ekokani na 84%). Na nsuka ya ekeke ya 15, Horde d’Or epanzani na bokonzi ya Crimée, Khanate ya Astrakhan mpe Kazan, mpe bokonzi ya Moscovite (Rusí), oyo ezalaki kobunda bitumba ya kobundisa oyo ezalaki kosila te, mingimingi na Grande Duché ya Lituanie. Ezalaki mbala na mbala bitumba mpo na engumba Smolensk. Bato ya Russie bautaki na mabota ya Slave ya Ɛsti mpe basalaki lokola ekólo oyo ekabwani na ntango ya Leta ya Moscovite na ekeke ya 16[4][5][6][7].
Na ba siècles ya 15-16, élite ya ba ukrainiens esalemaki - ba Cossaques Zaporizhiens, ba guerriers oyo bazalaki ko défendre ekolo na ba attaques ya ba voisins. Bato ya Russie ya mikolo na biso bayaki na mikili ya Ukraine na ekeke ya 17, mpe na boumeli ya etumba ya bato ya Ukraine mpo na kozwa lipanda mpe kotɛmɛla bitumba ya Pologne na 1648-1654 na bokambi ya Bogdan Khmelnytski, boyokani na Russie esalemaki na 1654[8].
Bato ya Ukraine bazalaki kotalelama te lokola bana-mboka mpe bazalaki mbala na mbala kotindama na mosala ya makasi na mozindo ya Russie, mpe yango ezalaki kobuka boyokani oyo esalemaki na 1654. (Bato 10 000 ya Ukraine bakufaki mpo na makambo oyo ezalaki na bopɛto te ntango bazalaki kotonga Canal Ladoga). Yango ememaki na botomboki ya Hetman Ivan Mazepa na 1708, oyo akataki boyokani na Russie mpe alingaki kozala na nse ya libateli ya Suède[9].

Na 1775, Russie ebebisaki ba Cossaques ukrainiens mpe forteresse na bango, ba Sich, oyo ememaki na bowumbu ya bato ebele ya ba Ukraine mpe politique ya Russification – kobebisama ya officielle ya monoko mpe culture ya Ukraine na Russie. Bandakisa oyo ezali polele mingi ya politiki ya ndenge wana ezali mobeko ya Ems (Эмский указ) mpe mobeko ya Ministre Pyotr Valuev (Валуевский зикрыляр), oyo epekisaki bato ya Ukraine básalela monɔkɔ ya mboka na bango[10].
Na 1914, Amperɛrɛ Nicolas II apekisaki kosala fɛti ya mbula 100 ya mbotama ya Taras Shevchenko, mokomi moko ya Ukraine oyo ayebani mingi na bokonzi ya Rusí[11].
Na ebandeli ya 1917, Révolution ya février oyo etambwisamaki na Alexander Kerenski elongolaki bokonzi ya bokonzi mpe ekómisaki Russie république, mpe epesaki bato mingi oyo bazalaki konyokwama liboso libaku ya kobunda mpo na bonsomi na bango[12] [13].
Sima ya koya na bokonzi, Lénin asakolaki bitumba ya bana mboka na Empire ya kala ya Rusí, eteni na yango ezalaki etumba ya 1917–1921 kati ya République populaire ukrainienne na Russie soviétique, oyo ememaki na bokaboli ya Ukraine kati ya Pologne na Russie (kobanda 1922 - lokola eteni ya Union soviétique)[14].
Na 1932-1933, guvɛrnema ya Union soviétique oyo ezalaki na nse ya Joseph Staline esalaki Holodomor (nzala oyo ebongisamaki na ndenge ya mayele), oyo mikili mingi na mokili mobimba endimaki ete ezali koboma bato ya Ukraine mpe ebomaki bato soki milio 10. Rusí endimi naino te ete ezali na ngambo[15].

Na 1937, NKVD (na nsima ezwaki nkombo mosusu Ministère ya makambo ya kati ya Union soviétique) masasi na bato mingi ya mayele, bato ya mimeseno mpe bato ya siansi ya Ukraine masasi, mpe bitika na bango ekundamaki na kobombana na zamba ya Bykivnyansky na Kyjiw, epai batongaki monima moko nsima ya kokwea ya Union soviétique[16].
Na bambula ya 1960–1980, gouvernement soviétique esalaki ba repressions contre ba dissidents, etindaki bango na ba prisons mpe etie bango na ba lopitalo ya psychiatrie, dissident oyo ayebani ezalaki Vasyl Stus. Na 1985-1991, Union soviétique ekweaki mpo na mbongwana ya demokrasi[17] [18].
Nsima na mandat ya misato ya Vladimir Poutine, oyo azwaki bokonzi na 2012, Rusí ebandaki kopekisa bonsomi ya koloba na ndenge ya monene mpe ebandaki kosangisa basoda pene na Ukraine mpe kosala kampanye monene ya kopesa bansango mpo na ekólo yango. Mpo na kobatela bokonzi, Viktor Yanukovych, président ya Ukraine na ntango wana, asɛngaki Putin atinda basoda na Ukraine na 2013, mpe yango esalaki ete bato básala mobulu oyo eyebani na nkombo Euromaidan.
Na mokolo ya 20 Febwali 2014, ntango Yanukovych azalaki na Kiev, Rusí ebandaki kozwa péninsule ya Crimée na sudi ya Ukraine mpe na nsima esalisaki Yanukovych akima. Na mokolo ya 12/04/2014, Russie ebandaki etumba na ɛsti ya Ukraine ntango basoda oyo batambwisamaki na Igor Girkin, mokonzi ya Service fédéral ya sécurité, babundisaki engumba Sloviansk. Le 13/04/2014 Ukraine ebandaki ATO (opération anti-terroriste) mpo na kopekisa invasion[19] [20][21][22].

Kino na 2022, Russie, na nzela ya marionnette « République populaire ya Donetsk », esalaki etumba ya kobombana na Ukraine, oyo ekomamaki na bitumba ya mobimba. Na 2022, bato mingi oyo bazalaki kotɛmɛla bitumba esalemaki na Rusí mobimba[23] [24] [25] [26].
Na Ukraine, Rusí ezali kosala mbeba minene ya bitumba, lokola kobwaka masasi na bisika oyo bato bafandaka, kobebisa mobimba bingumba lokola Mariupol, mpe konyokola basivili mpo na etɛlɛmɛlo na bango ya kopesa mabɔkɔ na Ukraine, bakisa mpe minyoko na bandako ya nse ya mabelé. Likambo ya mabe koleka oyo esalemi na ba civils na Ukraine ezali masasi oyo esalemaki na Bucha, oyo esalemaki na sanza ya misato 2022[27] [28] [29].
Na bateritware oyo bazwaki, ba Russes babandaki kobebisa ebele ya mikanda ya monɔkɔ ya Ukraine oyo eutaki na biteyelo ya kelasi, na ba musées mpe na babibliothèques oyo ekokisaki te mibeko ya propagande ya Russie, mpe basalaki ebongiseli ya bakaa ya “filtration” epai kuna bazalaki kokɔtisa basivili na bolɔkɔ mpe konyokola bango.

Lisolo ya Timofey Sergeytsev, moto ya mayele na makambo ya politiki mpe ya filozofe ya Russie “Russie esengeli kosala nini na Ukraine?” (Na Russe: Что Россия должна сделать с Украиной?) ebéngamaki na Timothy Snyder, moto ya mayele na istware "buku ya mateya ya Russe oy kuboma bato".[30] [31]”.
Tourisme
[kokoma | kobɔngisa mosólo]-
Centre historique ya makambo ya kala, Kyjiw
-
Centre historique ya makambo ya kala, Lemberg
-
Centre historique ya makambo ya kala, Kharkiv
-
Centre historique ya makambo ya kala, Kropyvnytskyi
-
Centre historique ya makambo ya kala, Odesa
-
Centre historique ya makambo ya kala, Kherson
-
Centre historique ya makambo ya kala, Mykolaiv
Référence
[kokoma | kobɔngisa mosólo]- ↑ Ukraine. The World Factbook
- ↑ Всеукраїнський перепис населення 2001
- ↑ Прибалтийско-финские народы России / Отв. ред. Е.И. Клементьев, Н.В. Шлыгина. — М.,: Наука, 2003. — С. 361. — 671 с.
- ↑ Тарас А. Е. Войны Московской Руси с Великим княжеством Литовским и Речью Посполитой в XIV—XVII вв. — М.; Минск : АСТ; Харвест, 2006. — 800
- ↑ Русско-литовские и русско-польские войны // Энциклопедический словарь Брокгауза и Ефрона : в 86 т. (82 т. и 4 доп.). — СПб., 1890—1907
- ↑ Кром М. М. Стародубская война (1534—1537). Из истории русско-литовских отношений. — М.: Рубежи XXI, 2008.
- ↑ Записки о Московіи XVI вѣка сэра Джерома Горсея. Переводъ съ англійскаго Н. А. Бѣлозерской. Съ предисловіемъ и примечаніями Н. И. Костомарова.— С.-Петербургъ: Изданіе А. С. Суворина, 1909. — 159 с.
- ↑ XIVЯК МОСКВА ЗНИЩИЛА ВОЛЮ ДРУКУ КИЄВО-ПЕЧЕРСЬКОЇ ЛАВРИ
- ↑ Об отмене стеснений малорусского печатного слова
- ↑ ВАЛУЄВСЬКИЙ ЦИРКУЛЯР
- ↑ Ювілей Т.Г. Шевченка і студентські заворушення в Києві 100 років тому
- ↑ Корніеєнко Агніешка Розстріляне відродження / Rozstrzeelane odrodzenie, Краків-Перемишль 2010 (пол.), 272 с.
- ↑ Від українізації до русифікації. Інформаційний бюлетень ЗП УГВР. — Ч. 2. — Нью-Йорк, 1970.
- ↑ Історія української літератури XX століття: у 2 кн.: 1910—1930-ті роки: Навч. посібник/ за ред. В. Г. Дончика. — Кн. 1. — К.: Либідь, 1993. — С. 21.
- ↑ Репресовані кінематографісти. Актуальна пам'ять: Статті й документи /Кінематографічні студії. Випуск п'ятий. — К.: «Кіно-Театр»; «АРТ КНИГА», 2017. — 176 с.
- ↑ Українська література XX століття: навч.-метод. посіб. для студентів 2-го курсу, які навчаються за спец. 035 — Філологія (заоч. форма) / Нар. укр. акад., каф. українознавства; упоряд. О. В. Слюніна. — Харків: Вид-во НУА, 2018. — 128 с.
- ↑ Каганов Ю. О. Опозиційний виклик: Україна і Центрально-Східна Європа 1980-х — 1991 рр. — Запоріжжя, 2009.Касьянов Г. В. Незгодні: українська інтелігенція в русі опору 1960- 80-х років. — К., 1995
- ↑ Русначенко А. М. Національно-визвольний рух в Україні середина 1950-х — початок 1990-х років. — К., 1998.
- ↑ Террористы привязали мужчину с украинским флагом к столбу в Зугрэсе
- ↑ Попавший в плен боец АТО рассказал об издевательствах толпы у "столба позора"
- ↑ НЕZЛАМНІ: Ірина Довгань - історія донеччанки, катованої окупантами за допомогу українським бійцям
- ↑ Патріотка Ірина Довгань, яку катували терористи, розповіла, чому не вважає себе героїнею
- ↑ Laruelle M. Accusing Russia of fascism (англ.) // Russia in Global Affairs. — 2020. — Iss. 18, no. 4. — P. 100—123.
- ↑ Garaev D. The Methodology of the ‘Russian World’and ‘Russian Islam:’New Ideologies of the Post-Socialist Context (англ.) // The Soviet and Post-Soviet Review. — 2021. — Iss. 48, no. 3. — P. 367—390.
- ↑ Лариса Дмитрівна Якубова. Рашизм: звір з безодні. — Akademperiodyka, 2023. — 315 с.
- ↑ Tsygankov, Daniel Beruf, Verbannung, Schicksal: Iwan Iljin und Deutschland // Archiv fuer Rechts- und Sozialphilosophie. — Bielefeld, 2001. — Vol. 87. — 1. Quartal. — Heft 1. — S. 44—60.
- ↑ 'You can't imagine the conditions' - Accounts emerge of Russian detention camps
- ↑ Mariupol Women Report Russians Taking Ukrainians To 'Filtration Camps'
- ↑ Ukrainians who fled to Georgia reveal details of Russia’s ‘filtration camps’
- ↑ Russia's genocide handbook
- ↑ Это настоящий концлагерь: 21 фильтрационный лагерь создали оккупанты на Донетчине
Bisé ya Erópa |
---|
Albania | Alémani | Andora | Azɛrbayzáni1 | Bielorusia | Bɛ́ljika | Bosnia na Erzegovina | Bulgaria | Kroasia | Sipre2 | Danemark | Espania | Estonia | Falansia | Finilanda | Gresi | Holanda | Islandi | Ingɛlɛ́tɛlɛ | Irlandí | Italya | Letoni | Liechtenstein | Litwani | Luksamburg | Masedoni ya Nola | Malta | Moldova | Monaco | Montenegro | Norvej | Otrish | Poloni | Pulutugal | Rumania | Rusí1 | Santu Marino | Serbia | Shekia | Slovakia | Slovenia | Swédi | Swisi | Turkí1 | Ukraine | Ungri | Vatikáni |
Dependencies: Akrotiri mpé Dhekelia2 | Basanga ya Faroe | Gibraltar | Guernsey | Jan Mayen | Jersey | Esanga ya Man | Svalbard |
1. Esé na ndámbo o Azía. 2. O Azía kasi mpé o Erópa. |
![]() |