Yahya Jammeh
Jinsu | gorko ![]() |
---|---|
Ɓii-leydiyankaaku | Gammbi ![]() |
Inditirde | Yahya Jammeh ![]() |
Sooma | Yahya Abdul-Aziz Jemus Junkung Jammeh ![]() |
Innde | Yahya, Yaya ![]() |
Innde ɓesngu | Jammeh ![]() |
Ɗuubi daygo | 25 Duujal 1965 ![]() |
Ɗoforde | Kanilai ![]() |
Mother | Asombi Bojang ![]() |
Dee/goriiwo | Zeineb Jammeh, Tuti Faal ![]() |
Wolde | Inngilisjo ![]() |
Sana'aji | ngaɗoowo siyaasaje, military officer, serial rapist ![]() |
Position held | President of the Gambia ![]() |
Janngi to | Western Hemisphere Institute for Security Cooperation ![]() |
Residence | Mongomo ![]() |
Work period (start) | 1984 ![]() |
Work period (end) | 2017 ![]() |
Member of political party | Alliance for Patriotic Reorientation and Construction ![]() |
Candidacy in election | 2016 Gambian presidential election, 2006 Gambian presidential election, 1996 Gambian presidential election, 2011 Gambian presidential election, 2001 Gambian presidential election ![]() |
Diina | Sunni Islam ![]() |
Military or police rank | colonel ![]() |
Award received | Order of the Republic of The Gambia, National Order of the Lion of Senegal, Order of Brilliant Jade ![]() |
Laawol ngol laamu anndani | http://www.statehouse.gm/president.html ![]() |
Yahya Jammeh (jibinaa ko 25 lewru Mbooy hitaande 1965) ko ofisee Gammbinaajo he siyasajou Gammbinaajo gonnooɗo hooreejo leydi Gammbi gila hitaande 1994 haa 2017[1]. Jammeh jibinaa ko to Kanilai, jeyaa ko e leñol Jola. O adii heɓtude laamu ko e kuudetaa 1994 o fooli hooreejo leydi ndii, hono Dawda Kairaba Jawara[2]. Jammeh ardii leydi ndii e gardagol junta militeer hade o wonde hooreejo leydi cuɓaaɗo e hitaande 1996.
E nder laamu makko duuɓi noogas e ɗiɗi, o suɓaama kadi e hitaande 2001, 2006, e 2011[3], kono o foola woote 2016 e juuɗe Adama Barrow. O tuumaama warngo, leeptugol, hono no winndiraa e Komiseer Goonga Gammbi. Jawdi makko ustaama e nder winndere ndee, kono o yedditii kala ko o tuumaa, o woni ko e eggude Ekuwator, tawi o ñaawaaka.
Cukaagu e jaŋde leslesre
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Yahya Jammeh jibinaa ko ñalnde 25 mee 1965 to Kanilai, wuro to bannge worgo Gammbi, e nder galle juulɓe. Mawɓe makko eggii ko e diiwaan Kasamance to Senegaal. Baaba makko wiyetee ko Abdul-Aziis Jemus Junkung Jammeh, yumma makko wiyetee ko Aja Asombi Bojaang. Jammeh janngi duɗal leslesal to Kanilai e Bwiam.
Caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Gammbi to Banjul, o timmini jaŋde makko O Levels e hitaande 1983.
- E hitaande 1984, Jammeh naati e Sanndarmerie ngenndiijo Gammbi o wonti ofisee kadet e hitaande 1987.O arti e konu ngenndi Gambie e hitaande 1989, ɗo o joginoo golle keewɗe e komanndaaji. O heɓi kadi janngingol polis konu to Amerik tuggi 1993 haa 1994[4].
22 sulyee 1994 kuudetaa
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ñalnde 22 sulyee 1994, Yahya Jammeh e ofiseeji konu tokoosi tati goɗɗi, hono Sana Sabally, Sadibou Hydara e Edward Singateh, ardii kuudetaa mo liɓi hooreejo leydi ndii, hono Sir Dawda Jawara. Jammeh wonti hooreejo fedde toppitiinde laamu keso (AFPRC) balɗe nay caggal kuudetaa oh.
Kuudetaa oo waɗii mbayliigu mawngu e yahdu diiwaan oo feewde e demokaraasi e politik lanndaaji keewɗi, ɗum wayli darnde Gammbi e nder leyɗe demokaraasiije tokoose gollotooɗe e Afrik.
Woote gardagol leydi e hitaande 1996
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E woote gardagol leydi e hitaande 1996, Jammeh heɓiino 56% e woote ɗee, o woni kanndidaa APRC, o fooli Ousainou Darboe e Hamat Bah e Sidiya Jatta. Wooteeji parlemaa 1997 kadi okki APRC Jammeh ko ɓuri heewde. Annduɓe mbiy wonde wooteeji ɗii mbaɗaaka no feewi. Sabu ko Jammeh toɗɗii hooreejo goomu woote, kadi kadi o huutoroo hulɓinaade wootooɓe.
Himobe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ https://www.bbc.com/news/world-africa-24383225
- ↑ https://www.africanews.com/2017/01/20/ten-key-facts-about-sheikh-professor-alhaji-yahya-ajj-jammeh-babili-mansa//
- ↑ https://www.britannica.com/place/The-Gambia/1994-coup-1996-presidential-election-and-new-constitution#ref1010006
- ↑ https://trialinternational.org/latest-post/yahya-jammeh/
![]() | |
---|---|
Aljeri | Anngolaa | Benen | Boosuwaana | Burkina Faso | Burunndi | Caadi |Eritereya | Gabon | Gammbi | Gana | Gine | Gine-Bissaawo | Gine Ekwatoriyal | Kamerun | Kapu Werde | Keniya | Kodduwaar | Labiriyaa | Maali | Mozammbik | Muritani | Namibiya | Niiser | Niiseriya | Sarliyon | Senegaal | Somaaliya | Togo |