1250.
Izgled
(Preusmjereno sa stranice 1250)
< |
12. vijek |
13. vijek
| 14. vijek
| >
< |
1220-e |
1230-e |
1240-e |
1250-e
| 1260-e
| 1270-e
| 1280-e
| >
<< |
< |
1246. |
1247. |
1248. |
1249. |
1250..
| 1251.
| 1252.
| 1253.
| 1254.
| >
| >>
Gregorijanski | 1250.. (MCCL) |
Ab urbe condita | 2003. |
Islamski | 647–648. |
Iranski | 628–629. |
Hebrejski | 5010–5011. |
Bizantski | 6758–6759. |
Koptski | 966–967. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1305–1306. |
• Shaka Samvat | 1172–1173. |
• Kali Yuga | 4351–4352. |
Kineski | |
• Kontinualno | 3886–3887. |
• 60 godina | Yang Metal Pas (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11250. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1250 (MCCL) bila je redovna godina koja počinje u subotu u julijanskom kalendaru (1. januar).
- 5. 1. - Na putu iz današnje Turske u Egipat, novi ajubidski vladar Al-Muazzam Turanshah je stigao u Damask, gde je formalno proglašen za sultana.
- 2. 2. -
Umro je kralj Erik XI od Švedske, što je i kraj Erikove loze. Za novog kralja je izabran 11-godišnji Valdemar, zet pokojnog Erika i sin Birgera jarla, koji je regent i stvarna vlast do svoje smrti 1267 (Valdemar je aktuelan do 1275). To je početak dinastije Bjelbo.
- 8 - 11. 2. - Sedmi križarski rat, Bitka kod Mansure: križari su namamljeni u grad, gdje su napadnuti sa svih strana. Poginuli su Robert, brat kralja Luja IX, engleski vitez William Longespée mlađi i većina templara, uključujući velikog majstora Guillaumea de Sonnaca. Preživeli su se u neredu povukli u logor kod Mansure.
- Komandu u ovoj bici su imali mameluci, Faris al-Din Aktay i budući sultani Qutuz i Baybars; poginuo je stari komandant Fakhr al-Din ibn al-Shaykh.
- 23. 2. - Al-Muazzam Turanshah je stigao u Mansuru. Zapostavlja bahrijske mameluke na račun svojih snaga, postavlja crne robove i eunuhe na visoke položaje.
- 6. 4. - Bitka kod Fariskura: pošto su napustili logor kod Mansure, križari su užurbano krenuli prema Damijeti, ali Egipćani su ih potukli. Zarobljeni su francuski kralj Louis IX sa braćom Karlom i Alphonsom.
- 2. 5. - Baybars je sa grupom mamelučkih vojnika ubio sultana Turanshaha, poslednjeg ajubidskog egipatskog sultana. Mameluci i emiri zatim odlučuju postaviti Shajar al-Durr, udovicu As-Salih Ayyuba, za sultanu.
- 8. 5. - Posle plaćenog otkupa i predate Damijete, Luj IX odlazi u Akru sa oko 12.000 oslobođenih zarobljenika (ali mnogi su i pogubljeni). Luj će ostati u Svetoj zemlji do 1254.
- 9. 7. - Sirijski emiri, iz kurdskog plemena Qaymariyya, predaju Damask ajubidskom emiru Alepa An-Nasir Yusufu.
- Ni bagdadski kalif Al-Musta'sim ne priznaje ženu vladara ("Ako nemate ljudi tamo, recite da vam pošaljemo ljudi").
- 21. 7. - Zbog otpora prema ženi vladaru, Shajar al-Durr se udaje za emira Aybaka i abdicira u njegovu korist. I on formalno abdicira posle pet dana da bi bio postavljen član ajubidske porodice, šestogodišnji Al-Ashraf Musa, koji služi kao figura do 1254 (Aybak stvarno vlada do 1257). Početak Mamelučkog Sultanata u Egiptu (do 1517).
- 10. 8. - Ubijen je kralj Erik IV od Danske, za šta je okrivljen njegov brat Abel - ipak, nakon što se zakleo da je nevin, proglašen je za kralja 1. 11. (i sam je ubijen 1252).
- 31. 8. - Po legendi, dečak Dominguito del Val je nestao ovog dana u Zaragozi, da bi ga Jevreji razapeli - slavljen je kao sveti mučenik do 21. veka (→ Krvna kleveta).
- oktobar - Sirijske snage su poslate u Gazu protiv novih vlasti u Egiptu, ali su poražene.
- oktobar - Braća Luja IX su se vratila u Francusku: Alphonse sa suprugom Jeanne preuzima tazbinu Grofoviju Toulouse a Karlo stiže u Provansu. Karlo mora smirivati pobunu koja je u međuvremenu izbila, nadbiskup Arlesa i biskup Dignea mu predaju sekularna prava u tim gradovima.
- 1. 12. - Ispisana je Povaljska listina, najstariji hrvatski ćirilični dokument, namjenjena benediktinskom samostanu u Povlji na Braču (→ bosančica).
- 13. 12. - Umro je Friedrich II, car Svetog Rimskog Carstva, u Castel Fiorentino, dijelu Torremaggiore u Apuliji.
- Testamentom ostavlja carsku i sicilijansku titulu sinu Konradu IV (umro 1254); kneževinu Taranto i sicilijansko namesništvo Manfredu (kralj 1258-66).
- Veliki interregnum Svetog rimskog carstva: početak može biti Fridrihova ekskomunikacija 1245. ili smrt; ili smrt Konrada IV; a kraj izbor Rudolfa I 1273. ili krunisanje Henrika VII 1312.
- Prvi put se spominje Bibinje (Bibanum).
- Bitka kod Cingolija je ubjedljiva pobeda carskih snaga nad papinim snaga u Markama.
- Sa Nuredin-begom (Nure Sofi), počinje Karamanidski begluk u Anadoliji.
- c. Domentijanovo Žitije Svetog Save.
- c. Nakon Mateja Ninoslava, bosanski ban je Prijezda I (do 1287).
- Moguće vreme smrti humskog kneza Andrije Miroslavljevića (naslednik Radoslav Andrijić se pominje 1254).
- Moguće približno vreme braka kralja Stefana Uroša I i Jelene Anžujske.[1]
- c. Zagrebački biskup Filip je sagradio Medvedgrad.
- Daniel Šubić Bribirski je šibenski knez 1250-51.
- Ugarska vojska provaljuje u Austriju.[2]
- c. Nakon tristotinak godina se okončava Srednjovekovni topli period. Za početak Malog ledenog doba se predlažu razne pojave od sada do polovine 16. stoleća.
- Albert Veliki je izolirao arsenik.
- c. (ili 1255) U Veneciji je izgrađen drveni Ponte di Rialto umesto pontonskog (kameni od 1591).
- Batu-kan je sazvao kurultaj na svojoj teritoriji, na koji nije došla Ogatajeva ni Čagatajeva grana porodice. Podržao je Möngkea iz Tolujeve loze, koji je izabran sledeće godine na formalnom kurultaju u Mongoliji (vlada 1251-59).
- 1250-51 - Litvanski vladar Mindaugas je pod pritiskom Livonskog reda i unutrašnjih protivnika - odlučio je pokrstiti se i odreći se nekih zemalja na zapadu, na šta papa određuje 1251. da Mindaugas bude krunisan i da se osnuje Litvanska biskupija, direktno pod papom.
- 11. 2. - Guillaume de Sonnac, veliki majstor templara
- 25. 12. - Janis IV Laskaris, poslednji nikejski car († ca. 1305)
- 27. 5. - Raniero Capocci, kardinal i vojni zapovjednik (* ca. 1180)
- 10. 8. - Erik IV od Danske (* ca. 1216)
- c. Andrija Miroslavljević, humski knez (* 1187)
- Literatura
- Svezak prvi. Prvo doba: Vladanje knezova i kraljeva hrvatske krvi (641-1102) i Drugo doba: Vladanje kraljeva Arpadovića (1102-1301). Vjekoslav Klaić (archive.org)
- Istorija srpskog naroda, Prva knjiga, Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), SKZ Beograd 1981 (I)