1246.
Izgled
(Preusmjereno sa stranice 1246)
< |
12. vijek |
13. vijek
| 14. vijek
| >
< |
1210-e |
1220-e |
1230-e |
1240-e
| 1250-e
| 1260-e
| 1270-e
| >
<< |
< |
1242. |
1243. |
1244. |
1245. |
1246..
| 1247.
| 1248.
| 1249.
| 1250.
| >
| >>
Gregorijanski | 1246.. (MCCXLVI) |
Ab urbe condita | 1999. |
Islamski | 643–644. |
Iranski | 624–625. |
Hebrejski | 5006–5007. |
Bizantski | 6754–6755. |
Koptski | 962–963. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1301–1302. |
• Shaka Samvat | 1168–1169. |
• Kali Yuga | 4347–4348. |
Kineski | |
• Kontinualno | 3882–3883. |
• 60 godina | Yang Vatra Konj (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11246. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1246 (MCCXLVI) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak u julijanskom kalendaru (1. januar).
- 18. 1. - Umro je bugarski patrijarh Joakim I Trnovski, uskoro je proglašen za sveca. Sledi mu Vasilije II (ca. 1246 - ca. 1263).
- 31. 1. - Karlo, brat francuskog kralja Luja IX, oženio se naslednicom Provanse Beatricom.
- 16. 2. - Japan Kamakura perioda: car Go-Saga je abdicirao u korist 3-godišnjeg sina Go-Fukakuse (do 1260), nastavlja vladati kao Umirovljeni car.
- 25. 2. - Umro je kralj Gwynedda Dafydd ap Llywelyn, nasleđuju ga sinovci Llywelyn ap Gruffudd i Owain Goch ap Gruffudd. Rat sa engleskim kraljem Henryjem III se nastavlja do sledeće godine.
- 28. 2. - Rekonkvista: kastiljske snage i Vitezovi Santijaga zauzimaju Jaén nakon opsade - grad je predao Muhamed I od Granade, koji postaje vazal Fernanda III od Kastilje, u zamenu za 20 godina primirja (mir će trajati 18 godina).
- mart, krajem - Hvarezmijski plaćenici su se pobunili protiv egipatskog sultana i opseli Damask.
- april? - Razotkrivena je urota za ubojstvo cara Friedricha II, inspirirana od pape, u kojoj su učestvovali neki od najbližih carevih saradnika. Do ljeta su u Italiji uhvaćene stotine zavjerenika i brutalno kažnjene.
- 17. 5. - Umro je Hōjō Tsunetoki, shikken, tj. regent šoguna, stvarna vlast u zemlji; nasleđuje ga brat Hōjō Tokiyori (do 1256).
- 18. 5. - Hvarezmijski plaćenici i njihovi saveznici su razbijeni kod al-Qasaba na jezeru Homs. Rasuti su u više grupa koje odlaze na razne strane.
- Hvarezmijska nelojalnost navodi egipatskog sultana As-Salih Ayyuba da kupuje još robova, mameluka, tako da će oni postati većina njegove vojske.
- 22. 5. - Henrik Raspe je uz papinu podršku izabran za kralja u Nemačkoj, nasuprot Konradu IV., sinu cara Friedricha, kojeg je papa prošle godine ekskomunicirao (Henrik gine sledećeg februara).
- 10. 6. - Delhijski sultan Alaudin Masud-šah je zbačen, dolazi Mahmud I (do 1266). On se uglavnom bavi verom, državom upravlja njegov tast, vezir Balban (sultan 1266-78)

- 15. 6. - Bitka na rijeci Leitha je poraz ugarske vojske, ali gine vojvoda Friedrich II od Austrije. Nije imao nasljednika, tako da je okončana vladavina Babenbergovaca u Austriji i Štajerskoj. Počinje Rat za babenberško nasleđe, ili Austrijski interregnum; za početak, car je stavio ove zemje pod svoju vlast (ovim zemljama će 1278. zavladati Rudolf I Habsburški). Ugarski kralj Bela je povratio tri županije koje mu je Fridrih iznudio 1241.
- leto - Umro je Geoffroi II de Villehardouin, knez Ahaje; nasleđuje ga brat Guillaume II (do 1278).
- 5. 8. - Bitka kod Frankfurta, ili na Niddi: rivalski nemački kralj Henrik je porazio Konrada.
- avgust? - Karlo je od brata Luja IX dobio grofovije Anjou i Maine.

- 24. 8. - Güyük Khan je ustoličen za mongolskog kana, skoro pet godina nakon smrti oca Ogataja, u prisustvu mnogobrojnih izaslanika i stranih vladara (umire već 1248). Novi kan menja politiku svoje majke, i ranije regentkinje, Töregene i proganja njene ljude.
- 1246/47 - Yesü Möngke, Güyükov prijatelj, postavljen je na čelo Čagatajskog kanata u Centralnoj Aziji (do 1252), umesto Qara Hülegüa.
- 1246/47 - Na Bliskom istoku, Bajdžu Nojan će biti zamenjen Eldžigidejom.
- Tu je i papin izaslanik Plano Karpini, koji je doneo papino pismo. Gujuk otpisuje sa uobičajenim mongolskim zahtevom za dolazak u Mongoliju i priznanje vlasti.

- avgust/septembar - Umro je mladi bugarski car Kaliman I Asen. Nasleđuje ga još mlađi polubrat Mihailo Asen I (do 1256/57). Nikejski car Jovan III koristi priliku da zauzme delove zemlje.
- 20. 9. - Černigovski knez Mihail Vsevolodovič je ubijen u Starom Saraju na Volgi, pošto je odbio proći kroz paganski obred poklonjenja Batu-kanu (kanoniziran 1572).
- 30. 9. - Vladimirski veliki knez Jaroslav Vsevolodovič je ubijen, otrovan, u Karakorumu u Mongoliji.
- jesen? - Nikejski car Jovan III Duka Vatac zauzima bugarsku Trakiju (Ser, Melnik) i Makedoniju (Prosek, Prilep, Veles, Ovče Polje, Skoplje, Velbužd; verovatna granica Srbije i Vizantije su Šar-planina i Skopska Crna gora, Uroš je možda zauzeo Polog[1]), a epirski vladar Mihailo II Komnen Duka zauzima Albaniju i zapadnu Makedoniju.
- koncem godine - Bela IV je imenovao svog zeta Rastislava Mstislavića za bana Slavonije (do 1247/48), pošto je raniji ban Dionizije postao ugarskim palatinom.[2]
- krajem godine - Kada se Vatac pojavio pred Solunom, njegove pristalice mu otvaraju vrata, a Dimitrije Angel Duka je zbačen. Za guvernera grada je postavljen Andronik Paleolog.
- Prvi spomen Ivanić-Grada.
- Kaločki nadbiskup je opet pokrenuo krstaški rat protiv Bosne.[3]
- Stjepko II. Šubić Bribirski je šibenski knez 1246-47.
- Galički knez Danil Romanovič je priznao vrhovnu vlast Zlatne horde.
- Umro je rumski sultan Kaykhusraw II, nasleđuje ga mladi sin Kaykaus II (do 1262); mongolski je vazal, u nekim periodima mora deliti vlast sa braćom Kayqubadom II i Kilij Arslanom IV.
- Umrla je Alisa Šampanjska, kiparska regentkinja Jerusalima - novi regent je njen sin, kiparski kralj Henrik I (do smrti 1253; titulu jerusalimskog kralja ima nemački car Konrad IV).
- Teodosije Hilandarac, monah, pisac († 1328)
- 18. 1. - Joakim I, bugarski patrijarh
- 25. 2. - Dafydd ap Llywelyn, kralj Gwynedda (* 1212)
- 10. 6. - Alaudin Masud-šah, delhijski sultan (* 1227, '32)
- 15. 6. - Friedrich II, vojvoda Austrije i Štajerske (* 1211)
- 28. 6. - Al-Mansur Ibrahim, ajubidski emir Homsa
- leto - Geoffroi II de Villehardouin, knez Ahaje (* ca. 1195)
- 20. 9. - Mihail Vsevolodovič, černigovski knez
- 30. 9. - Jaroslav Vsevolodovič, vladimirski veliki knez
- Temüge, najmlađi Džingis-kanov brat (* ca. 1168)
- Literatura
- Svezak prvi. Prvo doba: Vladanje knezova i kraljeva hrvatske krvi (641-1102) i Drugo doba: Vladanje kraljeva Arpadovića (1102-1301). Vjekoslav Klaić (archive.org)
- Istorija srpskog naroda, Prva knjiga, Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), SKZ Beograd 1981 (I)