1844

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ovo je članak o godini 1844.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 18. vijek19. vijek20. vijek
Decenija: 1810-e  1820-e  1830-e  – 1840-e –  1850-e  1860-e  1870-e
Godine: 1841 1842 184318441845 1846 1847
1844. po kalendarima
Gregorijanski 1844. (MDCCCXLIV)
Ab urbe condita 2597.
Islamski 1259–1260.
Iranski 1222–1223.
Hebrejski 5604–5605.
Bizantski 7352–7353.
Koptski 1560–1561.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1899–1900.
Shaka Samvat 1766–1767.
Kali Yuga 4945–4946.
Kineski
Kontinualno 4480–4481.
60 godina Yang Drvo Zmaj
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11844.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1844 (MDCCCXLIV) bila je prijestupna godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru odn. prijestupna godina koja počinje u subotu po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

Skoplje - zauzeto od albanskih ustanika 1844.

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

Devetokraka zvezda - jedan od simbola bahaizma
  • proleće - Albanski ustanak se prostire do Skadra, Bitolja, Kumanova i Kosova; osmanski komandant Omer-paša Latas im obećava autonomiju, kao Srbiji.
Morseov telegraf (1837)
  • 24. 5. - Zvanično otvaranje telegrafske linije Washington D.C. - Baltimore, Samuel Morse šalje poruku what hath God wrought ("što je učinio Bog").
  • 25. 5. - Do ovog dana su topovi skadarskog paše Osman-paše Skopljaka neprekidno pucali na Crnogorce, kako Njegoš izveštava dalmatinskog namesnika nekoliko dana kasnije (sukobi sa Turcima na ovoj strani se nastavljaju i ove godine)[2].

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Francusko bombardovanje Tangera
  • 3. 9. - Hrvatski parobrod, na putu iz Beča, pozdravljen ispred Beograda.[7]
  • 9. 9. (28. 8. po j.k.) - Ustavobranitelji Avram Petronijević i Toma Vučić Perišić se vratili iz izgnanstva, u Beogradu dočekani zvonjavom zvona, pucnjavom topova i vatrometom.
  • 9. 9. - Osvećenje parobroda u Sisku - Floridsdorf, preminovan u "Sloga", ploviti će do Zemuna i natrag, dok ne potone sljedeće godine. Ambroz Vranyczany je osnovao društvo za parobrodarstvo na Savi i Kupi, koje je bilo prvo dioničko društvo u Hrvatskoj.

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

  • 9. 11. - Dan preseljenja u novo selo Ferdinandovac, Koprivničko-križevačka županija.
  • 13. 11. - Kralj raspustio ugarski sabor; zaključci sabora, naročito onaj o uvođenju madžarskog jezika u urede i škole u Hrvatskoj, Slavoniji i Primorju, nisu potvrđeni.

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

"Kiša, para, brzina" - železnica u umetnosti
  • U Kneževini Srbiji živi 849.236 stanovnika[8].
  • Mađarizacija: mađarski jezik postaje zvanični u Ugarskoj, umesto latinskog, jedini jezik administracije i obrazovanja.
  • 1844-45 - Otvorena srpska čitaonica u Novom Sadu[9].
  • 1844/45 - Za vreme gladne godine, Crmničani na čelu sa Markom Plamencom digli ustanak protiv vladike Njegoša - ugušeno u krvi[10].
  • Vasojevići nastavili plaćanje danka Turcima nakon pauze 1829-43[11].
  • Bosanski namesnik Husrev Mehmed-paša smenjen nakon što je poražen od Krajišnikâ[12].
  • Matica hrvatska izdaje prvu knjigu: Gundulićev "Osman" sa Mažuranićevom dopunom.
  • Iginio Scarpa iz Rijeke gradi u Opatiji Villu Angiolina, "kolijevku opatijskog turizma".
  • Frano Carrara započinje iskapanja Salone.
Moda 1844.

Karte[uredi | uredi kod]

Rođenja[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1844.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Šišić, Povijest 1526-1918, 427
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Njegoš - Izabrana pisma, rastko.rs
  3. Ćorović, Vladimir Krize u Srbiji. rastko.rs
  4. Todić, Rajko. Katolička kneževina Vasojevića. montenegrina.net
  5. Istorija s. n. V-1, 474
  6. Ivo Vukcevich (28 October 2013). CROATIA 3: NEW LANGUAGE, NEW NATIONALITY, AND NEW STATE. Xlibris Corporation. str. 296–8. ISBN 978-1-4931-0749-0. 
  7. "Politika", 6-9. jan. 1939
  8. Istorija s. n. V-1, 136
  9. Istorija s. n. V-2, 38
  10. Ćorović, Vladimir. Crna Gora kao svetovna država. rastko.rs
  11. Istorija s. n. V-1, 473
  12. Ćorović, Vladimir. Ustanci bosanskih muslimana. rastko.rs
Literatura
  • Istorija srpskog naroda, Od Prvog ustanka do Berlinskog kongresa 1804-1878, Beograd 1981
    • Peta knjiga prvi tom (V-1)
    • Peta knjiga drugi tom (V-2)
  • Šišić, Ferdo. Povijest Hrvata Pregled povijesti hrvatskoga naroda 1526.-1918. drugi dio. Marjan tisak 2004.