Bakura
Lesdi | Naajeeriya ![]() |
---|---|
Nder laamoore | Diiwal Zamfara ![]() |
Hiiri-weeti pelle | UTC+01:00 ![]() |
Jonde kwa'odineto | 12°9′0″N 5°54′0″E, 12°37′0″N 5°51′28″E, 12°36′17″N 5°52′35″E ![]() |


Bakura ko nokkuure laamu Diiwal Zamfara, Naajeeriya. Hoofde wuro ngo'o woni nder wuro Bakura haa 12°42′37′′N 5°52′23′′E haa woyla fuunaaŋgo nokkuure laamu leydi.
Ɗum woodi nokkuure 1,366 km2 e yimɓe 186,905 ha nder limti yimɓe 2006.
Koode postaal nokku on woni 892.[1]
Toponym
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Helmere Bakura ndee ummorii ko e konngol Hawsa : "an yi rabon kura; ka tafi Bakura, kura ta cinyaka da rana" ("a wiyii: ko ƴiye waɗi feccere ndee; [aɗa anndi] a yahii Bakura [e] ƴiye ɗee ƴetti ma ƴiye e nder ñalawma jaajɗo"). Ndee ɗoo konngol ina tuugnii e murto Abd al-Salam mo Kware e hitaande 1817, nde o tuumi Usman dan Fodio wonde o renndini leydi e galle makko tawa ko e nuunɗal caggal murto Sokoto, o nanndini ɗum e "geɗal ƴiiƴam."[2]
Haala kaa ina yiɗi ñemmbude Abd al-Salam, nde tawnoo ina hollita irooji ngonka makko. Caggal nde o naati hare e konu Sultan Bello, Abd al-Salam dogi o fayi Bakura ɗo o maayi e gaañannde feggere, ɓanndu makko ndu ƴiiƴam ñaami, ɗum noon ina semmbina haala Bakura (‘kura’ firti ko ƴiiƴam e ɗemngal Hausa).[3]
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "Post Offices- with map of LGA". NIPOST. Archived from the original on 7 October 2009. Retrieved 2009-10-20.
- ↑ Last, Murray (1967). The Sokoto Caliphate. Internet Archive. [New York] Humanities Press. p. 69.
- ↑ Boyd, Jean (2013). The caliph's sister : Nana Asma'u, 1793-1865, teacher, poet and Islamic leader. Internet Archive. Abingdon, Oxon : Routledge. p. 32. ISBN 978-1-315-03523-9.